Jump to content

Western Apoi tribe

Iwde to Wikipedia
Western Apoi tribe
tribe

Leñol Apoi hirnaange ina jooɗii e nder diiwaan Ondo, leydi Najeriya. Leñol ngol (ina wiyee kadi Apoi, Ijo-Apoi walla Apoi-Ijo) ina waɗi koɗki jeenay : Igbobini, Ojuala, Ikpoke, Inikorogha, Oboro, Shabomi, Igbotu, Kiribo e Gbekebo. Apoi en ina nguuri e nokkuuji ɓurɗi toowde e ko ɓuri heewde e leƴƴi Ijaw keddiiɗi ɗii. Ɓe kaalata ko ɗemngal Yorubawal fuɗnaange-rewo biyeteengal Apoi ngal seerndaani no feewi e ɗemngal Ikale. Apoi’en ina mbaawi wonde e waylo-waylo ɗemngal ko ina wona teeminanɗe ko adii hannde, gila e ɗemngal Ijo’en haa e ɗemngal Yoruba sabu dewgal hakkunde maɓɓe e Ikale’en, e seertude e Delta Niger sabu nokkuuji maɓɓe nder leydi e woɗɗude ɓanndu mawndu Ijo’en. Ɗe keerondiri ko Ikale to bannge worgo e fuɗnaange, bannge hirnaange ko Ilaje. Leñol ngol ina renndini keeri fuɗnaange e Arogbo en.[1]

Yimɓe Apoi ina njiyloo iwdi mum en e eggugol ummoraade e Delta Cakaare Niiseer e nder Dowla Bayelsa hannde oo, e yahrude yeeso e eggugol adanngol ummoraade Ile-Ife. Ko adii nde ɓe ngartata e nokku maɓɓe hannde oo, aadaaji leƴƴi ina ciftina yontaaji juutɗi koɗki to Ukomu e nder leydi Furupagha hannde ndii.

Apoi en ƴetti innde mum en ko e Apoi (Opoi) ɓiy Kala-Okun, jahduɗo e mawniiko Ujo e laawol mum en hootde Otu-Ife walla Ile-Ife. E nder fedde nayo, ɓe majjii e etaade reende laawol ngol ɓe ngarta tawa ɓe ngalaa ballal laana ndiwoowa. Nii woni, ɓe pelliti hoɗde e nder saraaji maayo Nun (Apoi creek), ɗo wuro Apoi hannde ngoo woni ɗoo. Ujo jogiiɗo tiitoonde Kalasuwe (KALA-SUWE walla KALUSUWE i.e., laamɗo tokooso,), maayi ɗoo, taaniiko roni tiitoonde ndee.

Caggal ɗuum, Kalasuwe wonti tiitoonde laamɗo rewrude e iwdi galle Apoi. Leƴƴi jeenay peeñɗi e fedde eggiyankooɓe ɓee sosnoo ko feccere jeenay (Idumu), heen joy tan ina ciftoree, ina jeyaa heen, Ogboinbou, Apoi, Okoto-aza walla Okoto-aja (hoɗorde asliire Kalasuwe walla Ujo e hoore mum e nokku... gootel e juuɗe taaniraaɓe makko ina wiyee Oborowi), Umgbuluama, e Inikorogha. Won e iwdi Gbaran eggii e koɗorde Gbaran e nder nokku gooto, e Apoi en ɓe cosi gure Keme-Ebiama, Ajama walla Azama, Kassama, e Ogboinbiri, Kolokologbene, e Sampou. Wondude e wuro Gbaran, ɗiin fof kawri ko Apoi Ibe.

Apoi’en hirnaange ummoriiɓe Okoto-aja walla Okotoaza, Umgbuluama, Apoi’en e Idumu’en woɗɓe, egguɓe e galle laamorɗo, adii hoɗde ko to Ukomu to nokku biyeteeɗo Furupagha to hirnaange delta Niiseer. Ɓe ngoni ɗoo ko juuti kono ɓe ndonkii yaltude sabu golle soldateeɓe ummoriiɓe laamaandi Benin (ɗum woni sahaa yaajde laamu Benin 1500 caggal Iisaa). Ko ɓuri heewde e maamiraaɓe ɓee njahii bannge rewo ngam sosde wuro Akpaka. Caggal laamu Kalasuwe en joy (ko ina wona duuɓi 150-200), laawol cirƴam seeɗa-seeɗa fuɗɗii saabaade sosde gure Igbobini, Igbotu, Oboro, Ojuala (Oju-Ala), Gbekebo e Kiribo. Galle laamɗo ummiima Akpaka ngam sosde Toru-Abukuba (Apukuba walla Opukuba). Caggal ɗuum, Toru-Abukuba wonti gure Oboro e Sabomi.

Hirnaange Apoi en ina mbiya Kalasuo Kalasuwe walla Kalashuwe e Oborowi, Oborowe. Ɓe nattii haalde ɗemngal Ijaw, kono ko ɗemngal gonngal e jillondiral Ijaw e Yoruba. Ko ɓooyaani koo, ɓe njahii e ƴettude ɗemngal Yoruba general ngal ko ɓuri heewde e maɓɓe kaalata jooni. E daawal gadanal e nder semmbe Yoruba, laamɓe ɓee ƴetti tiitoonde Oba, hade mum en ruttaade e tiitooɗe ɓooyɗe Kalasuwe. Ko ɓe ɓiɓɓe Ujo, to Ile-Ife aadaaji maamiraaɓe ina innira ɓe wonde gooto e leƴƴi tokoosi ummoriiɗi e laamɗo Adumu-Ala (hono Oduduwa). Apoi en ko adii teeminannde 14ɓiire.

Apois heewɓe puɗɗiima yiyde koye mum en no Yoruba en nii; won heen ina cikka wonde acculturation oo timmiima, Apois wontii hannde e nder leñol Yoruba ɓurngol mawnude. Kono won woɗɓe mbiyi ko ɓe Yoruba en sabu aadaaji haalpulaar en eggugol maɓɓe ummoraade Ile-Ife.

Laamɗo Apoi ina wiyee Oba e tiitoonde mum ko Kalasuwe e jooɗorɗe ɗiɗi jappeere laamu ko Shabomi e Oboro.

Ko ɗoo woni doggol Laamɓe Apoi, e renndooji ɗi ɓe laami:

Kalasuwe of Apoi Land - Oba (Prof.) Dimanche Adejimola Amuseghan Olu de igbobini - oba oyedele raphael Odogun de igbekebo - oba bamidele dabo Gbaluwe de igbotu - oba adeniyi ajayi Alakpaka de kiribo - oba johnson oduyi ajayi Takunbe de Ikpoke - Vacan Jowe de Inikorogha - Oba M.A. Olasehinde Ibini mo Ojuala - Ko alaa Okiribiti de shabomi - oba felix adeyemi koledoye Kenme de oboro - oba eyilola tunde alabeni

  1. Alagoa, Ebiegberi Joe (2005). A History of the Niger Delta, Port Harcourt: Onyoma Research Publications. Template:Catalog lookup link Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN. Parameter error in Template:Tl: Invalid ISBN.