Jump to content

Muhammadu Sanusi I

Iwde to Wikipedia
Muhammadu Sanusi I
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
ƊofordeKano Taƴto
FatherAbdullahi Bayero Taƴto
SiblingAdo Bayero Taƴto
MarudeAminu Sanusi Taƴto
Position heldEmir of Kano Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Award receivedKnight Commander of the Order of the British Empire Taƴto

Alhaji Sir Muhammadu Sanusi I KBE (noddaangoN) wonnoo ko Guwerneer gonɗo e Fuɗnaange Naajeeriya (1957) e Emiir Kano gila 1954 haa 1963. Ko kanko woni ɓiy Emir Abdullahi Bayero. Ko o Emir doole jogiiɗo doole mawɗe e nder koloñaal Fuɗnaange Naajeeriya. O yuɓɓini juulde durbar mawnde ngam Elizabeth II nde o yilli Kano e hitaande 1956. Hare laamu hakkunde makko e ɓiy-yumma makko woɗɗuɗo biyeteeɗo Sir Ahmadu Bello the Sardauna mo Sokoto e tuumeede bonanndeeji kaalis addani mo woppude laamu, caggal ɗuum o woppi hoore makko to Azare e hitaande 1963 .[1] Taaniiko, Sanusi Lamido Sanusi, gonnooɗo guwerneer banki mawɗo leydi Naajeeriya laamiima laamu Emir leydi Kano gila 2014 haa 2020, o woppi laamu nguu e hitaande 2020 caggal ɗuum o artiraa e laamu ñalnde 24 lewru nduu hitaande 2024 e juuɗe guwerneer Abba Kabir Yusuf[2]. Sanusi jeyaa ko e fedde Tijaniyya mo Ibraahiima Niass moƴƴini.[3]

Ahmadu bello, ardiiɗo lesdi woyla lesdi Naajeeriya bee amiir lesdi Kano Muhammadu Sanusi I, 1960 Oak Ridge

Sanusi jibinaa ko e galle mawɗo Abdullaahi Bayero, Emiir Kano, e nder banndiraaɓe makko ko Emir garoowo, Ado Bayero. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo Bayero kono mawniiko maayi ko e cukaagu makko.[4] O janngi ko to duɗal hakkundeewal Kano. Ko adii nde o wontata Emir, Sanusi ina joginoo tiitoonde Ciroma Kano [5] e hitaande 1947, o wonti tergal suudu sarɗiiji diiwaan oo. Sanusi ina jokkondiri no feewi e Ibraahiima Niass e suufiyanke Tijani, ko juuti, o yahdi e Niass e hijjoore to Makka, caggal mum o wonii Kaliifa toɗɗaaɗo e nder njuɓɓudi tijaniyya to leydi Najeriya.[6] O toɗɗaa kadi jaagorde nde alaa portfolio e hitaande 1958 e wondude e emiiruuji goɗɗi hono Usmaan Nagogo.[7] E nder deftere makko ‘An Imperial Twilight’, Sir Gawain Bell hollitii no o toɗɗiri Emir Sanusi ngam wonde Gomnaajo leydi Naajeeriya fotde lebbi jeegom e hitaande 1957

Knighted nder Ordo Laamaandi Angalteer bana Kumannda Knight (K.B.E.)

  1. Muffet, D.J.M (1975). "Laawɗingol e teddungal e nder renndo jowitiingo e aadaaji: Teskagol ummoriingol e ƴeewndo won e fannuuji jannde jowitiinde e ittugol Emir Kano e hitaande 1963". Ƴeewndo jaŋde Afrik. 18 (duuɓi ɗiɗi) (Toɓɓere 18): 101-115. waɗde:10.2307/523454. JSTOR 523454. S2CID 144004248. Keɓtinaama ñalnde 5 suwee 2020.
  2. Jaaynde, Fedde (2020-03-09). "BREAKING: Emiir Kano Muhammadu Sanusi ittaama e jappeere laamu". Banndiraaɓe Jaayndeeji. Keɓtinaa ko 13-03-2020.
  3. Paden hitaande 1973, p. 112.
  4. Umar, Mohammadu S; Abubakar, Ahmed T (2017). Doole e dewal: Nguurndam e ndonu Sarkin Kano, Sir Muhammadu Sanusi I. Indiya: Karallaagal Manipal Limited. OCLC 1029001938. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 suwee 2020.
  5. Paden hitaande 1973, p. 110.
  6. Paden hitaande 1973, p. 115.
  7. Ostien, Filip (1999-2006). Kuugal sharia nder woyla lesdi Naajeeriya (PDF) (Toɓɓere I ed.). Sati Fwatshak e Philip Ostien. p. 12. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 suwee 2020.
  8. Bell, Gawain (1989). Ko lewru Imperial. Londres : Lester Crook, 1989. ISBN 9781870915069. OCLC 1001158676. Hoɓtinaama ñalnde 5 suwee 2020.
  9. Iwdiiji

Paden, John N. (1973). Diina e pinal politik to Kano. Berkeley: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni. ISBN 978-0-520-01738-2.

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sir Ahmadu Bello, e Muhammadu Sanusi I njillu Fedde Ngenndiije Dentuɗe, New York, Siilo 1960 to Youtube