Umm al-Darda as-Sughra

Iwde to Wikipedia

Umm al Darda, ko Sughra al Dimashqiyyah ko Umm al Darda ɓii-nguu, ko jaŋde 7th century jurist e jannginoowo Islaam e Damascus e Urusaliima. O tawaa haɗugo bee Umm al-Darda, debbo sahaba Abu Darda.

Biography[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɓiɗɗo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O ɗon wondi marɗo ɓikkoy nder jaɓugo O ɗon moodi haa o ɗon moodi nder suudu Abul Darda. Nde o ɓeydi suka, o ɗon jooɗi bee jannginooɓe worɓe nder juulde, o ɗon toroo nder nder nder nder yimɓe e ɗon janngina ɓe Alkura'an. O wi'i "mi ɗaɓɓiti mawnugo Allah nder laawol fuu, ammaa mi "mi heɓii feere ɓurɗum nder jooɗugo bee anndinooɓe feere". Darda. Nde o wonnoo suka, o jooɗii e jannginooɓe worɓe nder juulde, o waɗa do'aare nder nder nder nder worɓe e janngude Alquran'an bee maɓɓe. O wi'i "mi ɗaɓɓiti mawnugo Allah nder laawol fuu, ammaa mi "mi heɓii hay huunde ɓurɗe booɗugo ɓurugo jooɗugo e dow dow anndugo e jannginooɓe feere".

Ekkituki[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ha nder darnde maako nder juulde Damas e Urusaliima o ɗon ekkitina nder saare maako. Nde o jannginoowo Umm al-Darda naati suudu worɓe nder juulde (e nder haala feere fuu nokkuure ɗe rewɓe njaɓaani). O yiɗi heɓugo jannginooɓe rewɓe e worɓe. Ko e caliph 'Abd al-Malik ibn Marwan, o haani anndude wonde gooto e janngooɓe makko fu.

Ngam umm al-Darda ɗon haani ekkitingo, ɗon ekkitina ardiiɓe ɗuuɗɓe. Gooto nyalnde goɗɗo mo jannginoowo ƴami mo dow woodi jannginooɓe ɗuuɗɓe: Min mballitani on? Naa min mbari on? O wi'i: "A ɗon ɓeyda yam?" Mi ɗaɓɓiti mawninki Allah nder koo ɗume. Mi tawi hay huunde ɓurɗini yam ɓurugo jooɗugo e jannginooɓe e foondugo anndal e maɓɓe.[1]Umm al-Darda holliti ko'e mum, ko'e maɓɓe e nder nguurndam mum e nder ekkitinol maɓɓe, e nder anndal maɓɓe, e dow ko'e maako, ɓe ɗon ɗaɓɓita dow ko'o ɓe anndina dow ko'a ɓe ɗon njooɗina dow ko ɓe ngaɗi dow ko'i.

Yiɗde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O hokki fatwa, ko huutoroo haa hannde, hokki rewɓe laawol ɓe ɗon toroo nder nokkuure ɗon ɗon ɗon (tashahhud) bana gorko'en.

Abd al-Malik ɗon nelda nodduki to Umm Darda nden o ɗon hokka bana mo boowo maako, nden o ɗon ƴamda mo dow Annabi Allah. O wi'i: "O ummii jemma go'o o noddi debbo mo o kuuwi, ammaa o warii e ɓernde, o haani mo."Taa'a mbi'a'on, sabi o nani nelaaɗo Allah mo jam e mo wi'i: "Ɓe mbi'aay ko'e maɓɓe, ɓeen ɓeen ɓe'e ɓe'e ngoni ko'e ɓeen ɓe ɓe'e nder Nyalnde kiita. "[2]

Umm al-Darda waɗi Iyas ibn Mu'awiya, mo haani habaru wakkatiire nden e mo haani hakkiilo e hakkille, ngam haani haarude habaru habaru wakkatiiru, hawti e mawɓe hadisi hono Hasan al-Basri e Ibn SiriIbraahiima ibn Abi Ablah yi'i mo debbo mo'o ɗon mawnina e mo'o. Nder Ta'rikh madinat Dimashq Ibn 'Asakir, Tarajim al-nisa winndi ɗum: Mi yi'i Umm al-Darda nder Jerusalim ɗon jooɗii caka rewɓe talaka'en. Mi yi'i Umm al-Darda nder Jerusalim ɗon jooɗi caka rewɓe talaka'en. Gooto wari, o hokki ɓe ceede. O hokki Umm al-Darda ko'e cembiɗol (ko'e ndema). O wi'i maccuɗo maako: "Taa ngam a sooda nyamndu ngam'u". Naa ɗum ceede sadaka?Umm al-Darda wi'i: o wari to amin ɓe torraako [3]

Ɓaamorde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Umm al-Darda wonnoo ko Iyas ibn Mu'awiya, mo wonnoo ko ardiiɗo e nder taariindi e nder taariinde, o woni ko ɓuri yimɓe goɗɗi, hawti e jannginooɓe hadisi hono Hasan al-Basri e Ibn Sirin.

Bana ɗum haalanama dow, innde Umm Darda bana Sughra e Umm al-Darda, debbo sahaba malla Sa'abi, fotaay. Ammaa, Mohammad Akram Nadwi nder Al-Muhaddithat: Women Scholars of Islam nder indexe darnde ɗon ɓeyda ko'e boo dow Abu Darda e Umm al-Darda, ngam non o hawti haala Umm Darda bana Sughra bee Umm al Darda bana debbo Abu-Darda. Ngam maajum, ɗum waawi wi'a, woodi debbo gooto biyeteeɗo Umm al-Darda, mo anndini hadith e fiqh nder juulɓe Damascus e Jerusalim, o jooɗii nder karnijum 7th o hawti e hakkillo mawnugo diga dow califa 'Abd al-Malik ibn Marwan.

Ha nder Bahrain, nokku jaajol Qur'aan, hifz e tajwid to rewɓe ina haɓa nder innde maako.

Firooji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

.mw-parser-output .reflist{font-size:90%;margin-bottom:0.5em;list-style-type:decimal}.mw-parser-output .reflist .references{font-size:100%;margin-bottom:0;list-style-type:inherit}.mw-parser-output .reflist-columns-2{column-width:30em}.mw-parser-output .reflist-columns-3{column-width:25em}.mw-parser-output .reflist-columns{margin-top:0.3em}.mw-parser-output .reflist-columns ol{margin-top:0}.mw-parser-output .reflist-columns li{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .reflist-upper-alpha{list-style-type:upper-alpha}.mw-parser-output .reflist-upper-roman{list-style-type:upper-roman}.mw-parser-output .reflist-lower-alpha{list-style-type:lower-alpha}.mw-parser-output .reflist-lower-greek{list-style-type:lower-greek}.mw-parser-output .reflist-lower-roman{list-style-type:lower-roman}

  1. Al-Mizzi, Tahdhib al-kamal, xxxv. 355
  2. Sahih Bukhari
  3. Ibn 'Asakir. Ta'rikh madinat Dimashq, Tarajim al-nisa, p. 430