Muhammadu Sa’ad Abubakar

Iwde to Wikipedia

Ɗun ɗañii Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar e nyalɗe 24 ɗun lewru Juko duuɓi 1956 ɗen un ɓiɗɗo mo lamiɗo julɓe mo 17 Modibbo Abubakar mo tataɓo 111 gaɗɗo lamu jaraɗun njutirka duɓi 50.[1]

Marga Mako[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sa’ad Abubakar hanko ma mo nlattake gaɗa eɗer Sultan mo 17 Saddiq Abubakar Usmanu lattiɗo fooɗugo duɓi koɓuri sappoje joyi edau joɗargal lamu. Sultan Sa’ad mo nasti kuugal sojien eɗungu 1975 ɗenbo gaɗa mo himmini foraki sojien mo latti lattanana biaɗo mo aniniel gotel gaɗa ɗun’un ɗun ɓo lamiɗo julɓe waadi jange-jange eɗer eyasi Naajeeriya e lesɗe kamano Indiya e Kanada gaɗa wartuki mako wuro o latti kemanɗaje sojien tankawa sojien hokkoɓe renoɓe ɓe ardiɗo lamu janaire Ibrahim Badamasi Babangida e nɗungu 1980.[2]

Gaɗa ɗen maho mo lattake komondajo dakaje balliroje ɗun joɗo jam ɗun mabgan OAU e Chadie. Ha e hanɗe lamiɗo julɓe mo lattake wakilijo soji ɗun Naajeeriya e mobga ECOWAS gaɗa lattake wakilijo hautugo sojien Afrika hirnajun go ɗojun kuugal jonɗe jam e Saliiyo.

Koɗun ɓilamo lamiɗo julɓe ɗun 20 Sa’ad Abubakar lattake wakilijo sojien Naajeeriya e ofisjun jipporde Naajeeriya e Pakistan ɗen e jonimabo emo woodi ɗebbo tegal ebacci (ɓiyakol).

Elenyol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sultan Sa’ad Abubakar hanko wooni ɓiɗor pamaro mo jeweɗiɗi (7) biaɗo Sultan Abubakar Sadiq ɓigel Usman gaɗɗo lamiɗo julɓe ha ko yuutiri duɓi 50. Abubakar dan Usman hanko ke ɓiyi Usman Shehu Usman ɗen taanu Mu’az gada lasgo Shehu Usman ɓiyi Fodio latiɗo umminɗo ɗe e daulare ɗe Usmannniya eko ɓuri duɓi 200 shalli ɗi. Eko waddi kinnaɗa lamiɗo julɓe mo 19 shoitu ɗo Sa’ad hanko ke mo 5 donuɗo leso lamu ngon.[3]

Janɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bello njunaidu ɗun wuudu kautoru ɗistinorɗe daulare Usmaniyya e Sokoto mo wiii lamiɗo heeɓi ilmu diina eka zaman tun e faro ummirajo mako. Mo waɗi janɗe allowal e jangirɗe gonɗe julirɗe Shehu haade e wuuro lamiɗo julɓe mo waɗi janɗe e jangirɗe Doma e Sokoto komo dilla jangirɗe Barewa gonɗe Kaduna e Zariya gaɗaɗun bo mo salake jangirɗe kuugal sojien gal Naajeeriya biagal Naajeeriyan Defence Academy ɗer ɗungu 1975. Mo jange e hebgo foreki e Indiya e kan e jonɗe sojijo emoɗer dilluɓe hautugo mango go hautugo duniyaru e ballitogal jonɗe jam e ɗustugo nastinoiki areji haure ɗunɗun waaɗi e gellel Accra ɗun leydi Ghana.

Manguji Dimo Jogi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar III mo he maugu second lieutanant e ɗungu 1977, emo gaɗa ɗo mo latti komandajo mo musamman e renoɓe mauɗo leydi mo lamu sojien e wakkatire ɗe lamu Ibrahim Badamasi Babangida kazalika mojogake mangu gu nastoɓe hakkuɗe gaɗa wuttudi maroɓe hautugo jaudi Afirika biago ECOWAS gaɗa ndungu 1995 yaari 1999. [4]

Kuugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Lamiɗo waɗi kuuɗe ɗuɗɗe edau ballital jonɗe jam e Naajeeriya e Afirika ko lutti lesde duniyaru. Lamiɗo Sa’ad mo ardake hautaɗe hautaɗe sojien Afirika e les hautuɗe lesde Afirika ɗe ɗunjoini gan hebanke lesdi Chadi jonɗe jam e duɓi 198. Hanko woni komandajo arɗiɗo bataliyawal 231 go sojien ECOMAG e koonu Saliyo gaɗa 1999 yaari 2000.

Wakiltago[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gaɗa ɗungu 2003 yaari 2006 Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar mo lataki wakilijo Naajeeriya dokkowo shawari eda renuugo e lesdi Pakistan. Denbo saboe holluku wawuki kuugal e nasrɗun ɓeidi mangu kuugal maako gaɗa Pakistan yaari Iraki e Iran e Afganistan e Saudiyya e jonɗe dokkowo shaworiji ekononi renugo e zaman lamu Obasanjo.

Algo Kuugal (Ritaya)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mo yaari jonɗe Burgediya janarjo ko mo latto lamiɗo julɓe. Mo waɗii ritaya e yalɗe boɗu leuru December 2006 goɗa gogguɗo duuɓi 31 e kuugal sojien.

Laamu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nyalɗe 2 ɗun leuru Nuwamba 2006 mo jaɓi lamu lamiɗo julɓe Naajeeriya gaɗa maide mauniko (maunirawo) Sultan Muhammadu Maccuɗo e do’oyaki firowal (jirgiwal AD) ɗalgal Abuja yahaii Sokoto e yalɗe 29 ɗun leuru octoba 2006.

Gaɗa lattakimako lamiɗo julɓe Muhammadu Sa’adu III mo ɗenbo heeɓi jonɗe mauɗo haugo julɓe ɗun Jama’atul Nasril Islam (JNI) ɗenbo mauɗo joɗerɗe ɗefuu ɗe diinah Islama ɗun Naajeeriya (NSCIA).

Nonbo e 2015 mo nasti jeriwol yimɓe anɗaɗe heɓɓe mauninago Global Seal of Integrity (GSI) dau gamol gol mo wamii faro hautuki koe ummatore Naajeeriya eɓe wuttuɗu.

Diiwal Sokoto[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Denbo e zaman mako ɗun fasarake ɗereji jaddadiɗo ɗun Usman Danfodio e Abdullahi Fodio e Muhammadu Bello e Nana Asma’u gamma ummatore. Jonii mo hautiɗiri kuuɗe fassirgo e kinnaɗo Abubakar Imam waɗi e kuuɗe gaɗaɗe zaman lamiɗo julɓe Dasuki no anɗudo daulare Usmaniyya Bello Njunaidu.

Enon bo gada ɗer kuuɗe mako maroje ilmu e fago yeso yimɓe lamiɗo ƙirƙirake wonɗe joɗarɗe fau galɗe Almahisa ɗun ɓaiɗanki bandiraɓe anɗuki dau matsalaji hande e koɗega ɗon ɗun noɗɗoita moɗiɓe gara ɓia goɗɗun eduu ɗereji goɗɗun mauɗui.

Lamiɗo ɓeiɗi maruki famgo e lummatore Sokoto ɗe arɗiɗo leydi kiɗo Shehu Shagari ardi biaɗe Sokoto Development Trust. Fuu wakkatire habbirɗe (Sallah) lamiɗo e ɗen hauta lamɓe e arɗiɗe e ɓe jaudi ɓe ɓolwa dau masala janɗe e magukiɗun ɗenbo ɗun hautana resarde ɗen shede.

Bello Njunaidu mo wii eɗun wada antani e shede dese ɗen faro ekkutuki yimɓe kuugal jungo gal ɓe jogarto koe maɓɓe kamani ekkitaki komfita nyotol eko lutti kuuɗe juuɗe fure. Nyiɓol julirɗe-anɗuɗo ɗistinore daulawal Usmaniyya mo hollin wigo lamiɗo julɓe nyiɓi julirɗe e inaje ɗuɗɗe e komo holli ɗun anɗa kerol majema. Mo nyiɓi julirɗe e Nasarawa e Kogi ɗenbo ɗun anɗa kerol majebo nomo wii. Wo inki hubbare-wooinki hubbuje artuɓe maiɓe eɗun ɗer ballital lamiɗo Sa’adu.

Lamorde hautirɗe ɗe ɗe wii lamiɗo Sa’adu mo moini inare hubbare Muhammadu Fodio danyawo Usman Dan Fodio moɗun uwii e geɓal gwadabawa.

Hiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. https://web.archive.org/web/20140625122539/http://themuslim500.com/profile/saadu-abubakar--sultan-sokoto |date=June 25, 2014 }} retrieved May 15, 2014
  2. Ibrahim, Muhammad (1987). The Hausa-Fulani Arabs: A Case Study of the Genealogy of Usman Danfodio. Kadawa Press.
  3. "The Sokoto Caliphate and its legacies". dawodu.com. Archived from the original on March 4, 2016. Retrieved January 2, 2018.
  4. http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |title=From Nigerian soldier to Sultan of Sokoto |date=November 2, 2006 |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513172525/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |archive-date=May 13, 2014 |url-status=live }}