Rosalvo Bobo
Jinsu | gorko ![]() |
---|---|
Ɓii-leydiyankaaku | Hayti ![]() |
Innde | Rosalvo ![]() |
Innde ɓesngu | Bobo ![]() |
Ɗuubi daygo | 1874 ![]() |
Ɗoforde | Cap-Haïtien ![]() |
Date of death | 29 Jolal 1929 ![]() |
Place of death | Pari ![]() |
Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, physician ![]() |
Position held | minister ![]() |
Doktoor Pier François Josef Benoit Rosalvo Bobo (1874–1929), ganndiraaɗo Rosalvo Bobo, ko politikyanke Hayiti,[1] kadi ko gardiiɗo fedde murtuɓe wiyeteende Cacos. E lewru marse 1915, o fuɗɗii, o ardii murto feewde e laamu hooreejo leydi ndii, hono Vilbrun Guillaume Sam. Nde murto ngoo ɓeydii tiiɗde, Sammba yamiri nanngude e warde luulndiiɓe mum politik, kono kanko e hoore makko o waraa ko e juuɗe yimɓe heewɓe ngam warde mo ñalnde 27 sulyee 1915. Ɗum addani ɗum ustude deeƴre e fitinaaji keewɗi e nder laamorgo Port-au- Laamiiɗo. E nder jaabawol, konu Amerik jippii e Port-au-Prince ñalnde 28 sulyee 1915, fuɗɗii heɓtude Haiti e juuɗe Amerik
Admiral Amerikaa William Banks Caperton waɗi dowla dowla dowlaaji Amerikaaɓe hawtunooɓe Haiti caggal nde Sam hooreejo leydi hawtake. E dow umroore Washington, D.C., o ɗaɓɓiti heɓugo mo haani ngam jaɓugo hooreejo leydi. Yimɓe ɗiɗo ɓenni, Bobo e Philippe Sudré Dartiguenave. Caggal nde o haalani yimɓe ɗiɗo, Caperton waɗi miijo wonde Bobo ɗon ɓernde e ɓernde e mo walaa ɓernde ngam o waɗa kuugal. O anndini Washington haala ngol, o wi'i o jaɓiiɗo jaɓɓiɗo jaɓɓaade hooreejo laamorde Franklin D. Roosevelt "ɓalndu Dartiguenave ɓuri yiɗde e Dowlaaji Amerik".[1] Caggal nde o maayi to Senate Haitian e jaɓɓaade 94 to 3, Bobo soodi haa Cuba, ammaa o soodi haa Jamaika.[2] O ɓaawo o jooɗii nder Farayse, to o maayi nder 1929.[2]