Jump to content

Lubna al-Hussein

Iwde to Wikipedia
Lubna al-Hussein
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuSudan Taƴto
InndeLubna Taƴto
Innde ɓesnguHussein Taƴto
Ɗuubi daygo1973 Taƴto
ƊofordeKhartoum Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajijournalist, writer, human rights activist Taƴto
ResidenceSudan Taƴto

Lubna Ahmed al-Hussein ko juulɗo Sudaannaajo, golloowo e jaayɗe, golloowo e hakkillaaji winndere ndee e lewru sulyee 2009, nde o ñaawaa sabu makko ɓoornaade paɗe. Ñaawoore makko wonti cause célèbre, tawi pelle ko wayi no Reso aarabeeɓe ngam humpitaade jojjanɗe aadee[1] e Amnesty International njaltinii bayyinaango ngam wallitde.

Windowo hubaru

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Al-Hussein ko jaayndiyanke, e sahaa nde o nanngaa ndee e hitaande 2009, o gollinoo ko e departemaa jaayndeeji to Mission Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Sudaan.[2] O anndiranoo ko ñiŋde e nder renndo ngo laamu Sudaan jogori waɗde e rewɓe.

Case pantalon

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɓawo

E hitaande 2009, sariya leydi ndii tuugii ko e sariya lislaam (sharia), ina jaɓi ñaawoore ñaawoore ko wayi no fiyde. Sariya kuuɓtodinɗo e oon sahaa ina haɗi ɓoornaade comci ɗi moƴƴaani e nder renndo, tawi noon ko ñaawoore 40 fiyngo e njoɓdi. E wiyde gardiiɗo polis oo, e hitaande 2008 e nder diiwaan Khartoum tan, ko ina tolnoo e 40 000 debbo nanngaama sabu mum en waɗde bonanndeeji koltu ; anndaaka no foti ɓe ñaawirtee walla ɓe mbaraa.[3]

Binndol timmungol kuulal 152 e nder ciimtol sariya 1991 ko :

152 Golle bonɗe e ɗe ngonaa moƴƴe

(1) Kala baɗɗo e nokku renndo golle ɗe ngonaa moƴƴe walla golle ɗe ngonaa moƴƴe, walla ɓoorniiɗo comci bonɗi walla ko luulndii jikkuuji renndo, walla ko ina addana yimɓe mettere, ina foti faweede kuuge ɗe mbaawaa ɓurde capanɗe jeegom balɗe walla njoɓdi walla e ɗiɗo fof.

(2) Golle ɗee ina luurdi e nehdi renndo so tawii ɗe njiytiraa ko no diine neɗɗo oo fotiri nii, walla e aadaaji leydi ndi golle ɗee mbaɗata ɗee.

Ñalnde 3 sulyee 2009, Polis Order Public naati e nder galle Kawkab Elsharq, ina ndaara kala rewɓe e sukaaɓe rewɓe ɓoorniiɓe paɗe.[4] Al-Hussein — garnooɗo ngam defde ñalngu dewgal ɓiɗɗo mawniiko, ina ndaara jimoowo Ejiptnaajo, ina ɓuuɓna kosam ina fadi — nanngaa e rewɓe sappo e ɗiɗo woɗɓe.[5] Sappo e maɓɓe njaɓi ɗoon e ɗoon, gooto fof rokkaama balɗe sappo, njaltinaa. Huseyn e rewɓe ɗiɗo woɗɓe njaɓaani ndeeɗoo ɗaɓɓaande, ɓe ndartini ñaawoore.

Hakkunde nanngugol ngol e ñaawoore ndee, Hussein fuɗɗii yaltinde haala kaa ko e bayyinde 500 kaayitaaji noddaango e neldude iimeeluuji tawa ina winndaa heen "jaayndiyanke Sudannaajo biyeteeɗo Lubna ina nodda on kadi e fiyngo mum janngo".[6] Hussein huutoriima hare mum to bannge sariya ngam haɓaade kuulal 152 ngal, e dow daliilu wonde no ngal huutortee e nder leydi Sudaan nii, wonaa doosgal leydi, wonaa kadi dogdu sariya sharia. Tiɗnaare makko addani rewɓe e nder diiwaan hee hollirde ballal e nder renndo, kono kadi ko fitinaaji ɗi juulɓe lislaam mbaɗi.[7]

Feññinde e nder ñaawirdu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde ñaawoore ndee ari e ñaawirdu, ñaawoowo oo hollitii wonde ina waawi woppude ɗum, o hollitii wonde omo jogii ndimaagu ñaaweede sabu golle makko e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Al-Hussein hollitii o yiɗi ko woppude golle makko, o ƴeewtoo sariya. So tawii o tawii ko o tooñannge, o hollitii anniya makko ko ñaawde ñaawirdu toowndu nduu, haa arti noon e ñaawirdu doosgal leydi ndii, ngam waylude sariya oo.[6]

E nder ñaawoore ɗiɗmere Al-Hussein, ñalnde 4 ut, ñaawoowo oo artiri ñaawoore makko, ooɗoo sahaa ko lewru, o wiyi omo yiɗi heɓde wasiyaaji mbele omo daña ñaawoore walla alaa. Yaasi suudu ñaawirdu nduu, polis yani e seppooɓe ɓe ɓoornii paɗe.[8] Ban Ki-moon, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hollitii mettere mum e jukkungo ngo o jogori faweede.[9]

Ñalnde 7 suwee o ñaawaa, o yoɓaa 500 poond Sudaan, kono o ñaawaaka fiyde. O hollitii wonde o anniyaaki yoɓde, o fellitii jogaade lewru e kasoo e nokku mum.[10] Ndeeɗoo yeewtere tataɓere kadi waɗii dipolomaat en e gollotooɓe e jojjanɗe aadee ina ƴeewa haala kaa e nder ñaawirdu, e seppooɓe e nder galleeji. Jaayndiyankooɓe limtii fotde 150 e nder ɓeeɗoo, ɓe limtaaka e nder limre ɓurnde famɗude e seppooɓe, ɓe piyi ɗum en e poliseeɓe.[11] Ko famɗi fof 40 seppooɓe nanngaa, njaltinaama e dow ballal.[10]

Jaayɗe winndereyankooje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde Hussein etinooma yahde Liban e fuɗɗoode lewru ut 2009 ngam yeewtidde e makko, laamu Sudan haɗi mo yaltude leydi ndii.[12]

Yaasi Sudaan, ballal makko e haala makko ina yahra yeeso seeɗa seeɗa, hay so tawii noon omo anndi no feewi no jaayɗe ɗee ngollirta e jokkondiral makko hakkunde leyɗeele. Taskaram rajo BBC Woman's Hour yewti dow no haala kan ɗon yejjiti haala ka'a dow ko laarani feministe'en Biritaniya.[13]

Luulndaare sariya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñaawoore Huseyn wonti ñaawoore jarriborde hakkeeji rewɓe e nder leydi Sudaan.[10] Hussein, mo nganndu-ɗaa ko juulɗo moƴƴo, omo ɓoornii wutte daneejo, omo ɓoornii wutte juutɗo,[14] ina wiya wonde haala kaa « wonaa ko fayti e diine, ko haala worɓe waɗooɓe rewɓe ko boni ». O hollitii wonde omo yiɗi waylude sariya oo e innde rewɓe Sudaan fof.[6] O wiyi wonde kuulal 152, baawngal haɗde fiyde walla yoɓde kala « ƴattoowo nehdi renndo walla ɓoorniiɗo comci ɗi moƴƴaani » tawa sifotoo ko « comci ɗi moƴƴaani », e hoore mum ina luulndii doosɗe leydi Sudaan hakkundeejo 2005 e sharia.

Ñalnde 14 lewru nduu, ñalnde Huseyn artata e ñaawirdu tataɓuru, fedde wiyeteende Amnesty International (AI) yaltinii bayyinaango ngam ɗaɓɓude e laamu Sudaan yo woppu kuulal 152 ngal, woppit tuume ɗe o tuumanoo ɗee. AI hollitii wonde Goomu Afrik toppitiingu hakkeeji aadee e leƴƴi « yamirii Sudaan yo waylu kuulal 152 ngal, tawi ina tuuma wonde flogging

Alaa to Eɓɓoore Tolno Rewɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hussein e gollodiiɓe mum ɗiɗo ɓee, tiiɗnaare mum en e yahde ñaawoore e nder haala pantalon, addani ɗum en sosde eɓɓaande wiyeteende No to Oppression on Women Initiative,[17] nde duuɓi sappo caggal ɗuum jeyaa e siifondirɓe e bayyinaango Doole Ndimaagu e Waylo (FFC). ñalnde 1 lewru Yarkomaa 2019.[18] Eɓɓoore « No to tooñannge e dow rewɓe » e nder laawol gootol e laawol gootol, rewrude e FFC, wallitii e Rewolison Sudaan 2018–2019.[19] E nder lebbi 39 gonɗi e mbayliigu demokaraasi, Ihsan Fagiri, e innde fedde wiyeteende No to Oppression on Women Initiative, salii sifaa worɓe tan e nder komisiyoŋ wiɗto warngooji Khartoum sosaaɗi e lewru oktoobar 2019. O hollitii wonde, no rewɓe heewɓe mbaɗiri nii waraama walla werlaa maayɗo e nder maayo Niil, 70 debbo e worɓe mbaraama,[20][21] e rewɓe tato mbaraama caggal warngooji ɗii, rewɓe ina poti lomtaade terɗe komisiyoŋ.[22]

Hakkeeji aadee e nder leydi Sudaan

Sudaan teddy bear ñaawoore fenaande

Dille liberal nder lislaam

Feminism lislaam

Hijab

Lislaam e comci

Sariyaaji koltu e leydi

Poliis diine lislaam, sahaa e sahaa fof ina wiyee mutaween

Hasan, Amro (12 sulyee 2009). "Sudan: Jaayndiyanke debbo ina jogori faweede kuuge 40 ngam suɓaade comci". Los Angeles Times "Babilon e ko ɓuri ɗum" blog.

Winndannde (31 sulyee 2009). "E yettude... Lubna Huseyn". Gardiiɗo oo. Londres. Ko 21-01-2010 ƴettaa.

↑ Huseyn, Lubna (4 suwee 2009). "So mi miijiima ñaawoore am, miɗo ñaagoo nde hare am wontataa meere". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 6 lewru Mbooy 2017.

^ Usmaan, Talaal; Meo, Nik (1 ut 2009). "'Fiy am so a suusi' wiyi Lubna Hussein, debbo pantalon defiant mo Sudaan". Telegaraam ñalnde kala. Londres. Ƴeewtaama ñalnde 21 lewru Yarkomaa 2010.

^ Wire rewɓe (30 sulyee 2009). "Jaayndiyanke Yahi Ñaawirde To Sudaan Flogging". MS. Batakewol hubaru. Fooyre ɓurnde heewde rewɓe.

Juppude haa: a b c Kopnall, Jaak (2 ut 2009). "Lubna Huseyn: "Mi hulaani fiyeede. Ɗum mettinaani. Kono ko huunde hulɓiniinde"". Laaroowo oo. Londres. Ƴeewtaama ñalnde 21 lewru Yarkomaa 2010.

"Sudaannaajo 'pantalon' debbo nanngaa". Ayaare. BBC. 7 suwee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 20 desaambar 2011.

"Seppooji e ñaawoore debbo Sudaan". Kabaruuji BBC dow enternet. Londres. 4 ut 2009.

^ Makkonel, Tristan (4 ut 2009). "Seppooji e nder ñaawirdu nde Lubna Hussein ina jogori fiyde ɗum e dow pantalon". Jamanuuji ɗii. Londres.

^ Jump up to: a b c "Kabaruuji BBC - 'Debbo pantalon' Sudaannaajo nanngaa". kabaruuji.bbc.ko.uk. 7 suwee 2009. Ƴeewtaa ko 6 mee 2017.

^ Debbo Sudaannaajo tawaama ina waɗi fenaande sabu mum ɓoornaade comci ngam haɓaade laamu. Gardiiɗo oo. 7 suwee 2009

^ "Debbo Sudaannaajo ɓoorniiɗo pantalon haɗaama yahde". Reyter. 11 lewru bowte 2009. Ƴeewtaa ko 21 lewru bowte 2010.

^ BBC (4 suwee 2009). "BBC - Rajo 4 Waktu debbo -Rewɓe e Lubna Huseyn". BBC.ko.uk. Keɓtinaama ñalnde 6 lewru Mbooy 2017.

^ Lubna Al-Hussein, jaayndiyanke Sudaannaajo ñaawaaɗo warde ɗum ngam ɓoornaade comci : ina waɗi ujunnaaje ujunnaaje rewɓe nannduɓe e am, ko yeewtere ... yaltunde e tele Al-Mihwar ñalnde 17 desaambar 2009

^ « Sudaan : Amnesty International ina ɗaɓɓi e laamu nguu nde woppirta sariya jowitiiɗo e ñaawoore rewɓe ɓoornaade comci ». Yaafuya.org.uk. Keɓtinaama ñalnde 6 lewru Mbooy 2017.

^ Politik caggal leydi 5 suwee 2009

^ "Alaa e eɓɓaande tooñannge rewɓe". Jam Faandaare. 2018. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 2019-09-08. Heɓtinaama 24-10-2019.

^ "Bayyinaango ndimaagu e Chang". SPA. 01-2019. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 11-2019. Ƴeewtaa ko 11-04 2019.

^ Akkar, Gilbert (2019). "Duuɓi caggal ndunngu aarabeeɓe". Monde Dipolomasi. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 23-10-2019. Keɓtinaa ko 24-10-2019.

^ "Timminde ɗooftaare siwil, e udditde seppo politik, ngam daɗndude jiiɓru". Fedde annduɓe leydi Sudaan. 06-2019. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 2019-06-08. Keɓtinaama ñalnde 7 lewru juko 2019.

^ Saalihu to Khartuum, Zeinab Mohammed; Burke, Jason (2019-06-11). "Safrooɓe leydi Sudan mbiyi ko ina tolnoo e sappo e yimɓe njiyaagu e nder njangu jooɗorde". Gardiiɗo oo. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 11-06-2019. Keɓtinaa ko 12-06-2019.

^ "Goomu Sudaan: 'Goomu wiɗto ina foti waɗde heen rewɓe'". Rajo Dabanga. 23-10-2019. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 23-10-2019. Keɓtinaa ko 24-10-2019.