Mammadu Jah

Iwde to Wikipedia

Nguurndam Mammadu Jah (Mamadou Dia)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

File:Mamadou Dia
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ab/Mamadou_Dia_1960.jpg

Mammadu Mustafaa Jah, Gorko Jaambaaro, Cuusɗo Goonga; Tooñaaɗo Tooñannge Muusnge. Ko o gorko pooƴtiiɗo, ngenndiyanke darinooɗo laŋ ngam momtude caɗeele he ngenndi mum. Ndee winndannde arta ko ngam fillaade yoga e doge nguurndam makko: gila e jaŋde makko, fayde e dawrugol makko, haa yettano ma caɗeele ɗe o daññoo e nguurndam makko dawriyankeejam.

Jaŋde Makko[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mammadu Mustafaa Jah yiy aduna ko to wiyetee khombole he nder wuro Cees nder hirnaange Senegaal. Ko o ɓiy pullo; baaba makko wonnoo ko kooninke hare haa ɓooyi o wonti polise. Mammadu Jah fuɗɗorii jannde mum ko naatde duɗal Al-Qur'aana. Caggal ɗuum, o janngii he duɗe hiirnaangiyankooje ko wayi no duɗal Wiilyam Ponti (William Ponty), ngal ɗoon duɗal ina jeyanoo he duɗe mawɗe jannginooje afriknaaɓe e tuubakooɓe he oon yonta (kitaale 1920 faade 30). O janngiino he ngaal ɗoon duɗal haa o heɓi toon seedantaagu makko Bak (baccalauréat), o heɓi hebleede he ko fayti he jannginde, o wonti jannginoowo. Refti heen, o janngii ko fayti he ganndal faggudu (économique) to Pari.

Dawrugol Makko[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mammadu woniino jaayndiyanke he sahaa Vichy régime; caggal nde Vichy yani hitaande 1943 ko ndeen miijo makko duñi mbo he wonde dawriyanke (politicien). Ko ndeen noon o heɓi takkaade Senngoor; Senngoor kañum fof e waasde wonde juulɗo kadi e laataade ɗum wonde gardiiɗo leydi ndi keewal mum woni juulɓe, o feƴtaani sikke he teddinde Mammadu e hormaade ɗum ngam seedaade nuunɗal Mammadu e waawde ɗum ɗemngal jolfuɓe ngal. Mammadu wallitii Senngoor he mahde lannda (parti) ɓamtiika. O jeyaa he ardiiɓe lannda kaa. Mammadu lomtinaninooma Senegaal to senngo laamu to Farayse too fuɗɗoraade hitaande 1948 fayi 1956. O woniino kadi gardiiɗo diisnondire he laamu Senegaal. O jokki he wonde ɗuum, haa ɓooyi o wonti jaagorgal garwaniingal (Premier ministre) he laamu Senegaal ndeen Senngoor wonnoo laamɗo leydi ndii, caggal nde Senegaal heɓi jeytaare (independence) mum he hitaande 1960.

Mammadu Diisnateeɗo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

He ɓeydude heen, ko hitaande 1958 Mammadu waɗtanoo gardiiɗo diisnondirteeɗo ko fayti he laamu Senegaal. Kala dokkanooɗo ngal ɗoon jelogal hade jeytaare, ko kañum heewnoo waɗeede laamɗo leydi so leydi ndii heɓii jeytaare mum. Mammadu Jah noon waɗaaka laamɗo leydi Senegaal caggal jeytaare nde tawnoo Mammadu Jah ko juulɗo, nuunɗuɗo, cuusɗo goonga, tuubakooɓe Farayse kuli waɗde mo laamɗo leydi gila o bonnaani peeje maɓɓe ɗe ɓe njogii. Ɓe ƴetti Senngoor ɓe ngardini ɗum leydi Senegaal nde tawnoo Senngoor ko neɗɗo maɓɓe tigi; jiɗɗo tuubakooɓe Farayse, teddinɗo ɓe, dewɗo ɓe, kala ko ɓe mbiyi ko ɗum o waɗata.

Fuɗɗoode Caɗeele Mammadu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ina woodnoo Kawtal biyatenoongal Fédération Mali (Kawtal Mali) ngaal kawtal ko Senegaal, France e Suudaan(wontoyi Mali) ndentunoo he maggal. Kawtal ngal yani ko e Setammbuur hitaande 1960. Ko ndeen noon Mammadu dañi tamde suudu faggudu ndu Senegaal he junngo makko. Omo ƴeewa waɗde heen peeje makko no faggudu nduu ƴellitorii. O fuɗɗii siynude eɓɓannde paayodinɗe ɗe o winndunoo he deftere makko wiyateende "Réflexion sur l'Économie de l'Afrique Noire" muulaande saraa hitaande 1960. Ko ɗoo noon Mammadu Jah fuɗɗii dañde caɗeele immoraade he seerenɓe e tuubakooɓe Farayse ngati ko ɓe keewnoo dañde he Senngoor koo eɓeni natta dañde ɗum. Eɓɓooje (projets) Mammadu paytunoo ko he ɓamtude ndema, ngaynaaka, e awo fof. Hitaande 1962, yoga e sarɗiyankooɓe laamu Senegaal ndenti ngam haalde he eɓɓooje ɗe Mammadu Jah waɗata ɗee. Ɓe kolliti calagol maɓɓe caɗtungol he eɓɓooje makko; ɓe pelliti waɗde joɗnde ngam ɓe mbaɗa suɓngo he ko fayti he ɗum. Mammadu naniraani ɗum jam, o jaggi suudu ndu sarɗiyankooɓe mbiynoo ina mbata nduu, o soki ndu. Senngoor tini ko Mammadu waɗi koo, o wiyi wonnde Mammadu ko ko yiɗnoo liɓde (coup d'état) laamu Senegaal kañum e wonndidiiɓe mum; o jaggiɓe, o sokiɓe ko juuti. Mammadu sokaa ko ina abboo he duuɓi 12 to Keedugu. Nde o sokaa ndee, hay dara o woppaano caggal makko nfati ko o baasɗo o wonnoo. Kaŋko fof he wonde kalfinaaɗo ko fayti he faggudu, hay galle mbo o jeyani hoore makko o alaano. O wiyaa yoo yoɓ 5 million. Ɓesngu makko ko sehil makko suri ɗum en, reeni ɗum en haa o yalti. Nde o yalti ndee, ko tawo o mawnii hanti; semmbe makko tawo njahii haa laaɓi.

Wattan Nguurndam Makko[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fof e wayde noon, o jebbilinaaki haweede hay e ñalawma gooto. Caggal laamu Senngoor, o etinooma sosde lannda nde Abdu Juuf laamii ndee kono lannda kaa yahaani. O ruttii he waɗde binndanɗe makko he salaade fenaande waɗateende he leydi Senegaal. O woni neɗɗo korsinaaɗo to lanndaaji luutndo ɗii ngam goongirantaagal makko. O meeɗaani dartinde haɓanaade goonga hay he laawol gootol. O tooñaama noon no feewi. Ko ɗum yimɓe heewɓe ngoytatoo haa hannde. Omo fotnoo teddineede gila he nguurndam makko sabu o golliima golle maantinɗe he leydi Senegaal. Laamu Senegaal noon wayi ko hono heftinaani darnde nde o darinoo ndee. Mammadu Jah ruttii to Tagɗo ɗum ko ñalnde 25 lewru 1ɓuru hitaande 2009. O sankorii ko duuɓi 98.