Jump to content

Rawan Osman

Iwde to Wikipedia
Rawan Osman
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Sana'ajiwriter Taƴto

Rawan Osman (Aarabeere: روان عثمان, jibinaa ko 1983 walla 1984) ko daraniiɗo jam Siiri, ko adii fof ko ƴellitde jokkondiral moƴƴal hakkunde Aarabeeɓe Fuɗnaange hakkundeejo e Israayiilnaaɓe yahuud en.

Osman jibinaa ko to Damas.[1] Ɓesngu baaba makko ko juulɓe sunnit en ummoriiɓe Damas, ɓe mbinnditii ko adii fof ko e hitaande 1938, ɓesngu yumma makko ko juulɓe Shiite en ummoriiɓe Siri.[2] Osman mawni ko e falnde Beqaa to leydi Liban,[3] hay so tawii o artii leydi Siri caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre.[1] O hoɗi kadi ko to leydi Sawudit e leydi Kataar.[3] E hitaande 2011, e fuɗɗoode wolde hakkunde leyɗeele Siri, o ummii to Strasbourg, Farayse, ngam janngude karallaagal ngam udditde nokku diine to Damas.[4][5] Ko ɗoon o hawri e leñol yahuud en ko adii fof nde o hoɗi e nder wuro yahuud en. Ɗee kawre ngaddi mo hiisaade e antisemitism mo o jannginaa nde o mawnata ndee.[6] Caggal mum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Heidelberg, to Heidelberg, Almaañ, ɗo o janngi ko fayti e ɗemngal Hebree e Yahuuda en hannde.[2][3]

Nde o woni e Orop, Osman fuɗɗii wallitde anndinde yimɓe e jaŋde e nder Fuɗnaange hakkundeejo e nder diiwaan Fuɗnaange hakkundeejo.[4] O wiyi kadi jaɓde pine keewɗe e nder Fuɗnaange hakkundeejo, haa arti noon e jaɓde Israayiil e Israayiilnaaɓe, e ñiŋde « ƴaañooɓe hareeji yiɗɓe sakkitde nguurndam ɓe ngalaa ella » e « huutortooɓe hare Aarabeeɓe e Israayiil ngam ɓeydude doole politik mum en ». [2] Ngam ɓeydude heen, o sosi Arabs Ask, fedde nde Aarabeeɓe ina njiɗi naamnaade e luulndaade miijooji ɗi ɓe njoginoo e diine Yahuuda en e Israayiil.[5] E kitaale 2020, o waggini siynude nanondiral Ibraahiima.[2]

Nde o gollotoo e nokku jokkondiral jam, Osman naati e Sharaka.[3] E hitaande 2022 e 2023, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ aarabeeɓe Sharaka to Poloñ, ñalngu ciftorgol warngooji baɗnooɗi e nder leydi Poloñ.[3][7][8][9] O yahiino kadi to leyɗeele dentuɗe Amerik e Sharaka, o tawtoraama kewuuji renndo.[10] O ñiŋaama e huutortooɓe laylayti renndo aarabeeɓe e lewru Yarkomaa 2024 caggal nde o yaltini wideyooji makko omo haalda e soldaat IDF e Avichay Adraee, kaalirde IDF.[11]

Osman winndii lowre mum e nder jaaynde wiyeteende The Times of Israel gila lewru suwee 2023.[12] O woni kadi e golle deftere ko fayti e Israayiil e Israayiilnaaɓe

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Osman ina hoɗi to leydi Almaañ e ɓiyiiko.[9] Ko o juulɗo sunnit e nder sariyaaji leydi Siri,[2] o anndini ko o sioniste aarabeeɓe.[5]

"Rawaan Usmaan". Duɗal Washington. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

Usmaan, Rawan. "Leƴƴi am, ɓiɓɓe men". Faam. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

Yaakob (28-04-2022). "Juulɓe ina njilloyoo Auschwitz, ina njiɗi addude goonga e Holocaust e nder winndere aarabeeɓe". Jamanuuji Israayiil.

Usmaan, Rawan. "Nokkuuji kesi njiyaagu ɓooyngu: Haɓde e njiyaagu Assad to Almaañ". Duɗal Washington. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

"'Miin ko mi sioniste aarabe'". Sinndikaa kabaruuji yahuud en. 2024-01-08. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

Osmaan, Rawan (26 lewru nduu). "Jokkondiral am gadanal e yahuud en wayli nguurndam am". Jamanuuji Israayiil.

Ishaq, Daawuuda (2022-04-29). "E nder doggol teskinngol, delegaasiyoŋ juulɓe ina tawtoree e lewru mars 2022 wuurɓe". Sarwiis kabaruuji yahuud en.

Amouyal, Nuwaa (2023-06-02). "Influenceurs aarabeeɓe ina njaɓɓa March of Living, tawtoraaɓe ɓee njaɓɓiima ɗum". Posto Yerusalaam | JPost.com. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

Osmaan, Rawan (2023-06-06). "Siftorde Holocaust ina haɓa e mbayliigu e nder Fuɗnaange hakkundeejo". Jaaynde yahuud en. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

Adgie, Joe (2023-12-03). "Fedde aarabeeɓe e israayiil ina noddi jam e nder yeewtere Marietta". Jaaynde Marietta ñalnde kala. Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

Abu Hindiyah, Amina (2024-01-08). "من هي روان عثمان التي ظهرت مع أفيخاي أدرعي المتحدث باسم الجيش الإسرائيلي؟". Kayhayɗi 24 (e ɗemngal Arab). Heɓtinaama ñalnde 29-04-2024.

"Rawan Osman to blogs". Jamanuuji Israayiil.