Jump to content

Tahar Haddad

Iwde to Wikipedia
Tahar Haddad
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuFrench protectorate of Tunisia Taƴto
Inditirdeالطاهر الحداد Taƴto
InndeTahar Taƴto
Innde ɓesnguHaddad Taƴto
Ɗuubi daygo4 Bowte 1899 Taƴto
ƊofordeTunis Taƴto
Date of death7 Bowte 1935 Taƴto
Place of burialJellaz cemetery Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajiintellectual, ngaɗoowo siyaasaje, trade unionist Taƴto
Janngi toEz-Zitouna University Taƴto
Student ofSalem Ben Hmida Taƴto
Notable workQ12190470, Q12184990 Taƴto
Award receivedOrder of the Republic Taƴto

Tahar Haddad (aarabeere: الطاهر الحداد; 1899 – desaambar 1935) ko binndoowo Tuunus, senndikaajo, sosiyaalist, ganndo, peewnitoowo.[1]

Haddad jibinaa ko to Tunis e nder galle njulaagu, o janngi sariya lislaam to juulirde mawnde Zitouna gila 1911 haa o heɓi bak makko e hitaande 1920.[2] O wonti nootaar, o woppi golle makko ngam naatde e Al-Destour, woni lannda politik gadano mawɗo ardinooɗo dille ngenndiije Tuunus. E nder duuɓi garooji ɗii, o wonti tergal mawngal e nder dille gollotooɓe Tuunus, o yaawi wonde gardiiɗo dillere ndee. O yalti lannda Destour nde o weltii e ardorde ndee, haa teeŋti noon e jikku lannda oo e dille gollotooɓe. [3] [4]

Haddad ko neɗɗo teeŋtuɗo e nder dille gollotooɓe Tuunus puɗɗiiɗe, ɗe ummii ko e jaabawol dille gollotooɓe Farayse ngam daranaade nafooje gollotooɓe ɓiyleydaagu Tuunus, nde wonnoo ko e golle ko ina ɓura duuɓi sappo. Kono, caggal ɗuum, Haddad ina anndiree ko adii fof ko debbo tuugnorgal tuugnorgal rewɓe.[1]

Ɓiɓɓe e Nguurndam Puɗɗam Ɓesngu Haddad ko El Hamma to Gabès jeyaa, kono o jibinaa ko e leegal miskineeɓe to Rue Kaaiki to Tuunus. Baaba makko e kaaw makko ina njoginoo duɗal cowgal to Marché Centrale.

Jannde to Juulirde Mawnde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O janngii sariya lislaam to juulirde mawnde Zitouna gila 1911 haa o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1920.[2]

Tahar Haddad

Rewɓe men e shari’a e renndo (1930)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1928 e puɗal hitaande 1929, Haddad winndii binndanɗe keewɗe ko faati e jaŋde rewɓe e ndimaagu mum en to bannge sariya e renndo e nder jaaynde wiyeteende As-Sawab, nde Hédi Laâbidi yuɓɓini. Ɗee binndanɗe ngoni ko e daranaade golle makko ɓurɗe lollude, Debbo men e nder Shari’a e Renndo (1930), ɗo o holliti heen porogaraam makko ngam moƴƴinde renndo rewrude e rimɗinde e rimɗinde rewɓe.[5] Huutoraade ciimtol Qur’aana keewngol, Haddad hollitii firo Qur’aana keso, holliri wonde binndol ceniingol ngol alaa ko haɗi rewɓe rimɗinde.[6] O wiyi wonde rewɓe Tuunus ina poti jogaade hakkeeji, ina jeyaa heen reentaade e reentaade, e suɓaade jom suudu mum en, e hakke suɓaade jom suudu mum en. O holliti hay waylude ngonka ndonu ngam huutoraade kuule potal. [7]

Deftere ndee udditaama e dow laabi, e jaɓɓungal ngal sehilaaɓe makko yuɓɓini ñalnde 17 oktoobar 1930, to Kazino Belvedere. Kewu nguu tawtoraama 130 neɗɗo, ina heen Zine el-Abidine Snoussi, Mahmuud El Materi, Hédi Laâbidi. Yimoowo Tuunusnaajo, sehil Haddad biyeteeɗo Aboul-Qacem Echebbi, ina rafi, o waawaa tawtoreede, kono o neldi ɓataake binndaaɗo ngam yaafaade waasde makko tawtoreede, Mohamed Tlatli potnooɗo ardaade kewu nguu, o woppii. Haa jooni lomtii mo ko Rasiid Ben Mustafaa.

Deftere Haddad ndee waɗii jiiɓru, miijooji mum ina njogori luulndaade no feewi e nder renndo ɓurngo tiiɗde. Haddad waɗii kampaañ mbonɗo e terɗe lannda Destour e njuɓɓudi laamu Zitouna,[5] hay so tawii noon golle makko tuugii ko e naamnal neldanoongal jannginooɓe mawɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Tuunus.[6] Ganndo mawɗo Zitouna, hono Mohamed Salah Ben Mrad, winndi jaabawol ɓuuɓngol e deftere Haddad, hay so tawii noon caggal ɗuum hollitaama wonde o janngaani nde hay dara.[1] Haddad ina reentinaa e yeeso yimɓe, ina wondi e caɗeele e fitinaaji e nder laabi, ɗum addani mo woppude nguurndam renndo. O woppitaa kadi ko heewi e sehilaaɓe makko e sehilaaɓe makko ɓooyɓe.[1]

Duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e udditgol renndo e depression, nde tawnoo ko ɓuri heewde e njuɓɓudi sariya, diineeji, binnditagol e hakkillaaji fof ina ndartini mo ngam miijooji makko feministeeji. Ko noon o haɗiri tawtoreede jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, o riiwaa e suudu jaŋde. Fatwaaji keewɗi njaltinaa ngam bayyinde mo wonde ko o fenaande, won heen ko ardiiɓe diine mawɓe, won heen njahdi haa e bayyinde wonde ko o murtuɗo (ko ɓuri teeŋtude ko gardiiɗo diine mawɗo biyeteeɗo Taher ben Achour). O haɗaama kadi resde, golle keewɗe mbinndaama ngam yeddude mo, e nder leydi Tuunus e nder winndere aarabeeɓe ɓurnde yaajde.[3]

Tahar Haddad jaɓii ostracisme mum nde o ummii Tuunus duuɓi tati caggal nde o yaltini deftere Rewɓe men. O sankii ko e eggugol sabu rafi ɓernde e tuberkuloos ñalnde 7 desaambar 1935.

Ko duuɓi seeɗa tan caggal maayde makko, innde Haddad heɓtinaa, darnde makko heɓtinaa. Ndeke, miijooji makko jowitiiɗi e darnde rewɓe e nder renndo, kam e geɗe renndo goɗɗe, ina njogii batte no feewi e terɗe lannda Neo-Destour, haa arti noon e Habib Bourguiba, jogorɗo wonde hooreejo leydi Tuunus gadano caggal jeytaare mum. Haddad ina anndaa ko kañum woni sabaabu mawɗo ngam waylude siyno Borguiba, hono « Code de statut personnel » mo hitaande 1956. E nder waylooji goɗɗi ɗii, sariya oo ina haɗa dewgal keewngal e rewde, ina waɗa duuɓi dewgal ɓurɗi famɗude wonande worɓe e rewɓe, ina ɗaɓɓi nanondiral hakkunde dewgal, ina ɗaɓɓi kadi ceergal sekulaar e sariya ɓesngu.