Ngigili

Iwde to Wikipedia

Gijile (ɓiɓɓe ngigili) Ngigili

Ngigili
taxon
Mutiɗa inndeB. senegalensis Taƴto
Taxon nameBoscia senegalensis Taƴto
Taxon rankspecies Taƴto
Parent taxonBoscia Taƴto
Taxon common nameSenegal boscia Taƴto
IUCN conservation statusLeast Concern Taƴto
GRIN URLhttps://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=310613 Taƴto

Ngigili ko lekki tokoosi, ki toowataa maasinta bano lesɗe goɗɗe ɗee (njuuteendi ndii ko gila meeteraaji 2 haa 4), puɗoohi e lesɗe Afirik teeŋtii non e baŋŋe Saahal. Innde makki e ɗemngal lateŋ ko Boscia senegalensis. Ɗum ko gigile wiyetee. Ina woodii kadibo wiyooɓe ɗum gijile: fof ina sella ; lekki ɓesnoohi ɗum noon, ina wiyee ngigili/ngijili. Ki ɗuuɗii fuɗugo ko he kooseeje teeŋti he dow baaɗe. Ɗum nguuɓon-nguuɓon nih.

Fuɗngo ngon kadi, hina hasii nafoore sanne-sanne illa he ɗaɗi ɗii mum hah e haako koo.

1- Potte, woɗɓe ina mbiya, sirɓillooje (e baɗal sirɓaago) wonii ɓiɓɓe ngigili kin. ko ɗum oolum; eɗum ñawnda kadibo reedu neɗɗo muusooru. Kono ndefu gigile, hah hewta ƴakkeego ɗum, wonaa ko weeɓii nde tawnoo ko ɗum kaaɗɗum kaanduɗum haaɗtineego kadi foddeeko ɗum mukkee : eɗum ɗuuɗii haaɗtinireego kadi he cekkiri wonii ndoondi gawƴe (ƴommbe) walla ndoondi lekki ngoɗki nduppaaki ina wiyee kojoli ekn...

2- Looci ngigili noon kadi, ina waɗiree cobbal ina yardiree nde tawnoo ƴiƴe mum ɗee ko dakmuɗe bano njuumam nih . Kono siro koo huftetee tawon: "Ko ɗum tafii bahbahɓe ɓee, so mboowii ɗum tan, weeɓantaa ɓe selugo ɗum no feewi etee, ko ɗum nannduɗum he ñebbe daneeje ɗe ɓe mboowii hasitoraago ɗee.

3- To baŋŋal ɗaɗi ngigili ɗin noon, hay kañji, eɗi mballa tagoodi no feewi:

- Ɗaɗi ngigili kadi ina coofnee njaree ngam ñawdiraago yoga e ñabbuli goɗɗi bano ɓuuddi-caayoori he ɓanndu neɗɗo walla ndaaba ngoɗmba; Sofnere muuɗum ndee, ina ɗuuɗii jillondireegoo he ɗaɗi leɗɗe goɗɗe bano ɗaɗi koomb-hoombi walla juuta-enɗi-hi hono Fulɓe woɗɓe innirta ki nih: Ko ɗaɗi lekki ɗiɗmi kii ɓurata ɗuɗɗineego he nder soofnere ndee ngam no ɗum foolira kaaɗeengi ngi ɗaɗi ngigili ɗiya ɗin nde tawnoo ko ɗi kaaɗɗi sanne-sanne haa fantii.

-Ɗaɗi ngigili ina nafa fahinita to baŋŋal goraagu neɗɗo: ina ɓesdana ɗum kadi semmbe masitinta; ɗuum noon, ina soofniree nder baalɗe tati, eɗum soofnidee kadibo he goɗɗum ina wiyee gile he cube: geeyeteeɗum he luuɓe meeɗen.

4- Hay kadi haako gigile he licce mum he siro mum ɗuum, naʼi he babbi e daabaaji goɗɗi ina ɗuuɗii ñaamugo ɗum no feewi teeŋti e yaakere ceeɗu so sattii haa heege ukkike.

Wallifii ɗum ko Abdulaahi Bello Jallo.

Tuugnorɗe (tiimtorɗe):

Humpito ngon ƴoogaama he kunndule seernaaɓe meeɗen tilimɓe ɓe Duɗal meeɗen waɗsap ina wiyee Duɗal Fulfulde. kamɓe ngonii:

  • Ahmad Demmbo Boli (Pullo maasinaŋke joodiiɗo Dubay);
  • Elh Yuusuf Dikko ( Pullo maasinaŋke fahinta jooɗiiɗo Njiddah);
  • Yero Demmba Jallo (Pullo Fuutaŋke gonɗo Fuuta-Tooro/baŋŋal Senegal).