Jump to content

Murtala Nyako

Iwde to Wikipedia
Murtala Nyako
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeMurtala Nyako Taƴto
SoomaMurtala Nyako Taƴto
Ɗuubi daygo27 Juko 1942 Taƴto
ƊofordeMayo Belwa Taƴto
ƊemngalHawsare Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Arabic, Nigerian Pidgin Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldGovernor of Adamawa State, Governor of Niger State, Governor of Adamawa State, Chief of Naval Staff Taƴto
Janngi toBritannia Royal Naval College Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto
LenyolHawsare Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Hair colorblack hair Taƴto
Eye colorbrown Taƴto
FollowsJames Shaibu Barka, Boni Haruna Taƴto
Replaced byAhmadu Umaru Fintiri, James Shaibu Barka Taƴto
Personal pronounL485 Taƴto

Murtala Hamman-Yero Nyako, GCON CFR rcds, D.Agric. (H.C.) (jibinaa ko 27 lewru bowte hitaande 1942) ko politikaajo leydi Nijeer, ko ofisee konu pentiirɗo, o woniino guwerneer diiwaan Adamawa tuggi 2007 haa 2008, e tuggi 2008 haa 2014. O woniino guwerneer konu diiwaan Nijeer gila Chief e hitaande nde96 konu ndiyam gila 1990 haa 1992.[1]

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Murtala Hamman-Yero Nyako jibinaa ko to Mayo-Belwa, to diiwaan Adamawa ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1943. Baaba makko, Alhaji Hamman-Yero, ko njulaagu teeŋtungu, soodoowo geɗe, mo golle mum njulaagu ngonnoo ko e sosde John Holts e Sons Mayolwaer cent-Bld Lt. Yumma makko, hono Hajiya Maryam Daso, ko debbo galle, jiɗɗo jaŋde lislaam e safaara leɗɗe.[2]

O fuɗɗii jaŋde makko hirnaange ko e duɗal leslesal Mayo-Belwa e lewru Yarkomaa 1952, o yahri to duɗal hakkundeewal Yola e lewru Yarkomaa 1955, o fuɗɗii jaŋde makko hakkundeere e nder duɗal gootal e lewru Yarkomaa 1958.O teskaama nde o woni toon ndee sabu golle makko e jaŋde e karallaagal makko e nder dingiral.

Sarwiis golle Naval

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nyako naati e konu laana ndiwoowa laamɗo leydi Nijeer e lewru suwee 1963, o woni kadet ofisee, o fuɗɗii heblo makko ofiseeji to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo laana ndiwoowa Britannia, Dartmouth, Angalteer e lewru suwee 1963, o heɓi golle lietnaa-lietnaa e lewru suwee 1965, o timmini heblo makko adanngo e konu ndiyam e lewru suwee 1996.[3][4][5]

Nyako warti Naajeeriya nder lewru Oktoba 1966 ngam o huuwa nder konu ndiyam Naajeeriya haa lewru Suwee 1993. E nder wakkati man, o waɗi kuuɗe ɗuuɗɗe nder laanawol ndiyam e dow maayo. O woniino e sahaa gooto Komanda laana ndiwoowa Patrol, laana ndiwoowa Landing e laana ndiwoowa gadana njoorndi misilaaji e nder laana ndiwoowa leydi Najeriya. E lewru feebariyee 1976, Seneraal Murtala Muhammed toɗɗii Nyako guwerneer Dowla Niiseer keso, mo seerti e Dowla Sokoto. O golliima e ndee ɗoo posto haa lewru Duujal 1977. Caggal mum o wonti hooreejo golle laana ndiwoowa to Gardiiɗo laana ndiwoowa, Ofisee Banndiraagal Kumanndaaji Naval Hirnaange e Ofiisaajo Banndiraawo Kumanndaaji Heblo Naval ummoraade ɗo o toɗɗaa hooreejo Deput e hitaande 1990 Defense Staff e woppi golle e Sarwiis oo e lewru suwee 1993 e darnde cukko amiir.

Golle Post Naval e golle ndema

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nyako jibinaa ko jom jawdi nde tawnoo yumma mum rokkaama won e na’i ngam ɓiɓɓe mum hade mum jibineede. Ko ɗum waɗi o ɓuri waawde huutoraade ko ndema jawdi, caggal ɗuum ko ƴellitaare ndema kuuɓtodinnde nde o woni e sarwiis laana ndiwoowa. Haala mawka no o faamiri ɗum woni ɓesdugo no haandi nder kuuɗe ndemri Naajeeriya e bote kuuɗe maɓɓe. O fuɗɗii eɓɓaande jibinannde duumotoonde e jawdi makko nokkuyankoori e sires superior exotic e hitaande 1990 e njeñtudi welndi no feewi. O naati kadi e peewnugol gese horticulture, e njulaagu makko gadano e melon musk to Orop e huutoraade laana ndiwoowa charter waɗi ko e lewru Yarkomaa 1990. Mangooji eksootik ummoriiɗi e ngesa makko mango 50 000 leɗɗe, ko adii fof ko peewnugol banana, passionly e hitaande 1993. O woni kadi e peewnugol davol, passionly ƴellitgol durngol, nehdi ngaari e ndema liɗɗi.Nyako woni hooreejo kawtal remooɓe ndemri lesdi Naajeeriya, kawtal remooɓe huuwooɓe lesdi Naajeeriya e kawtal remooɓe apex lesdi Naajeeriya. Ko o balloowo pelle keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no pelle marsandiis remooɓe. Admiral ko demoowo jom doole en, jom innde e nder winndere ndee. Ko kanko tan jogii gooto e gese ɓurɗe mawnude e nder leydi ndii, hono Sebore (EPZ) Farms. Yanti heen, Nyako ina jogii ngesa mango ɓurka mawnude e nder leydi ndi, ko ɗum addani mo anndireede Baba Mai Mangoro (BMM).

Golle politik e ƴaañgol laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nyako naati politik ko e hitaande 2006. O suɓaama guwerneer diiwaan Adamawa e lewru abriil 2007. E lewru feebariyee 2008, Ñaawirde Toownde (Tribunal d’appel de la petition électorale) woppi wooteeji makko, sibu o tuumi ko o waɗi ko boni e wooteeji. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono James Barka, huniima wonde guwerneer gardiiɗo leydi ndii ñalnde 26 feebariyee 2008.

Woote kese mbaɗaama, Nyako suɓaama kadi e nafoore mawnde, ƴetti denndaangal nokkuuji 21 laamu nokkuuji ɗii, fuɗɗii laamu ñalnde 29 abriil 2008. Ɓooytaani, suudu nduu fuɗɗii golle ngam ittude Nyako, kono ɗum woppitaa caggal nde hooreejo leydi ndii, Umaru Yar’Adua, naati heen hoore mum. Jokkondiral ngal ɓeydii moƴƴude, e lewru marse 2010, suudu sarɗiiji diiwaan Adamawa ƴetti woote hoolaare e guwerneer Nyako, siftini ɗum ko "masiihu" wonande yimɓe diiwaan oo. E hitaande 2012 caggal nde Guwerneer oo heɓi laamu gadano, o dañii darnde ɗiɗmere e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Adamawa 2012, o suɓaama kadi.

Ñalnde 15 sulyee 2014, guwerneer oo woppitaa laamu nde suudu sarɗiiji leydi ndii yeewtidi e ciimtol goomu wiɗto ƴeewndotooɗo tuumeede warngooji baɗnooɗi e makko e kaalis. Ciimtol ngol hollitii wonde guwerneer oo ina tuuma denndaangal tuume 16 ɗe suudu nduu tuumi e makko.

Ñalnde 11 feebariyee 2016, Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) hollitii wonde ƴaañgol ngol ina rewi laawol, ngol alaa ko nafi, ngol yamiri yo denndaangal hakkeeji makko keɓtinaaɗi gila ñalngu ƴaañgol ngol yoɓe. Ñaawoore ndee jaɓaama ñalnde 16 desaambar 2016 to Ñaawirde Toownde leydi Nijeer kono salii artirde mo.

Tuumeede fenaande e ñaawoore

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Puɗɗagol hitaande 2015, Komisiyoŋ bonanndeeji faggudu e kaalis tuumii Nyako e ɓiyiiko, Abdul-Aziz Nyako wondude e tuumaaɗo goɗɗo, e tuumeede 37 tuumeede warngooji, gujjugol, huutoraade golle, e njulaagu kaalis ko ina tolnoo e ₦29 miliyoŋ. Ñaawoore ndee fuɗɗii ko ñalnde 7 sulyee 2015 nde EFCC udditi ñaawoore mum duuɓi nay caggal ɗuum ñalnde 3 noowammbar 2019, caggal nde noddi seedeeji 21 ; ndeen defansiyoŋ oo waɗii hay ñaawoore ngam jaabaade ɗaɓɓaande. Ñaawirde Okon Abang mo Division Abuja to Ñaawirde Toownde Fedde nde, jaɓaani ɗaɓɓaande ndee e lewru Siilo hitaande 2021 hade mum yamirde ñaawoore ndee yo hollir ñaawoore mum e lewru Oktoobar hitaande ndee.

Nyako wonnoo ko keɓɗo Dipolom Doktoraa tedduɗo e ndema to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fedde ndema, Abeokuta ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Minna, (2008); Duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal, Yola (2009) e njeenaaje ngenndiije Kumanndaajo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CFR) e hitaande 1993, Kumaandaŋ mawɗo leydi Niiseer (GCON) e hitaande 1999 e Kumanndaajo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CFR) goɗɗo e hitaande 2002.[6][7]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nyako resi Honorable Justice Binta Nyako, mo suɓaama hooreejo kawtal lesdi ndi'i nder hitaande 2023. O ɗon nder ardiiɓe hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O laati hooreejo kiitaaji lesdi Bauchi diga hitaande 2014 haa 2017, o laati debbo arandeejo jogaago darnde nde'e nder jiha kan, nden bo debbo arandeejo ardungal kiitaaji mawɗi lesdi Naajeeriya.

  1. "Adamawa Emirate Council: SARKI YAMMA ADAMAWA". Adamawa Emirate. Archived from the original on 9 September 2010. Retrieved 25 March 2010.
  2. "Admiral Nyako… Footprints on marble". The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News (in Engeleere). 2021-07-18. Retrieved 2022-03-06.
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named adamawastatesppu.org
  4. Abdullahi Tasiu Abubakar and Andrew Agbese (27 February 2008). "Aftermath of Tribunal Judgement - Adamawa AG Gov Sworn-in As Tribunal Sacks Nyako". Daily Trust. Retrieved 9 May 2010.
  5. "A Master Survivalist". ThisDay. 1 March 2008. Retrieved 9 May 2010.Template:Dead link
  6. IBRAHIM MUHAMMAD (14 March 2010). "Nyako, lawmakers: How long will the truce last?". Daily Trust. Retrieved 9 May 2010.Template:Dead link
  7. Clement Ekong (15 March 2010). "2010: Adamawa PDP chair to aspirants: No vacancy in Government House". Nigerian Compass. Missing or empty |url= (help)