Jump to content

Nazir Afzal

Iwde to Wikipedia
Nazir Afzal OBE

Nazir Afzal OBE (jibinaa ko 1 oktoobar 1962)[1][2][3] ko awokaa Angalteer, gonnooɗo ñaawoowo e nder suudu ñaawirdu laamu (CPS).

Nazir Afzal
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuBiritaani-Mawndi Taƴto
Innde ɓesnguAfzal Taƴto
Ɗuubi daygo1 Yarkomaa 1962 Taƴto
ƊofordeBirmingham Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajilawyer Taƴto
Janngi toUniversity of Birmingham Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://www.nazirafzal.co.uk Taƴto

Afzal waɗi ko ɓuri heewde e golle mum ko e CPS, o ummii o wonti hooreejo ñaawirde laamu to bannge worgo-fuɗnaange Angalteer e hitaande 2011, darnde nde o joginoo haa o yalti CPS e hitaande 2015.[4][5][6] E lewru abriil 2016, o toɗɗaa hooreejo fedde polis e komisariyaaji bonanndeeji ; o woppi golle ɗoon e ɗoon caggal bommbo Manchester Arena e lewru mee 2017 ngam waawde haalde ko fayti e njangu nguu.[7][8][9] O toɗɗaa ko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e hitaande 2022, o lomtii Lemn Sissay ñalnde 1 ut.[10]

E lewru oktoobar 2017, o wonti tergal e Goomu Wullitaango Fedde Ngenndiije Dentuɗe (IPSO).[11][12] E hitaande 2018, o wonti hooreejo fedde nde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hopwood Hall to Rochdale, to Manchester mawɗo. Ko o juulɗo, jogiiɗo miijooji jowitiiɗi e hakkeeji rewɓe e luulndaade dewgal doole, ƴaañgol rewɓe e ko wiyetee warngooji teddungal.[15][16]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Nazir afzal OBE e nder yewtere e carol ann whitehead FRSA

Afzal jibinaa ko to Birmingham, jibnaaɓe makko ko egginaaɓe ummoriiɓe Pakistaan. Baaba makko e ɓesngu baaba makko ngollii duuɓi keewɗi e nder konu leydi Angalteer, gooto e banndiraaɓe makko waraa ko e konu leydi Irlande (IRA) e sahaa nde The Troubles woni e nder leydi Irlande worgo.[17] Ɓesngu makko ko leñol Pashtun.[3]

O mawni ko gooto e banndiraaɓe jeeɗiɗo e nder galleeji ɗiɗi-dow ɗiɗo-dow to Small Heath.[18] O ƴattaama, o ƴattaama e nder cukaagu makko fof; wonɓe e sara makko ɓee njiyaani nafoore e haalde ko waɗi koo e polis.[18] Caggal nde o waɗi njangu nguu, tawi omo yahra e duuɓi 13, baaba makko wiyi mo "Polis yiɗaa ma [...] alaa nuunɗal". Afzal hollitii wonde e ndee ɗoo yeewtere ari ko e faamde wonde njiyaagu "wonaa huunde nde potnoo-mi muñde. Kadi ko goonga miɗo jogori waɗde nguurndam am fof e dogde e tooñooɓe".[19]

Afzal heɓi dipoloma mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birmingham hade mum yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde The College of Law to Guildford, ɗo o ƴelliti nafoore makko e sariyaaji ñaawoore.[20]

Fuɗɗoode golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Afzal golliima e awokaa to Birmingham tuggi 1988 haa o ummii Londres e hitaande 1991, o wonti ñaawoowo laamu.

Nazir Afzal

Ko adii fof gooto e geɗe Afzal yettiima e jeewte ngenndiije ko e lewru ut 1992, nde wonnoo ko gollotooɓe ɗiɗo e nder supermarché, caggal nde ɓe njahi golle to bannge maayo, ɓe mbaɗi jokkere enɗam e nder oto keewɗo yimɓe, ɓe ngarti to Londres, caggal ɗuum ɓe njuɓɓini simme e nder a oto mo alaa simme. Afzal heɓiino ñaawde ɓe sabu ɓe mbaɗii golle ɗe moƴƴaani e ɓe njuumri ɗo ɓe njaɓaaka.[21][22] Ndee ɗoo haala ko ganndo Ameriknaajo gooto holliti ɗum e etaade faamde pinal taktik Biritaannaaɓe.[23]

Ñaawoore woɗnde teeŋtunde e nder golle makko gadane ko ñaawoore warhoore Colin Ireland.[24][25]

E hitaande 2001, o wonti neɗɗo ɓurɗo famɗude, kadi ko juulɗo gadano, toɗɗaaɗo balloowo mawɗo ñaawirdu laamu.[26]

Mawɗo ñaawoowo laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2011, o toɗɗaa hooreejo ñaawirde laamu to bannge worgo-fuɗnaange, tawi ko Manchester mawɗo, Cumbria e Lancashire. E oon sahaa e nder golle makko, o hollitii wonde ñaawooɓe ko yimɓe renndo, ina poti wonde toon ina njokkondiri e yimɓe ɓee, ina paamnina koye mum en e nder jaayɗe."[18] Ko o gooto e ñaawooɓe 13 mawɓe laamu nguu, ɓe ngoni ko e ƴellitde Angalteer e Wales, o ardii ko ɓuri 100 000 ñaawoore e hitaande, o ardii 800 awokaa e paralegal.[3][15]

Afzal ina haala e janngooɓe sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Salford e hitaande 2012

Nde o toɗɗaa, o ummii o fayi Manchester e hitaande 2011 o hawri e ñaawirɗe keewɗe toowɗe, heen gootel ko gorko gooto waraaɗo nde o waɗata wuyɓe bonɓe, tawi Afzal fellitii wonde joom galle oo waɗii ko e reentaade hoore mum no haanirta nii.[27] Kippu Afzal ina joginoo ñaawoore yaawnde e lootooɓe oon sahaa,[28][29] jaabawol ñaawoore ngol ganndo gooto sifotoo ko "shock and awe".[30] Haala tooke to suudu safrirdu Stepping Hill waɗi ko e oon sahaa,[31] e hitaande 2011 udditaama e warngo almuudo gooto ummoriiɗo leydi Indiya mo alaa ko addani ɗum.[32] E hitaande 2012 o heɓiino ñaawde Dale Cregan, mo o ñaawaa warngooji nay (ina heen poliseeɓe ɗiɗo) e warngooji tati etaade warde, ɗum noon o ñaawaa kasoo nguurndam mum fof.[33][34]

Fitinaaji, jokkondire, e jinnaaɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Hooreejo fedde rewɓe Dr Heather Melville OBE CCMI e tergal fedde nde Carol Ann Whitehead FRSA CMgr CCMI

Afzal ɓuri anndeede ko e haɓaade geɗe jowitiiɗe e bonanndeeji baɗeteeɗi e rewɓe e njulaagu sukaaɓe ; New York Times noddi mo "ñaawoowo go-to leydi Angalteer" ngam ɗeen nokkuuje.[15] Haa e hitaande 2004, o anndaano dewgal doole e bonanndeeji teddungal ina mbaɗa e nder leydi Angalteer, kono o ɓadtiima fedde rewɓe jogiiɓe seedeeji laaɓtuɗi. Ɓe naamndii mo yo o huutoro darnde makko ngam wiɗtude, o waɗi batu e dow geɗe ɗee, o sosi lowre ngenndiire, o winndi heen geɗe keewɗe baawɗe wonde bonanndeeji.[15] 2005 yiyti warngo "teddungal" Samaira Nazir e juuɗe miñi mum e mawniiko ; ko gardiiɗo nokku CPS,[35] Afzal woni ko e ñaawde banndiraaɓe makko, o siftini kadi ko o goongɗini ko addani mo warde ko "ko metti e ko ɓooyi".[36] O miijii wonde hono ɗeen jikkuuji aadaaji maa majju e yontaaji mawɗi eggiyankooɓe, kono e hitaande 2008, nde o woni hooreejo CPS e dow fitinaaji baɗɗi teddungal, o anndi sukaaɓe worɓe ina njogii ko nanndi e miijooji jowitiiɗi e "teddungal ɓesngu" e " laaɓal", e wonde jaŋde ina foti fuɗɗoraade e sukaaɓe duɗe leslese ngam luulndaade ɗum.[37] "Mi wolwi bee rewbe julbe ɗuuɗɗe nden mi waawan wi'ugo on dow kulhuli ɓurduɗi ɓe mari naa ɗum Islamophobia malla boo ɓe nannga ɓe ngam ɓe tuuma ɓe ɗon mari ownugo. Ɗum diga nder saare maɓɓe."[38]

Ina jeyaa e kuule makko gadane ngam wonde hooreejo ñaawirde laamu, fuɗɗoraade ñaawoore e nder haala Rochdale child sex abuse ring, o woppi kuulal ngal CPS ƴetti ko adii ɗuum. O hollitii wonde "ɓurtugol annduɓe ɓaleeɓe e laaɓal politik e kulol feeñde e njiyaagu ina waawi addande nuunɗal dartinde".[3] O wi'i "miɗo nana woodi ŋakkeende ardungal nder nokkuuje juulɓe. Ɓe mbaawan ɓurugo caɗeele nder gikkuuji feere".[39] O siftini njanguuji ɗii ko "worɓe bonɓe", o wiyi wonde diisneteeɗo oo ko "doole worɓe".[39] Jaaynde New York Times wiyi :

Wontude gorko, juulɗo golloowo e ɓiy egguɓe ummoriiɓe e nokku leƴƴi conservative to worgo-fuɗnaange Pakistan ina waawi waɗde Mr. Afzal feministe mo alaa ko waawi e gite won e yimɓe. Kono ko noon o siforii hoore makko — e jinnaaɗo makko, o wiyi, ko jawdi makko ɓurndi mawnude. O wiyi « rewɓe ina kaala ko ɓooyi e ɗee geɗe ». "Miin wonaa neɗɗo gadano ƴettude ndee hare e nder ndii leydi, ko mi neɗɗo gadano tan, ɗum noon ina weeɓi no feewi. Mi ummii ko e ɗeen renndooji. Miɗo faami sifaa maɓɓe patriarchal. Miɗo waawi luulndaade ɓe, " o jokki. "Kadi nde wonnoo ko mi gorko, worɓe renndo ngoo ɓuri waawde heɗaade mi."[15]

Golle Afzal ngam haɓaade fedde wiyeteende grooming gangs addani mo ñiŋde « terɗe renndo Asii » e kampaañ mo bannge ñaamo toowɗo oo waɗi ngam ittude mo e depor.

Teddungal e njeenaaje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
OBE

Afzal toɗɗaama Ofiisaajo Ordo Laamaandi Angalteer e hitaande 2005 teddungal hitaande hesere.[61] Jaaynde Manchester Evening News hollitii wonde Afzal heɓi njeenaari golloowo laamu CPS mo hitaande ndee, njeenaari ñaawoore laamu Angalteer e njeenaari People’s Award jaaynde Daily Mirror, njeenaari njuɓɓudi sariya/Bar Council Mentoring e suɓaama e nder 100 doole Asii, wondude e doggol Doole Juulɓe 100.[62]

Afzal toɗɗaama Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Central Lancashire e hitaande 2013 ngam "waɗde humpito yimɓe e bonanndeeji nder galleeji, dewgal doole e bonanndeeji baɗɗi 'teddungal'".[63]

E lewru Yarkomaa 2013, Afzal heɓi njeenaari “Services to Law” e nder njeenaari juulɓe Biritaan.[64] O inniraa ko neɗɗo sariya hitaande ndee e fedde awokaaji Asii.[62]

O heɓi doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birmingham e hitaande 2014, [65] [66] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e hitaande 2017 [67] e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester e hitaande 2019.

Wakiili’en nder pinal yimɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde o woni gardiiɗo suudu ñaawirdu laamu to London West, polis TV Law & Order: UK huutoriima mo "ngam ardude e laabi e goonga" e waɗde set oo ngam ƴeewndaade biro makko.[18]

Drama BBC mo pecce tati Three Girls, tuugiiɗo e haala Rochdale, yaltinaama jammaaji jokkondirɗi 16–18 lewru Mbooy 2017, tawi ina waɗi fijoowo biyeteeɗo Ace Bhatti ina fijira Afzal.[70] O wonii kadi jiiloowo e seppo ngoo.

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Afzal resii laabi tati, o siftini ɗum e dow ƴattooje wonde "jokkondiral diineeji keewɗi" : "Arannde ko katolik Irlande, caggal ɗuum Hindu Inndo, caggal ɗuum Sikh Angalteer." Omo jogii ɓiɗɗo debbo gooto e ɓiɓɓe worɓe tato, ko o juulɗo golloowo.[15]

E lewru mee 2020, miñiiko Afzal maayi sabu COVID-19, kuule leydi Angalteer mbiyata ko Afzal waawaano yahde wirwirnde.[71]

Deftere Afzal "Ñaawoowo",[24][72] yaltunde e lewru abriil 2020, Richard Scorer siifi ɗum e nder jaaynde wiyeteende New Law Journal ko "nafoore teskinnde e golle golloowo laamu keewɗo faayiida".[73] Binndol mum e nder jaaynde Sunday Times, Rosamund Urwin innitiri ɗum « ciimtol jaawngol » ngol « ina yuurnitoo ko addani mo wonde kaɓantooɗo ko yejjittaake ».[74]

Doggol Pakistaannaaɓe Angalteer

Jokkondiral hakkunde Pakistaan ​​e Dental Dowlaaji Amerik

^ Norfolk, Andere (27 mee 2024). "Yeewtere Nazir Afzal: 'Juulɓe ina ndokkee daliilu maayde; miɗo rokka ɓe huunde nde ɓe nguurdata'". Jamanuuji ɗii. ISSN 0140-0460. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Mbooy 2024.

↑ Afsal, Nasir (2020). "Faandaare 1". Ñaawoowo oo. Suudu Random. p. 6. ISBN 978-1-4735-7148-8.

^ Juppude haa: a b c d "Nazir Afzal: no CPS siforii addude ɓurɓe heewde e sukaaɓe tooñooɓe e ñaawoore". Gardiiɗo oo. 21 noowammbar 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 1 oktoobar 2013.

^ "Mawɗo ñaawoowo men". Laamu leydi Angalteer. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 31 lewru Mbooy 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 7 lewru Mbooy 2013.

^ Pool Taylor. "Yiɗde yiyde nuunɗal waɗaama". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 12 noowammbar 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 22 sulyee 2011.

^ Jump up to: a b "Nazir Afzal OBE toɗɗaama hooreejo keso - Fedde polis e komisariyaaji bonanndeeji". Fedde polis e komisariyaaji bonanndeeji. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 28 sulyee 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 3 mars 2018.

^ "Nasir Afzal OBE toɗɗaama hooreejo keso". www.apccs.poliis.uk.

^ "Mawɗo polis woppi ngam feeñde e eɓɓoore BBC". Kabaaru BBC. 31 mee 2017.

^ Abbit, Beth (3 sulyee 2017). "Nazir Afzal dariima e jappeere laamu e gardagol polis e komisariyaaji bonanndeeji". worɓe.

^ Juppude haa: a b Anon (2022). "Nazir Afzal woni hooreejo keso duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester". Mancester.ac.uk. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester.

^ "IPSO toɗɗiima terɗe tati kese e nder Goomu mum wullitaango". www.ipso.ko.uk. 4 oktoobar 2017.

^ "Goomu wullitaango". www.ipso.ko.uk.

^ "Kolleeje toɗɗii Nazir Afzal OBE hooreejo fedde nde". www.rochdaleon.co.uk.

^ Juppu haa: a b "Nazir Afzal woni hooreejo fedde Hopwood Hall". www.hopwuud.ac.uk. Keɓtinaama ñalnde 10 lewru Yarkomaa 2019.

^ Juppude haa: a b c d e f Bennhold, Katrin (28 suwee 2013). "Procureur juulɗo to leydi Angalteer, haɓaade dewgal doole e bonanndeeji teddungal". Jaaynde New York. Ƴeewtaa ko ñalnde 30 suwee 2013.

^ Juppude haa: a b Norfolk, Andere (3 suwee 2017). "Yeewtere Nazir Afzal: 'Juulɓe ina ndokkee daliilu maayde; miɗo rokka ɓe huunde nde ɓe nguurdata'". Jamanuuji ɗii. Keɓtinaama ñalnde 3 mars 2018.

^ Juppude haa: a b Afzal, Nasir (8 abriil 2015). "Nazir Afzal: 'Sukaaɓe ina keewi ardaade. Peeje men haɓaade radikalism ina poti ɓurde hakkilantaagal'". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

^ Juppude haa: a b c d Taylor, Paul (26 sulyee 2011). "Yiɗde yiyde nuunɗal waɗaama". worɓe. Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

↑ Afsal, Nasir (2020). "Fooyre". Ñaawoowo oo. Suudu Random. ISBN 978-1-4735-7148-8.

↑ Afsal, Nasir (2020). "Faandaare 1". Ñaawoowo oo. Suudu Random. 30-32. ISBN 978-1-4735-7148-8.

^ Ɓoornugol, Mariyam (7 ut 1992). "Cumu ina ɓuuɓna yahooɓe ɓe njiyataa e jikkuuji renndo". Ko jeytaare. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 18 lewru juko 2022. Ƴeewtaa ko ñalnde 3 mars 2018.

^ "Muñal njoɓdi cumu caggal jokkere enɗam e yahooɓe e laana njoorndi". Waktuuji Los Anjeles. 8 ut 1992.

^ Yontere, John R. (2004). Pinal ngal yiɗaaka : ko njuɓɓudi wullitaango e nder banke Angalteer. Chicago, Illinois: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde. e jaaynde Chicago. p. 74. ISBN 978-0226878119.

^ Juppu haa: a b Afzal, Nasir (16 abriil 2020). Ñaawoowo oo. JAAYINDE EBURY. 66-69. ISBN 978-1-4735-7148-8.

^ Haynes, Jane (12 mee 2020). "Grooming gangs, njiyaagu e kulhuli maayde - daartol nguurndam awokaa wuro". Birmingham.

^ Chakelian, Anoosh (27 mee 2020). "'Min peewnaaki': Grooming ring ñaawoowo Nazir Afzal dow mette e ŋakkeende laamu". Dowla keso.

^ "Alaa ñaawoore ngam warde wuyɓe". Kabaaru BBC. 22 sulyee 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 3 mars 2018.

^ "Haala CPS caggal ñaawoore to Manchester ngam loppitde - CPS News Brief". bolog.cps.laamu.uk. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 26 suwee 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 3 mars 2018.

^ Jones, Sammba; Meikle, Jaak (10 ut 2011). "Fitinaaji leydi Angalteer: ko ɓuri 1 000 nanngugol ina tiiɗtina doosɗe haa timmi". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

^ Sim, Joo (2012). "'Shock and Awe': Jaabawuuli ñaawoore e fitinaaji ɗii". Geɗe Ñaawooje. 89: 26-27. Doi:10.1080/09627251.2012.721974.

^ Evans, Martin (19 mee 2015). "Infirmier baroowo Stepping Hill biyeteeɗo Victorino Chua, kasoo haa abada". Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

^ Karter, Helen (26 sulyee 2012). "Kiaran Stapleton ina tuuma warde Anuj Bidve to Salford". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

^ « Fiɗtaandu Manchester : Dale Cregan ina tuuma warngooji nay ». Ko jeytaare. 20 suwee 2012. Arsiif gila e fuɗɗoode ñalnde 18 suwee 2022.

^ "Yeewtere Afzal; Kabaaru 4 - Ñaawoore Cregan". Youtube. 13 lewru juko 2013.

^ "Ɗiɗi ndokkaama nguurndam ngam warde teddungal". BBC. 14 sulyee 2006. Ƴeewtaa ko 3 mars 2018.

^ Butt, Riyazat (14 sulyee 2006). "'A wonaa yumma am kadi,' Samaira wulli. Ndeen ɓesngu mum warii mo". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

^ Brandon, Jaak; Hafez, Salaam (2008). Bonanndeeji renndo: Fitinaaji baɗɗi teddungal e nder leydi Angalteer (PDF). Catal ngam jokkondiral renndo. p. 117.

^ Button, Jaak (2 feebariyee 2008). "Ɓiɓɓe am, warooɓe am". Sidney subaka. Keɓtinaama ñalnde 3 marse 2018.

^ Juppude haa: a b c d e Jaagorɗo, Amelia (3 suwee 2014). "Nasir Afsal: