Jump to content

Musa Hawamdeh

Iwde to Wikipedia
Musa Hawamdeh 04

Muusaa Hawamda (aarabeere : موسى حوامدة ; jibinaa ko e hitaande 1959) ko jimoowo palestiinnaajo-jordannaajo lolluɗo, ganndiraaɗo e nder deftere yimre palestiin e yimre giɗli aarabeeɓe. O jeyaa ko e fedde winndooɓe aarabeeɓe e fedde winndooɓe aarabeeɓe, omo jogii kadi darnde e nder fedde njuɓɓudi fedde winndooɓe enternet aarabeeɓe. Hawamdeh tawtoraama juuldeeji aarabeeɓe e Oropnaaɓe keewɗi, jimɗi makko ina firaa e ɗemɗe keewɗe, ina jeyaa heen Engele, Persi, Farayse, Almaañ, Suwed, Rumaani, Kurde, Bosni, e Turki.[1]

Hawamdeh jibinaa ko to wuro Al Sammu'i e nder diiwaan Hebron. O janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Hebron, o nanngaa ko ɓuri laawol gootol nde o woni almuudo toon. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jordanie, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Arts. O nanngaa ko e hitaande ɗiɗaɓere o sokaa e kasoo fotde lebbi tati o heɓi suspension e duɗal jaaɓi haaɗtirde fotde hitaande wootere caggal ɗuum o arti o jannga o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ɗemngal aarabeeɓe e hitaande 1982.[2][3]

Filmoowo biyeteeɗo Nasser Omar ardii winndannde teeŋtinnde yahdu jimɗi Muusa, yaltunde e nder taskaram "Ɗeeɗoo woɗɓe" e Orbit Channel e laabi satelitaaji ceertuɗi.[4]

Musa Hawamdeh
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuUrduun Taƴto
Ɗuubi daygo25 Colte 1959 Taƴto
Ɗofordeas-Samu Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajipoet, writer, essayist, managing editor Taƴto
Janngi toUniversity of Jordan Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Musa Hawamdeh2

Hawamda fuɗɗii yaltinde jimɗi mum e nder ɓeydaare jaaynde Al-Dustour Al-Thaqafi e fuɗɗoode kitaale 1980 nde o woni almuudo, o yaltini deftere makko adannde, tiitoonde mum ko Shaghab (1988 to Ammaan). O haɗaama yahde e gollaade haa fuɗɗii yonta demokaraasi to Jordani. ɗum nde o naati jaaynde Al-Sha`ab, ndeen jaaynde Al-Dustour, ndeen gardiiɗo rewindaade to jaaynde Al-Arab Al-Youm. omo golloroo hannde e gardiiɗo rewindaade Departemaa Pinal e nder doosɗe leydi Jordani.[3]

Musa Hawamdeh1

Ndee feccere e nguurndam neɗɗo guurɗo, alaa ko woni e mum so wonaa tuugnorgal walla iwdi. (Mars 2021)

Hawamdeh ina jannga jimɗi to duɗal pinal laamɗo, to Amman.

Shaghab woni deftere yimre adannde yaltunde e hitaande 1988.

E hitaande 1988, o yaltini deftere makko ɗiɗmere yime Tazdadeen Samaa Wa Basaateen ɗe ngonaa jime giɗli.

E hitaande 1999, o yaltini deftere makko tataɓere jimɗi wiyeteende Shajaray Aala (Fondation Arabe pour les études et les publications to Beyruut), ɗum addani juulɓe lislaam ɓee tikkere, ɓe nganndu-ɗaa ina mbaawi gooŋɗinde warde mo. Diwan oo ko ministeer jaayɗe leydi Jordani heɓti ɗum e lewru marse 2000, o yettini ɗum ñaawirɗe sariya ñalnde 5 mee 2013. E oon hitaande kadi o ɗooftii ñaawirde sariya, o ñaawii laabi joy sabu ñaawirdu appeal salii jaɓde ñaawoore ndee. Caggal nde ñaawirɗe sariya ɗee njoofni ñaawoore ndee e darorɗe hitaande 2001, Ministeer Jaayɗe (Ministeer des Media) lomtiiɗo Departemaa Jaayndeeji e Jaayndeeji, ƴetti ñaawoore hesere e dow makko. Caggal lebbi keewɗi e lewru sulyee 2002, Ñaawirde ndee hollitii wonde o tuumaama ko o ƴattaade diineeji e ƴattaade sariya binndanɗe, kono Jaagorgal leydi ndii wullitii ñaawoore ndee.

Kuulal yaltinaama ngam sosde mo lebbi tati to Ñaawirde Toownde Amman sabu mum bonnude sariya jowitiiɗo e jaayndeeji e bayyinaango, e dow deftere makko lollunde wiyeteende Shajari Alaoui, nde o heɓtinaa to leydi Jordanie.

Fedde aarabeeɓe ngam janngude e bayyinde yaltinii deftere mum nayaɓere yimre (Les voyages de Moïse dans l’époque dernière) caggal nde Departemaa bayyinirɗi itti heen jimɗi keewɗi.

E hitaande 2004, o yaltini deftere makko joyaɓere yimre ummoraade e The Sea Side nde Fooyre Ɓamtaare Arab ngam Janngude e Muulnude to Beyruut.

E hitaande 2007, deftere makko jime jeegoɓere yaltinaa e deftere wiyeteende Dar Al-Shorouk, tiitoonde mum ko Sulalatay Alreeh Wa Unwanay Almatar. Ko yimre nde heɓi njeenaaje ɗiɗi Farayse e hitaande 2006, woni njeenaari Fooyre Pinal Farayse to Nancy e njeenaari Laplum ummoraade e Fedde Yimre Terranova.

njuɓɓudi galleeji pinal to Kayhayɗi yaltinii ngam makko, e nder yeewtere wiyeteende “Creativité Arabe”, deftere jimɗi wiyeteende Sulalatay Alreeh Wa Unwanay Almatar, e jimɗi goɗɗi e hitaande 2010. Mawta Yajuroon Alsamaa by Arabesque House to Kayhayɗi e hitaande 2011, Hukuuma defte mawɗe lesdi Ejipt yaltini deftere nde'e nder hitaande 2012.

Eɓɓoore ɗiɗmere Mawta Yajuroon Alsamaa ko faati e njuɓɓudi defte kuuɓtodinndi Ejipt e nder Ejipt 2012 e nder yeewtere tagoore aarabeeɓe.

Almatar tataɓo e nder eɓɓoore defterdu ɓesngu / Ministeer pinal / Amman 2013.

Ɓanndu maayo, ɓoornanteeri ngam yimre, Dar Noon Emirates 2015.

Omo jogii defte tati (prose) e nder binndol satiriik hono: Hikayat Al-Sumu (2000 de Daar Alshouroo e nder Ram Allah e Amman). Ko Laila Al-Tai Melton firti nde ngam jaaynde Banipal e ɗemngal Engele e nder tonngoode sakkitiinde[nde?] jowitiinde e binndol Palestiin handde.

Musa Hawamdeh 3

Muusaa heɓii njeenaaje binndol keewɗe, ina heen njeenaari Fedde winndooɓe Jordani e hitaande 1982 ngam yimre makko « Al-Faraqat » (Gaps). E hitaande 2006, o teddinaa njeenaari mawndi "La Plume" (Bel) ummoraade e Fondation Oriani Farayse. O heɓi kadi njeenaari fedde Farayse Tyrnova e njeenaari yimre eggooɓe Ostarali e hitaande 2011.[4]

Ko jiidaa e njeenaaje makko, Muusa ina tawtoree no feewi e kewuuji jimɗi aarabeeɓe e Oropnaaɓe ceertuɗi, o wallitii e defte binndaaɗe ko wayi no Unwanan Li Buzoogh Alshams Wa Azifan, ɗe o yaltini e ɗemngal Perse e firo yimoowo Iraannaajo biyeteeɗo Musa Paidge.[4]

Batte binndol Musa Hawamdeh ina feeñi e firooji, e ƴeewndorɗe teskinɗe, e anndinde e nder dingiral binndol aarabeere e nder winndere ndee kala. Yimɓe heewɓe anndaaɓe, ina jeyaa heen yimoowo maayɗo biyeteeɗo Baland Al-Haidari, Salaah Fadl, Ali Bader, Jafar Hassan, Naim Araidi, Wijdan Al-Sayegh, Jalal Barjas e woɗɓe, ina njokkondiri e jimɗi Muusaa, ina mbinnda heen. Teskaama deftere wiyeteende « Shi’riyat Al-Tamarrud : Muqaarbat Naqdiyah fi Dawawin Al-Sha’er Musa Hawamdeh » nde Ahmed Al-Lawndi winndi, nde Metabook Ejipt yaltini e hitaande 2023, ina yuurnitoo, ina ñiŋa defte jimɗi Muusaa. Yanti heen, ina woodi binndanɗe master e defte teskinɗe, ko wayi no « Hudur Al-Mawt wa Iqa’ Al-Ghaib fi Shi’r Muusa Hawamdeh » mo Ahmed Shahab winndi. Tesis master e yimre makko nde almuudo Iraknaajo biyeteeɗo Abdul-Khaleq Farhan Ali Al-Khatouni holliti, tiitoonde mum ko mbaydiiji karallaagal e nder yimre Muusa Hawamdeh to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mosul 2013 caggal Iisaa.[4]

Gardiiɗo Nasser Omar ardii filmo ko faati e humpito yimre e nder Hauolaa Alakharoon, mo o yaltini e Orbit e teleeji goɗɗi.[1]

^ Juppu haa: a b #مرافئ | مع الشاعر الفلسطيني موسى حوامدة اعداد وتقديم #عيسى_العزب 12-06-2023, ƴettaa 2023-12-25

↑ « Hawaamda, Muusaa ».

^ Jump to: a b "بوابة الشعراء - موسى حوامدة". www.damal yimooɓe.com. Heɓtinaa ko 2021-03-07.

^ Jump up to: a b c d "قصائد وأشعار الشاعر موسي حوامدة أحد شعراء العصر الحديث من فلسطين | ديوان الشعر العربي صفحة 1". DiwanDB.com (e ɗemngal Arab). Heɓtinaama ñalnde 25-12-2023.