Jump to content

Saint-Lazare Prison

Iwde to Wikipedia
Kasoo Saint-Lazare ko kasoo gonɗo e nder diiwaan 10ɓo Pari, Farayse.
Nde woodnoo ko tuggi 1793 haa 1935, nde hoɗi ko e galle yumma Vincentian en ɓooyɗo.

Kasoo Saint-Lazare ko kasoo gonɗo e nder diiwaan 10ɓo Pari, Farayse. Nde woodnoo ko tuggi 1793 haa 1935, nde hoɗi ko e galle yumma Vincentian en ɓooyɗo.

Tariya

e teeminannde 12ɓiire, leprosarium sosaa ko e laawol Pari feewde Saint-Denis to keerol nokku ɓuuɓɗo sara maayo Seine. Nde rokkaama ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1632 e juuɗe St. Vincent de Paul e dental Mission mo o sosi. E ooɗoo sahaa, gaagaa wonde gardiiɗo jamaanu nguu, wonti nokku ɗo yimɓe wonɓe e hersa e nder galleeji mum en : nokku ɗo "baali ɓaleeji" ngaddi hersa e banndiraaɓe mum en.[citation needed].

Kasoo oo woni ko e nder keeri Saint-Lazare, keeri ɓurɗi mawnude e nder Pari haa e darorɗe teeminannde 18ɓiire, hakkunde laawol Paradis to fuɗnaange mum, laawol Faubourg-Saint-Denis to fuɗnaange mum, woni Boulevard de la Chapelle to bannge worgo mayri e Rue Sainte-Anne to hirnaange mayri (hannde Rue du Faubourg Poissonnière). Nokku mayre hannde ko Egliis Saint-Vincent-de-Paul maantini ɗum.[citation needed]

Mahdi ndii wayliima wonti kasoo e sahaa laamu kulɓiniingu e hitaande 1793, ndeen kasoo rewɓe e fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire, leydi mum nanngaa, rokkaama seeɗa seeɗa gila e Rewolison. Ko ɓuri heewde e nde yani ko e hitaande 1935, nde Assistance publique - Hôpitaux de Paris joɗɗini hoore mum e nder galleeji keddiiɗi ɗii, ɗo ɗi ngoni haa ko ɓooyaani koo. Ko suudu safrirdu kasoo e jumaa (mo Louis-Pierre Baltard mahi e hitaande 1834) tan heddii e kasoo oo, tawi ko safrirde ndee yiyata ko e nder laabi Alban-Satragne (107, rue du Faubourg-Saint-Denis) e nder diiwaan 10ɓo. Heddiiɓe e kasoo Saint-Lazare ɓee mbinndaa ko e limto ɓeydaango e monumndaaji daartol e lewru noowammbar 2005.[1]

Musée de la Révolution française ina joginoo natal Joseph Cange, ofisee kasoo to kasoo Saint-Lazare e laamu Terror, ballitooɗo kaalis e galle kasoo gooto e baasal nguurndam mum, kadi ko ɗum teddinaa e nder leydi hee caggal ɗuum doggol Robespiyeer.[2]

Jimol Aristide Bruant wiyeteengol "À Saint-Lazare" inniraa ko kasoo oo.

Kasdiiji lolluɗi

Ko adii Rewolison

Piyeer de Bomarse, binndoowo pijirlooji

Henri de Saint-Simon,[3] ganndo renndo Farayse, gooto e mawɓe sosɓe sosiyaalisma kerecee en[4].

E nder Rewolison

François-Joseph Belanger, mahoowo

Adèle de Bellegarde, salonneer e model Jacques-Luis David

Andre Seniye, yimoowo

Aimée de Coigny (1769-1820), anndiraaɗo « La Jeune Captive » e nder jimɗi makko ɗi Andre Chénier winndi

Markis de Sade, binndoowo e libertin

Huber Robeer, pentoowo

Jean-Antoine Roucher, keɓoowo ballal, yimoowo, mo Hubert Robert holliti laabi keewɗi

Yuusuf-Benoye Suvee, pentoowo

Thomas de Treil de Pardailhan, gonnooɗo baron e depite Pari e nder Asaambele sarɗiiji

Charles-Luwis Trudaine, jaagorgal Parlemaa

Mari-Luwis de Laval-Montmoren, abbes mo Montmartre

Caggal Rewolison

Leoni Biard, joom suudu Victor Hugo

Mata Hari, jom suudu

Luwis Michel, koɗo

Iwdiiji

Jak Hillaret, Gibets, Piloris e Cachots du Viux Pari, binndanɗe Minuit, Pari, 1956 (ISBN 2707312754).

(e ɗemngal Farayse) Appel des dernières victimes de la terreur à la prison Saint-Lazare à Pari les 7-9 Termidor et II de Charles-Louis Muller (1815–1892), pentol waɗaaɗo to Musée national du château de Versailles.

Teskorɗe

ARRETE N° 2005 - 2347 binndol teeŋtungol e tiitoonde monimaaji taariindi dental cuuɗi mahdi Louis-Pierre Baltard : fasaaduuji e cuuɗi suudu safrirdu ɓooyndu, koɗorɗe e cuuɗi cafrirɗi ɗii fof Kasoo de l’ancienne, devenue opitaal Saint-Lazare, sis 1 haa 5 kare Alban-Satragne e 107 laawol Faubourg-Saint-Denis to PARIS (10ème); nokkuuji dow parsel n° 48 e nder 1 ha 03 e 12 ca, ina hollira e taƴre kadastre AP e ko nanndi e wuro Pari.

ƳEEWTE wonde cuuɗi gonɗi e kasoo ɓooyɗo Saint-Lazare ina mbaɗi e nder yeruuji seeɗa ɗi mahdiiji parisin ɗi Louis-Pierre Baltard waɗi ɗii, tee tiitoonde ndee ina tawee e nafoore naalankaagal e daartol ina heewi ngam yiɗde hisnude e ƴellitde tiitoonde monumndaaji daartol.

Delesert, Benjamin (17 suwee 1858). "Yeru Les Bons: jikkuuji kesi e golle". Didier et Cie. Ƴeewtaa ko ñalnde 17 suwee 2023 – e defte Google.

Durkheim, E. (1959) [1928] Sosiyalism, Londres: Routledge e Kegan Paul Ltd.

"Henri de Saint-Simon | Moƴƴinoowo renndo e filosof Farayse | Biritanik". www.Britaan.com. 15 lewru Mbooy 2023. Ƴeewtaa ko 17 lewru Juko 2023.

Jokkondire yaajɗe

Jaayɗe jowitiiɗe e Kasoo Saint-Lazare to Wikimedia Commons

Dataaji toppitiiɗi laamu Waylu ɗum e Wikidata

Je lesdi feere

VIAF

Geɗe

Merimee

Categoriiji: Koloniiji leperMahdiiji e njuɓɓudiiji e nder diiwaan 10ɓo PariKasooji gonɗi e PariMoftorde MissionMahdiiji e njuɓɓudiiji ndartinaaɗi e hitaande 1935Opitaaluuji to Pari

Ooɗoo pa