Monicah Amoding

Iwde to Wikipedia

 

Amoding jibini nder lewru Noofambar 1981. O yahi Jaangoore Jaangoore Ɓiɓɓe nder Daande Mukono, o jaangoo e jaangoore jaangoore nder hitaande 1993. O tokki heɓugo jaango maako O-Level diga Tororo Girls School, o jaangoo e jaangoore Uganda Certificate of Education, nder 1997. duuɓi ɗiɗi ɓaawo, o heɓii Sariya Jaŋde Uganda dow jaŋde e Makerere High School, o timmini jaŋde maako A-Level.Monicah Amoding (dimaa 30 lewru nooferi 1981) woni politikkeejo, jaajotooɗo e golluɗo ummatoore leydi Uganda, o golliima no daraniiɗo debbo mo leydi ndii woni ko e diiwaan Kumi, e nder leydi Uganda, e nder hitaande 2016-2021, o wondi ardiiɗo e partiya politik National Resistance Movement.

Ɓaawo e janngirde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Amoding jibini nder lewru Noofambar 1981. O yahi nder Jaangoore Jaangoore Ɓiɓɓe nder Fedde Mukono, o jaangoo e jaangoore jaangoore nder hitaande 1993.O yahi haa o heɓii janngirde O-Level diga Tororo Girls School, o jaɓaama e certificate Uganda of Education, nder 1997. duuɓi ɗiɗi ɓaawo, o heɓi Sariya Jaŋde Uganda dow jaŋde e Makerere High School, o timmini jaŋde maako haa A-Level.

O woodi jaŋde tati. Fedde maako arande nden woni Bachelor of Arts in Social Sciences, hokkiɗum Makerere University nder hitaande 2004. Daraje maako ɗiɗaɓo ɗon woni Master of Gender Studies boo hokki Makerere University nder 2013. Jaŋde tati maako woni jaŋde Law, o heɓii diga Makerere nder hitaande 2018.

Amoding ɗon mari ceede ɗiɗi, go'o ceede nder ardiiɓe, je Uongozi Leadership Institute, Dar es Salam hokki. Gooto woni Certificate in Feminist Leadership, heɓii nder African Women Leadership Institute, Accra.

Gaɗa siyasa[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Daga 2006 haa 2011, Amoding huwti nder kuugal feere feere ha yaasi fannu siyasa. O laati mawɗo habaru habaru e habaru CEDOVIP, ha huftogol ngenndi, diga 2006 haa 2007. Nden o yahi golle ngam kawtal lesdi Uganda Women Parliamentary Association (UWPA), arande e hooreejo jaaynde e jaaynde diga 2008 haa 2009; nden boo bo hooreejo jaayɗe jaaynde, diga 2009 haa 2010.

Firo siyasa[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nder 2011, Amoding laati ardiiɗo senedi Uganda, marɗo "Youth". E hitaande 2016, o suɓii wonde darinoowo debbo ngam diiwaan Kumi.

E hitaande 2015, o holliti ko anndiraa "Fakilo Hakkilanaagal Fedde Ɓiido 2019". Caggal nde ɓe njogii e nder kuɓaaji leydi, jaaynde ndee jaɓii e nder lewru Mee 2021, ko adii e yimɓe ɓe nganndi e jaɓɓaade sariya ngal, ɓe mbaɗata ko ɓe njaɓa, ngam ko ɓe hawti e ko ɓe mbaɗti. To sahaa, bill'en fotaay warugo law to ardiiɗo leydi on jaɓaay saini ɗum. Daliila tati ngam o waawaa (a) United States, mo nafata laamu Uganda, ɗon haɓana dow goɗɗe darnde nder bill (b) bill ɗon ɗaɓɓa heɓugo ɗuɗɗum, ngam maajum ɗon hawta yimɓe ɗuuɗɓe ngam ɓe ɗon yiɗi jaɓugo e (c) walaa jaɓugo siyasa. Jaɓol 2021 haani. Yiɗde ɓaawo nde'e ɗon haa 2026.

Ɗe dowji feere[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nder suɓaaji leydi e 2021, Monicah Amoding maayi jooɗorde mum e pallaama to Christine Apolot mo heɓii suɓaaje 35,152 dow suɓaaɗe 29,292 Amoding.

Nolde hoore[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Amoding ɗon ware. Ko o yiɗi woni winnduki, jannguki, jaaynde e maarooji. O mari ɓernde feere nder haɓugo ngam hakkeeji yimɓe ɓe ɓe ɓe ɓe njogii, gollaago nder kuuɗe yimɓe e gollaago bee ummaatooje gariiri e mawɗe.

Ndaare kadi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Linjiila ardiiɓe leydi Uganda
  • Linjiila ardiiɓe leydi Uganda

Firooji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]