Jump to content

King Okaikoi

Iwde to Wikipedia
King Okaikoi
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuGana, Gold Coast Colony Taƴto
Manner of deathsuicide Taƴto
MotherDode Akaabi Taƴto
Sana'ajimonarch Taƴto

Laamɗo OkaiKoi ko laamɗo jaambaaro, sosi Akwashong, konu ɓurngu toowde, ko ɗum woni damal hesɗitinde doole konu Ga-Dangme.[1]

Tariya Okaikoi (konngol goɗngol ko Kankuey e Togo) ko ɓiy Mampong Okai (walla Ekuey e Togo) e Dode Akaabi (walla Audey Akpabie e Togo). Laamiiɗo Okaikoi siifondiri nanondiral e Dental Dowlaaji Dentuɗi ngam waɗde njulaagu duumotoongu e nder wuro Christiansborg ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1661. O rokki Danemarknaaɓe beeli Osu ngam fuɗɗaade mahde Christiansborg.[2][3][4]

Senerooji makko e hoore mum, haa jooni ina njokki e janngude mo nde ɓe ngoppi mo e wolde nde ɓe mbaɗi e Akwamus en. Okaikoi huɗi dogooɓe ɓee, barkini senerooji lolluɗi ɗii. Caggal nde o ƴetti nguurndam makko. Maayde ndee ko fuɗɗoode yonta ŋakkeende hoolaare e nder daartol Ga-Dangme. Rewɓe e sukaaɓe, ujunaaje e maɓɓe njaltinaa e Ayawaso sabu cuusal makko. Maayde makko ko joofnirde jamaanu Ayawaso ;

Ko ɓuri heewde e Ga en njuurniima Aneho (ina wiyee ko adii ɗuum Little Popo) wuro ngo woni hannde e leydi hoɗdiiɓe Togo e heddiiɓe ɓee koɗi walla njokkondiri e banndiraaɓe e saraaji maayo. Filu ina ɓeydoo e Oropnaaɓe ɓe mbaɗti koɗki walla Accra tokooso (Ga Mashi) ko ɓuri Ayawaso welde.[5]

Laamɗo biyeteeɗo Ashangmong (konngol goɗngol ko Asshiongbon) jokki hare geriyaa e Akwamu en, riiwi ɓe haa Fanti. Laamiiɗo Ashangmong ko ɓiy Okai Yai, miñiiko Okaikoi. Laamɗo oo ndeen rewtii e Ga en fof gila e Labadi e Ningo haa e Popo tokooso (Aneho).[1]

Ƴeew kadi Ga mantse

Tuugnorgal

  1. "The GaDangme". www.thegadangme.com. Retrieved 2020-08-18.
  2. Wilks, Ivor (1957). "The Rise of the Akwamu Empire, 1650-1710". Transactions of the Historical Society of Ghana. 3 (2): 25–62. ISSN 0855-3246. JSTOR 41405705.
  3. "August 18, 1661: King Okai Koi of the Gas signs a treaty with Denmark for a permanent trading post- Fort Christiansborg". Edward A. Ulzen Memorial Foundation (in Engeleere). Retrieved 2020-08-19.
  4. "Ghana Museums & Monuments Board". www.ghanamuseums.org. Retrieved 2020-08-19.
  5. adesawyerr (2018-01-25). "History of GaMashie to 1824: King Tackie Tawiah Memorial Lectures by Nii Armah Josiah-Aryeh". AdeSawyerr (in Engeleere). Retrieved 2020-08-19.