Jump to content

Katrina Haslip

Iwde to Wikipedia
Katrina Haslip
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɗuubi daygo1959 Taƴto
Date of death1992 Taƴto
Sana'ajiactivist Taƴto

Katrina Haslip ko jannginoowo e daraniiɗo SIDA, baɗnooɗo darnde tiiɗnde e kampaañ ngam waylude sarɗiiji ɗi laamu nguu anndinta SIDA ngam naatde e maale ɗe rewɓe keɓata heen. O wonii e sosde Goomu Jaŋde SIDA (ACE) ngam rewɓe nanngaaɓe e kasoo Bedford Hills ngam rewɓe e goomu mum ACE-OUT ngam rewɓe yaltuɓe kasoo.[1]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Haslip jibinaa ko e hitaande 1959 to Niagara Falls, to New York, omo jeyaa e sukaaɓe 12. Ko o juulɗo.[1]

E hitaande 1985 Haslip sokaa to suudu safrirdu Bedford Hills sabu mum ñaaweede warngooji. E nder kasoo makko o anndi o wondi e VIH hay so tawii o anndaa ɗo o heɓi ɗum – Haslip ko golloowo e njulaagu, kadi ko keɓoowo ƴiiƴam ko adii nde o kasoo.[2] Nde o woni e kasoo, Haslip wonnoo ko defterdu sariya, o wonti anndiraaɗo no feewi e rewɓe woɗɓe nanngaaɓe.[1] Caggal nde o yiyi ngonkaaji kulɓiniiɗi wonande rewɓe wonduɓe e VIH e nder kasoo – ina jeyaa heen seerndude rewɓe wonduɓe e VIH e nder suudu safrirdu decrepit – e humpitooji toowɗi jowitiiɗi e SIDA, Haslip sosi ACE e nder kasoo e hitaande 1988 e rewɓe woɗɓe wonduɓe e kasoo ina heen Kathy Boudi e Judith Alice Clark ngam rokkude jaŋde laaɓtunde e nguurndam e VIH.[3][4]

Waɗde Sida Yontereeji ɗiɗi caggal nde o yalti kasoo e hitaande 1990, Haslip woppii ñaawoore makko, o hawri e rewɓe ummoriiɓe to ACT UP NYC ngam seppude to Departemaa Cellal e Kuuɓal Neɗɗaŋke Amerik. Seppo ngoo yiɗi ko tiiɗtinde juɓɓule laamu ngam naatde e rewɓe e jarribooji safaara SIDA e anndude wonde rewɓe wonduɓe e SIDA ina kollita SIDA e laabi ɗi worɓe cisgender mbaɗata – ina jeyaa heen ñawu nguu, ñawu nguu ina jokki, e kanseer reedu.[1] [2] Kadi e hitaande 1990, awokaa biyeteeɗo Terry M. McGovern ñaawii Departemaa Cellal e Sarwisaaji Neɗɗaŋke ngam ɓeydude sarɗiiji keɓgol nafooje kisal renndo SIDA. Haslip wonnoo ko wasiyanke e ndeen golle, McGovern ina teskii wonde wasiyaaji mum e jokkondiral e ñaawoore ndee ko huunde waawnde huutoreede ngam tabitinde wonde ñawu nguu ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e sarɗiiji (CDC) ngam ƴellitde SIDA e kanseer reedu e hitaande 1992 .[1][5] Ɗeeɗoo paandaale yaajɗe ina teskaa e ɓeydagol keewal rewɓe e huutortooɓe ñawu nguu e nder ƴiiƴam, ɓe nganndu-ɗaa ina njogii SIDA, ina mbaawi kadi heɓde nafooje ŋakkeende, kadi ina lelni golle ngam ɓeydaade yaajnude e maale goɗɗe ɗe rewɓe kollirta.[1] E nder yeewtere nde o waɗdunoo e jaaynde New York Times caggal nde o ƴetti kuulal ngam ɓeydude mbaawka, Haslip wiyi, "miin ko mi debbo mo SIDA jogii, hay so tawii C.D.C. yiɗaa limtude mi. Min ndokki ɓe doole."[2]

Haslip kadi jokki golle mum e ACE, o sosi fedde sehil – ACE-OUT ngam wallitde rewɓe wonnooɓe e kasoo ko adii ɗuum, wonduɓe e SIDA, e naatde e galleeji, e safaara, e geɗe goɗɗe nguurndam caggal nde ɓe kaɓɓaa.[2] O ɓuri teeŋtude ko e eɓɓoore wideyoo juutnde wiyeteende I'm You, You're Me: Rewɓe wuurɓe e kasoo, wuurduɓe e SIDA ɗo o yeewtata golle makko e nder defterdu sariya to Bedford Hills e caɗeele naatgol caggal nde o nanngaa e kasoo wonande rewɓe wonduɓe e SIDA. [6] O gollodiima e peewnitooɓe Debra Levine e Catherine Gund eɓɓoore ndee ngam tabitinde nde hollirta miijooji rewɓe yuɓɓinɓe e tawtoreede ACE-OUT.[1]

Wade Haslip maayi ko e caɗeele SIDA ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1992, to Manhattan.[7] Nde CDC yaaji firo SIDA fuɗɗii huutoreede e lewru Yarkomaa 1993 o winnditaaki e laamu nguu wonde o maayii e SIDA.[1] Kono innde makko ina feeñi e Quilt SIDA.[8]