Jump to content

Obalufon Alayemore

Iwde to Wikipedia
Obalufon Alayemore
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
InditirdeỌbalùfọ̀n Aláyémọrẹ Taƴto
Position heldOoni of Ife Taƴto

Obalufon Alayemore

Kujeji huwugo Gila e Wikipedia, binndol ngol alaa ko yoɓi Obalufon Alayemore

Mask njamndi laamɗo anndiraa ko Obalufon Alayemore, laamɗo laamu Ife e cagataagal teeminannde sappo e tatiire. Ñalngu nguu ko e kitaale 1300. Ooni mo Ife Laamu Won e sahaaji hakkunde 1221 e 1369 ce [1]. Ardiiɗo oo ko Obalufon Ogbogbodirin Lomtiiɗo biyeteeɗo Ooni Ayetise Regent Oranmiyan Jibinaa ko anndaaka Ile-Ife Maayi anndaaka Ko ɓuri heewde e suudu dewal, Ile-Ife Suudu Suudu Ogane Yumma Anndaaka Diina Diina Yoruba Obalufon Alayemore (Yoruba: Ọbalùfọn Aláyémọrẹ), kadi ina wiyee Ọbalùfọn II walla Alayemore tan, ko Ooni tataɓo Ife, laamɗo aadaaji ɓurɗo mawnude e laamu Ife. O lomtii baaba makko Obalufon Ogbogbodirin. Obalufon Alayemore ko Ooni Oranmiyan dogni ɗum e laamu, caggal ɗuum o arti e ballal hoɗɓe e nokku hee ngam heɓtude jappeere laamu.[2]

Laamu E nder daartol, Obalufon II ina anndaa e kampaañuuji mum konu tiiɗɗi e dipolomasi politik baɗnooɗo artirde doole Ifè e doole mum e dow resooji njulaagu e nder diiwaan worgo. Obalufon II wuurtinii politikaaji yaajɗi ɗi ardiiɓe mum puɗɗinoo e teeminannde sappo e ɗiɗmere e sappo e tatiire, tawi ko adii ɗuum ina yaaji e laamu Ifè ngam naatde e Owu, Owo, Edo, kam e geɗe maantinɗe e nder leyɗeele Ekiti e Igbomina, ɗe fof ngoni ko e les njiimaandi Ife’ semmbe.[3]

Obalufon II heɓiino heɓtude leyɗeele majjuɗe, o sosi koloniiji kesi Ife. Jaambaraagal makko ina jeyaa e keeri, ko adii fof ko dogooɓe, konu, e gollooɓe njamndi, wonaa tedduɓe.

E laamu Obalufon II II, Ile-Ife ina joginoo lowre yaajnde e nder gure e gure e nder laabi njulaagu jokkondirɗi hakkunde Yorùbáland e maayo Niger. Yeru, koɗkiiji keewɗi rennduɗi nanndugol e pinal kaɓirɗe e Ile-Ife, haa teeŋti noon to bannge mbaydiiji seraamik e kaɓirɗe mahdi ko wayi no pavements potsherd e tile wall, njiytaama ina njahdi e Ile-Ife haa Upper Osun, Igbomina, e Ekiti. Ɗeeɗoo gure ƴellitaama walla semmbinaama ngam heɓde Ife e maayo Niiseer.[3]