Jump to content

Rosalvo Bobo

Iwde to Wikipedia
Rosalvo Bobo
Rosalvo Bobo
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuHayti Taƴto
InndeRosalvo Taƴto
Innde ɓesnguBobo Taƴto
Ɗuubi daygo1874 Taƴto
ƊofordeCap-Haïtien Taƴto
Date of death29 Jolal 1929 Taƴto
Place of deathPari Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, physician Taƴto
Position heldminister Taƴto

Doktoor Pier François Josef Benoit Rosalvo Bobo (1874–1929), ganndiraaɗo Rosalvo Bobo, ko politikyanke Hayiti,[1] kadi ko gardiiɗo fedde murtuɓe wiyeteende Cacos. E lewru marse 1915, o fuɗɗii, o ardii murto feewde e laamu hooreejo leydi ndii, hono Vilbrun Guillaume Sam. Nde murto ngoo ɓeydii tiiɗde, Sammba yamiri nanngude e warde luulndiiɓe mum politik, kono kanko e hoore makko o waraa ko e juuɗe yimɓe heewɓe ngam warde mo ñalnde 27 sulyee 1915. Ɗum addani ɗum ustude deeƴre e fitinaaji keewɗi e nder laamorgo Port-au- Laamiiɗo. E nder jaabawol, konu Amerik jippii e Port-au-Prince ñalnde 28 sulyee 1915, fuɗɗii heɓtude Haiti e juuɗe Amerik

Admiral Amerikaa William Banks Caperton waɗi dowla dowla dowlaaji Amerikaaɓe hawtunooɓe Haiti caggal nde Sam hooreejo leydi hawtake. E dow umroore Washington, D.C., o ɗaɓɓiti heɓugo mo haani ngam jaɓugo hooreejo leydi. Yimɓe ɗiɗo ɓenni, Bobo e Philippe Sudré Dartiguenave. Caggal nde o haalani yimɓe ɗiɗo, Caperton waɗi miijo wonde Bobo ɗon ɓernde e ɓernde e mo walaa ɓernde ngam o waɗa kuugal. O anndini Washington haala ngol, o wi'i o jaɓiiɗo jaɓɓiɗo jaɓɓaade hooreejo laamorde Franklin D. Roosevelt "ɓalndu Dartiguenave ɓuri yiɗde e Dowlaaji Amerik".[1] Caggal nde o maayi to Senate Haitian e jaɓɓaade 94 to 3, Bobo soodi haa Cuba, ammaa o soodi haa Jamaika.[2] O ɓaawo o jooɗii nder Farayse, to o maayi nder 1929.[2]

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Musicant
  2. 2.0 2.1 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ec