Jump to content

Nurkhon Yuldashkhojayeva

Iwde to Wikipedia
Nurkhon Yuldashkhojayeva
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuSoviet Union Taƴto
Ɗuubi daygo1913 Taƴto
ƊofordeMargilan Taƴto
Date of death1 Korse 1929 Taƴto
Place of deathMargilan Taƴto
Manner of deathhomicide Taƴto
Cause of deathhonor killing Taƴto
Sana'ajidancer, aktoji Taƴto

Nurkhon Yuldashkhojayeva (Usbek: Nurxon Yoʻldoshxoʻjayeva, heewi wiyeede ko Nurkhon Yuldasheva) ina jeyaa e rewɓe Usbeki en adanɓe fiyde, kadi ina jeyaa e rewɓe Usbek en adanɓe yimde e dingiral tawa alaa paranja.[1] Hoodere ummotoonde e nder pijirlooji Usbek, golle makko taƴaama e hitaande 1929 e warngo teddungo, o wonti maande ndimaagu rewɓe e reentaade fedde.

Nurkhon jibinaa ko e hitaande 1913 e nder galle Usbek en to Margilan, to diiwaan Falnde Ferghana. O mawni ko e nokku cemmbinɗo, diine no feewi, o fuɗɗii ɓoornaade comci ɗii ko e cukaagu makko no sukaaɓe rewɓe Usbek en woɗɓe e oon sahaa nii. Kono o ɓeydii yiɗde ko fayti e pijirlooji, e hitaande 1928 o dogi o yalti galle makko ngam naatde e fedde pijirlooji Muhitdin Qoriyoqubov, nde wonnoo ko to Samarkand e oon sahaa.[2][3] O woniino jannginoowo Usta Olim Komilov,[4] e gollodiiɓe makko toon ina njeyaa heen Tamara Khanum, naalanke leñol URSS garoowo e Gavhar Rahimova, naalanke leñol Usbekistaan ​​garoowo. Caggal nde o naati e fedde nde, ñalnde 8 marse 1928, kanko e jimoowo goɗɗo, ɓe njahi e dingiral, ɓe ƴetti gite maɓɓe e yeeso yimɓe fof ngam mawninde ñalngu rewɓe winndereyankeewu, ɓe cemmbini darnde renndo nde ɓe ndokki ɓe.[5] E nder nguurndam makko fof, o heewi ko hulɓineede e juuɗe diineyankooɓe ɓe tikkannoo mo sabu o ƴaañii e doosɗe renndo, o ittii wutte makko o ɗaɓɓi golle fijirde.[6]

Nde fedde danndorde ndee yilli wuro makko Margilan e ndunngu 1929, o felliti yillaade ɓesngu makko. 0 holli taanimakko danki e jime cfe o jaggo, caggal cfuum taani makko wiyi mo wonde miñiiko Salixo'ja ina ndaarta mo. Omo fadi mo e laɓi, o fiyi mo haa o maayi nde o feeñi tan. Nde polis ari, ɗoon e ɗoon o jaɓi bonannde nde. O jaɓi wonde warngo ngoo waɗiraa ko adii,[7] ko e dow tiiɗnaare baaba maɓɓe Yo’ldoshxo’ja Salimxo’jaev, ming-boshi (gardiiɗo nokku oo), e mullah Kamal G’iasov, baɗɗo Salixo’ja hunaade Quraan ngam warde mo.[2] Ñalnde caggal maayde makko, wirwirnde mawnde waɗii e nder laabi jamaa. Ujunaaje yimɓe tawtoraama ciftorgol ngol, rewɓe mberlii gite mum en yeeso keesu makko.[7][5] Baaba makko e miñiiko ñaawee, mbaraama ngam darnde maɓɓe e warngo ngoo, ming-boshi e mullah ndartinaama.[2]

Miñiiko debbo biyeteeɗo Begimkhan, mo o naati e fedde teyaaɗere ndee, naati e Nurkhon e yahdu maɓɓe to Margilan. Feere ndee ko warde mo kadi; kono o joofnaani yillaade jibnaaɓe makko sabu omo wondi e nguleeki. Begimkhan wuuri haa o dañi golle maantiniiɗe e nder dingiral opera e ballet inniraangal Alisher Navoi.

Yimre siftorde Nurkhon yalti e jaaynde Usbek “Yosh Leninchi” (Sukaaɓe Lenin) ñalnde 20 noowammbar 1938.[4]

Caggal maayde makko o teddinaama e laamuuji URSS, o woniino cuusal Sowiyet en, hono martirɗo,[8] nannduɗo e Tursunoy Saidazimova. Sifaa Nurkhon[9] mahaa, waɗtaa e Margilan yeeso galle pinal. Waɗi ɗum ko sehil Valentin Klevantsov e hitaande 1967,[10][11] nate makko jippinaama e hitaande 1993 ko juuti caggal nde Republique Sosiyaalist Sowiyet Usbek sosaa e hitaande 1991;[12][13] Monument debbo tokooso lomtotooɗo hare ngam... ndimaagu rewɓe ina hiisee wonde ko huunde nde wonaani e nder Usbekistaan ​​caggal Sowiyet.[14] E nder wuro Ferghana ina woodi sinemaa mo haa jooni ina jogii innde makko hay so tawii noon, sinemaa "Nurkhon".[15]

Nurkhon woni jaambaaro e nder pijirlooji Sowiyetik “Nurkhon” ɗi Kamil Yashin waɗi, ɗi yimɓe fof njiɗi e nder cakkital teeminannde 20ɓiire.[3] Yimre siftorde Nurkhon Yuldashkhojayeva yaltinaa e jaaynde Usbek “Yosh Leninchi” (Suka Lenin) ñalnde 20 noowammbar 1938.[4]

Tursunoy Saydazimowa

Tamara Kanum

Warngo teddungal

Emansipaasiyoŋ rewɓe

Hujum

^ Vitkowiis, Viktoor (1954). Njillu Usbekistaan ​​Sowiyet. Moscow: Galle bayyinoowo ɗemɗe janane. p. 98.

^ Juppude haa: a b c Kamp, Marianne (2011). Debbo keso to Usbekistaan: Lislaam, jamaanu, e feeñninde e les njiimaandi kominist. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington. 205 haa 206. ISBN 9780295802473.

^ Juppu haa: a b "Нурхон" [Nurkhon] (PDF). Oʻzbekiston (e ɗemngal Usbek). Vol. 6. Tashkent: O'zbekiston ko deftere ganndal. Hitaande 2003.

^ Juppude haa: a b c Okhunova, Etibor (13 mars 1986). "Тариҳ сифаларини варақаганда: Мунаввар чоррахалар" [So aɗa ƴetta kelle daartol: Taƴe jalbooje]. Совет Ўзбекистони (e ɗemngal Usbek). p. 4.

^ Juppude haa: a b Avdeeva, Liyubow (2009). Тамара Ханум. Моя жизнь. Воспоминания о себе и выдающихся деятелях искусств Узбекистан. Tashkent: Национальное библиотеки Узбекистан имени А. Навои.

^ История узбекской музыки: Учеб. пособие для муз. вузов (e ɗemngal Riisi). Музыка. Hitaande 1979.

^ Juppude haa: a b Naam, Nadezda; Islaama, Lola (16 lewru Yarkomaa 2017). "Женщина и свобода в выборе одежды". Anhor.uz (e ɗemngal Riisi). Heɓtinaama ñalnde 29-01-2019.

^ Rubin, Don (30-04-1999). Ensiklopedi winndereyankeewo ko faati e pijirlooji hannde. Taylor e Farayse. p. 458. ISBN 9780415260879. Ɗuum ƴettaa ko ñalnde 12 lewru nduu.

^ Natal statue - Boy ina ndaara dow statue Nurkhon

^ Yoganson, Boris Vladimirowiik (1978). Искусство стран и народов мира: краткая художественная енциклопедия : архитектура, живопись, скульптура, графика, декоративное искусство (e ɗemngal Riisi). Советская энциклопедия. p. 499.

^ "Seppooɓe". O'zbekiston haykaltaroshligi.[jokkondiral maayngal duumingal]

^ Colin Thubron, ɓernde majjunde e nder Aasi. Heinemaan, hitaande 1994

^ Jaaynde Moscow, deftere 2, tonngooɗe 46-57. Waktuuji Mosku. 1995. p. 36.

^ Makleyod, Kalum; Mayhew, Bradley (2004). Usbekistaan ​​: Samarkannde, Bukara, Kiwaa (e Farayse). Olisaan. p. 141. ISBN 978-2-88086-313-5.

^ ""Nalɗi naalankaagal sinemaa ngenndiijo Usbek" yuɓɓinaama to Margilan". Ñalnde kala.com. Heɓtinaa ko ñalnde 12-09-2010.