Kayinu e Habila

Iwde to Wikipedia

Aadamu hawti bee Hawwa, debbo muuɗum. O reedi.O danyi Kayinu, o wi'i: “Ngam barka Jawmiraawo, mi heɓi ɓiɗɗo gorko.” Kadiboo o danyi Habila,a deerɗiraawo Kayinu. Habila laati gaynaako dammooji, Kayinu boo demoowo

3 Nyalaade feere, Kayinu waddani Jawmiraawo dokkal haa ƴaamle ngesa muuɗum. 4 Habila boo waddi dokkal haa afi dammooji muuɗum. O lii'ani mo ta'e ɓurɗe wooɗugo. Jawmiraawo yerdi Habila e dokkal mum. 5 Ammaa o yerdaaki Kayinu e dokkal muuɗum. Kayinu tikki masin, yeeso mum nyiɓɓi daliila mettamɓeram. Jawmiraawo ƴami mo: “Koni tikkuɗaa? Koni nyiɓɓinɗaa yeeso ma? 7 To a waɗi booɗɗum, a ɓaŋgtan hoore, to naa non hakkewol ɗon ɗappini haa dammugal maaɗa, yiɗi laamaago dow maaɗa, ammaa sey njaaloɗa ngol.”

8 Nden Kayinu wi'i deerɗiraawo mum Habila: “En ngurto yaasi!” Nde ɓe njotti ngesa, Kayinu ummani mo, mbari mo. 9 Jawmiraawo ƴami Kayinu: “Toy deerɗiraawo maaɗa Habila?” Kayinu jaabi: “Mi anndaa. Mi aynoowo deerɗiraawo am na,, Jawmiraawo wi'i: “Ɗume mbaɗɗaa? Nan, ƴiiƴam deerɗiraawo maaɗa ɗon wookanammi diga lesdi! 11 Jonta kam, a naalaaɗo diga lesdi ndi'i, ndi maɓɓiti hunnduko muuɗum ngam jaɓugo ƴiiƴam deerɗiraawo maaɗa diga juŋngo ma. 12 To a remi ngesa, ka waɗantaa ma nafuuda maaka. A laatoto giiloowo dow lesdi, a heɓataa siwtaare.” 13 Kayinu wi'i Jawmiraawo: “Kiita am ka'a teddi, mi waawataa eftugo ka. 14 Ndaa, a riiwi yam hannde diga lesdi. Mi nyukkoto daayiiɗum yeeso maaɗa, mi laatoto giiloowo, walaa siwtaare haa lesdi. Tawɗo yam fuu, mbaratam.” 15 Jawmiraawo wi'i mo: “Woodaa! To goɗɗo mbari ma, sey yimɓe joweeɗiɗo mbare ngam waataago ma.” Jawmiraawo waɗi maandorde haa Kayinu, ngam taa goɗɗo mbara mo, to tawi mo. 16 Kayinu dilli, daaytiri bee Jawmiraawo, jooɗi nder Leysdi Noodi, haa fuunaaŋge Adnin.[1]

Danygol Kayinu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

 Kayinu hawti bee debbo muuɗum. O reedi, o danyi Hanok. Kayinu nyiɓi berniwol, inni ngol Hanok bana innde ɓiyiiko.  Hanok danyi Irad. Irad danyi Mehuyayel. Mehuyayel danyi Metusayel. Metusayel danyi Lamek. 19 Lamek te'i rewɓe ɗiɗo, innde arano Ada, innde ɗiɗaɓo boo Cilla. 20 Ada danyi Yabal, kaŋko woni baaba jooɗotooɓe nder cuuɗi laymaaji e marɓe tokke.Innde deerɗiiko, Yubal, kaŋko woni baaba fiyooɓe moolooji e fuufooɓe algaytaaji fuu. Cilla boo danyi Tubal-Kayinu, tappoowo kuuwruɗe njamndi mboɗeeri e ɓaleeri. Deerɗiraawo Tubal-Kayinu debbo, woni Naama. 23 Lamek wi'i rewɓe muuɗum: “Ada e Cilla, naneeɗam! Onon rewɓe Lamek, keɗite wolde am. To ɓe piyi yam, mi mbaran goɗɗo! To ɓe naawni yam, mi mbaran ɓiŋngel! 24 To nii ɓe mbaran worɓe njoweeɗiɗo ngam waataago Kayinu, ɓe mbaran cappanɗe njoweeɗiɗo e njoweeɗiɗo ngam waataago yam.

Tokkitaaki danygol Aadamu ɓaawo maayde Habila[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

 Adamu hawti bee debbo muuɗum fahin. O danyi ɓiɗɗo gorko,o inndi mo Setu, o wi'i: “Ngam Allah hokki yam danygol goɗŋgol haa pellel Habila mo Kayinu mbari.” 26 Setu boo danyi ɓiɗɗo gorko, o inndi mo Enos. Wakkati maajum ɓe puɗɗi ewnaago innde Jawmiraawo nder do'a. Ndaa deftere danygol Aadamu: Saa'i Allah tagi neɗɗo dow jaati muuɗum, o tagi mo dow nanndal maako. 2 O tagi gorko e debbo, o barkiɗini ɓe. Nyalaade nde ɓe taga, o hokki ɓe innde: Neɗɗo. 3 Nde Aadamu waɗi duuɓi teemerre e cappanɗe tati (130), o danyi ɓiɗɗo gorko nannduɗo bee maako, fodde jaati maako, o inndi mo Setu. 4 Duuɓi Aadamu ɓaawo o danyi Setu, teemeɗɗe joweetati (800). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 5 Duuɓi Aadamu ngaɗi fuu teemeɗɗe joweenayi e cappanɗe tati (930), nden o maayi.Nde Setu waɗi duuɓi teemerre e jowi (105), o danyi Enos. 7 Duuɓi Setu ɓaawo o danyi Enos, teemeɗɗe joweetati e joweeɗiɗi (807). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 8 Duuɓi Setu ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweenayi e sappo e ɗiɗi (912), nden o maayi. Nde Enos waɗi duuɓi cappanɗe joweenayi (90), o danyi Kaynam. 10 Duuɓi Enos ɓaawo o danyi Kaynam, teemeɗɗe joweetati e sappo e jowi (815). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 11 Duuɓi Enos ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweenayi e jowi (905), nden o maayi. 12 Nde Kaynam waɗi duuɓi cappanɗe joweeɗiɗi (70), o danyi Mahalaleel. 13 Duuɓi Kaynam ɓaawo o danyi Mahalaleel, teemeɗɗe joweetati e cappanɗe nayi (840). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 14 Duuɓi Kaynam ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweenayi e sappo (910), nden o maayi. 15 Nde Mahalaleel waɗi duuɓi cappanɗe joweego e jowi (65), o danyi Yarat. 16 Duuɓi Mahalaleel ɓaawo o danyi Yarat, teemeɗɗe joweetati e cappanɗe tati (830). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 17 Duuɓi Mahalaleel ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweetati e cappanɗe joweenayi e jowi (895), nden o maayi. 18 Nde Yarat waɗi duuɓi teemerre e cappanɗe joweego e ɗiɗi (162), o danyi Anuhu. 19 Duuɓi Yarat ɓaawo o danyi Anuhu, teemeɗɗe joweetati (800). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 20 Duuɓi Yarat ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweenayi e cappanɗe joweego e ɗiɗi (962), nden o maayi. 21 Nde Anuhu waɗi duuɓi cappanɗe joweego e jowi (65), o danyi Matusala. 22 Anuhu yahdi bee Allah duuɓi teemeɗɗe tati (300), ɓaawo o danyi Matusala. O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 23 Duuɓi Anuhu ngaɗi fuu, teemeɗɗe tati e cappanɗe joweego e jowi (365). 24 Anuhu tokki laawol Allah, o majjiti, ngam Allah eeŋgini mo. Nde Matusala waɗi duuɓi teemerre e cappanɗe joweetati e joweeɗiɗi (187), o danyi Lamek. 26 Duuɓi Matusala ɓaawo o danyi Lamek, teemeɗɗe joweeɗiɗi e cappanɗe joweetati e ɗiɗi (782). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 27 Duuɓi Matusala ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweenayi e cappanɗe joweego e joweenayi (969), nden o maayi. 28 Nde Lamek waɗi duuɓi teemerre e cappanɗe joweetati e ɗiɗi (182), o danyi ɓiɗɗo gorko. 29 O inndi mo Nuuhu, o wi'i: “Kaŋko de'itinta en dow kuugal meeɗen e torra juuɗe meeɗen ngam lesdi ndi Jawmiraawo naali ɗum.” 30 Duuɓi Lamek ɓaawo o danyi Nuuhu, teemeɗɗe jowi e cappanɗe joweenayi e jowi (595). O danyi ɓiɓɓe worɓe e rewɓe. 31 Duuɓi Lamek ngaɗi fuu, teemeɗɗe joweeɗiɗi e cappanɗe joweeɗiɗi e joweeɗiɗi (777), nden o maayi. 32 Nde Nuuhu waɗi duuɓi teemeɗɗe jowi (500), o danyi Sem e Haamu e Yafet.

Himobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Adam#cite_note-FOOTNOTEHendel200018-7