Jump to content

Usman Nagogo

Iwde to Wikipedia
Usman Nagogo
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo1905 Taƴto
ƊofordeKatsina Taƴto
Date of death18 Mbooy 1981 Taƴto
Sana'ajipolo player Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Sportpolo Taƴto
Award receivedKnight Commander of the Order of the British Empire, Companion of the Order of St Michael and St George Taƴto

Alhaji Sir Usmaan Nagogo dan Muhammadu Dikko KBE CMG[1] (1905 – 18 mars 1981) ko emiir Katsina[2] (Sarkin Katsina) tuggi 19 mee 1944, haa nde o maayi. Ko o fulɓe jeyaaɗo e leñol Sullubawa, o lomtii baaba makko Muhammadu Dikko e laamu, lomtii mo ko ɓiyiiko biyeteeɗo Muhammadu Kabir Usmaan.

Nagogo fuɗɗi jaŋde mum ko e les njiimaandi ganndo lislaam biyeteeɗo Attahiru, jannginoowo Emir garoowo oo e miñi mum to nokku Katsina, Gambarawa. O fuɗɗi jaŋde makko leslesre ko e hitaande 1921 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina,[3] kono o taƴaama e njillu baaba makko to Angalteer, ɗo ɓe ɗiɗo fof kawri e laamɗo George V mo leydi Angalteer.[4] O heɓi bak makko e duɗal diiwaan oo e hitaande 1923, caggal ɗuum o janngini toon fotde lebbi jeegom.[3]

Golle politik e laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nagogo toɗɗaa e jappeere hooreejo polis laamu leydi ndii e hitaande 1929 ; e nder laamu makko o yaajtinii departemaa polis, o mahdi galleeji kesi, o ƴetti ofiseeji goɗɗi. E hitaande 1937, o wonti hooreejo diiwaan Katsina.[3]

Nagogo ko Arthur Richards, guwerneer Fuɗnaange Naajeeriya, toɗɗii ɗum e dow laabi laamu, hono Emir sappoɓo Katsina, ñalnde 19 lewru Mbooy hitaande 1944, hay so tawii noon ko kanko lomtii baaba makko maayɗo oo e laamu nguu e lewru marse. E oon hitaande kadi, o yilliima Angalteer, Ejipt, Inndo, e Birmaani ; to Birmaani, o hawri e Najeriyanaaɓe e nder konu keeriijo laamɗo hirnaange Afrik[3] (haɓooɓe ngam leydi Angalteer e nder fedde Chindits).

Ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1946, laamɗo biyeteeɗo Joorge VI mo Angalteer toɗɗii mo jaagorde fedde koloñaal. O woniino jaagorde diiwaan mo alaa portfolio[5] tuggi 1952 haa kuudetaa militeer 1966,[3] mo gooto e ɓiɓɓe makko, Hassan Katsina tawtoraa.[6]

Nguurndam hooreejo fedde Polo Naajeeriya, Nagogo jeyaa ko e ardinooɓe polo Naajeeriya;[3] haa hitaande 2002, handicap makko +7 ko haa jooni ɓurɗo toowde e kala Afriknaajo.[7] O wonnoo ko e sahaa gooto hooreejo fedde diine juulɓe wiyeteende Jama’atu Nasril Islaam (JNI).[8]