Jump to content

Mary Nzimiro

Iwde to Wikipedia
Mary Nzimiro
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeMary Nzimiro, Onumonu Taƴto
InndeMary Taƴto
Ɗuubi daygo16 Yarkomaa 1898 Taƴto
ƊofordeOguta Taƴto
Date of death16 Siilo 1993 Taƴto
Place of deathOguta Taƴto
MarudePriscilla Nzimiro Taƴto
ƊemngalIgbo Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Sana'ajibusinessperson, political activist, ngaɗoowo siyaasaje, philanthropist Taƴto
EmployerUnited Africa Company Taƴto
Award receivedMember of the Order of the British Empire Taƴto

Mary Nzimiro innde ɓurnde Mary Nwametu Onumonu, MBE (1898-1993) wonnoo debbo jaaynoowo, politikkeejo e debbo mo'o.Nder alif 1948, o laatii wakiilu mawɗo nder kawtal lesdi Afrikan komfani(UAC) ngam Leysdi Naajeeriya fuunaaŋge, e nder wakkati o ɗon haɓɓii ɗemɗe jaayndeeji e ɓamɗe e nder Port Harcourt, Aba e Owerri.

Ha fuɗɗoode duuɓi 1950, o wondi e yimɓe ɓurɓe heɓaade e Afrik hirnaange, o laati jooɗorɗo nder wuro Bernard Carr Street nder Port Harcourt.Nder fannu siyasa, o wondi ardiiɗo nder kawtal lesdi Naajeeriya e Kameruuna, o laati ardiiɗo jaɓnde mawɗo nder hitaande 1957 e hooreejo lesdi lesdi lesdi Naajeeri Leysdi fu Fuuta fu Fuuta e nder hitaande 1962.Nder fannu siyasa, o wondi ardiiɗo nder kawtal lesdi Naajeeriya e Kameruuna, o laati ardiiɗo jaɓnde mawɗo nder hitaande 1957 e hooreejo lesdi lesdi lesdi Naajeeri lesdi fu Fuuta fu Fuuta e nder hitaande 1962 Nder konu lesdi Naijeriya (1967-1970), o haɓɓii rewɓe Igbo ngam wallugo Biafrans Ngam maajum o maayi ɓurna jawdi maako haa PortHarcourt o warti to Oguta, to o maayi nder 1993[1][2][3].

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mary Nwametu Onumonu jibinaa ko ñalnde 16 oktoobar 1898 to Oguta, to diiwaan Imo, ko ɓiy mawɗo Igbo biyeteeɗo Onumonu Uzoaru, mawɗo warngooji koloñaal, e debbo mum Ruth, njulaagu keɓtinaaɗo e geɗe paltoor. Ko o gadano e sukaaɓe jeegom, o naati duɗal Sacred Heart to Oguta rewi heen ko duɗal Convent to Asaba, ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1920. Caggal ɗuum seeɗa o resi Richard Nzimiro golloowo e UAC.

Jannginiraaɗo naatde e njulaagu ko yumma mum, nde golle gorko mum nawti ɓe to Illah, o yeeyti salte e nebam palme o soodi e nder luumooji Nkwo e Eke. Caggal nde ɓe ngummii Onitsha e Opobo, ɓe njooɗii e Port Harcourt e cakkital kitaale 1940. Jom suudu makko woppi golle mum to biro ngam wallude Mary Nzimiro e golle mum. E nder wuro njulaagu ƴellitiingo, o dañii njulaagu mbaylaandi, barmeeji e cosmetik. Ngam saabaade senngo makko e njulaagu makko e innde makko e hoolaare, o wonti golloowo UAC, o wonti wakiiliijo mawɗo sosiyetee oo e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer e hitaande 1948. E nder ngal ɗoon mbaadi, o soodi ko heewi e marsandiisuuji e yeeyooɓe mawɓe e yeeyooɓe tokosɓe to Nijeer, Ganaa e Siyeraa Leyoon. O udditi kadi nokkuuji makko njulaagu mbaylaandi e kosmetik to Port Harcourt e gure koɗdiiɗe.

Ardiiɓe UAC mbaɗii peeje ngam waɗde mo yah-ngartaa njulaagu keewɗo to Londres, Manchester e Glasgow. Yanti heen, o udditi nokkuuji ɗiɗi petroŋ, heen gooto ko Agip to Port Harcourt, goɗɗo oo ko Total to Lagos. Mary Nzimiro wonti gooto e yimɓe ɓurɓe alɗude e Afrik hirnaange jogiiɗo jawdi keewndi e nder Port Harcourt, ina jeyaa heen hoɗorde mum e laawol Bernard Carr ngol wuro ngoo tan jogii. O waawii rokkude almudɓe bursiiji, o walli heewɓe e janngooɓe makko rewɓe ɓee naatde e njulaagu e koye mum en. O wondi e jom suudu makko, e hitaande 1945 o udditi duɗal to Oguta, caggal ɗuum o wayli innde makko duɗal grammar Priscilla Memorial ngam siftorde ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Priscilla Nzimiro mo o sankii ko juuti caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow. E hitaande 1966, caggal maayde jom suudu makko mo o maayi e hitaande 1959, o sosi duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Nzimiro Memorial.

To bannge politik, o woniino tergal e Diiso ngenndiijo Nijeer e Kameruun, o wonti tergal e goomu nguu e hitaande 1957, o woniino cukko hooreejo fedde rewɓe fuɗnaange NCNC e hitaande 1962. E nder wolde hakkunde leyɗeele Nijeer (1967–1970), o yuɓɓinii ballal Igboa e Igboa. Ko ɗum waɗi o majjini ko ɓuri heewde e jawdi makko to Port Harcourt, o arti to wuro makko Oguta ɗo o maayi ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1993, omo yahra e duuɓi 95.

  1. https://books.google.com/books?id=39JMAgAAQBAJ&pg=RA3-PA526
  2. https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/nzimiro-mary-1898-1993
  3. https://web.archive.org/web/20200229114422/https://womenafrica.com/the-history-of-mary-nzimiro-who-left-unforgettable-business-marks-in-southeastern-part-of-nigeria/