Jump to content

Zaib-un-Nissa Hamidullah

Iwde to Wikipedia
Zaib-un-Nissa Hamidullah
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuBritish Raj, Pakistan Taƴto
InndeZaib Taƴto
Ɗuubi daygo25 Bowte 1921 Taƴto
ƊofordeKolkata Taƴto
Date of death10 Siilto 2000 Taƴto
Place of deathKarachi Taƴto
FatherSheikh Wajid Ali Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Sana'ajijournalist, poet, writer, publisher Taƴto
Janngi toUniversity of Calcutta, Loreto College Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Notable workMirror Taƴto

Zaib-un-Nissa Hamidullah (Bengali: জেবুন্নেসা, Urdu: 1 lewru Seeɗto Winndiyanke e jaayndiyanke Pakistaan.[note 1] O woniino piilaaɗo binndol e jaayndiyankaagal Pakistaan ​​e ɗemngal Engele, e... kadi ko o ardiiɗo feminism to Pakistaan. Ko kanko woni debbo gadano e nder leydi Pakistaan, binndoowo e bayyinoowo, kadi ko kanko woni debbo gadano binndoowo e ɗemngal Engele. Laawol Zaibunnisa to Karachi inniraa ko makko.

Ko adii jeytaare makko e hitaande 1947, o winndiino e jaayɗe keewɗe e nder leydi Indiya, kadi ko kanko woni debbo juulɗo gadano winndude lowre e nder jaaynde Inndo. Caggal nde o heɓi jeytaare makko, winndannde makko e jaaynde wiyeteende Dawn, waɗi mo debbo gadano yeewtanoowo politik e nder leydi Pakistaan. Caggal nde o yalti Dawn, o wonti sosɗo e bayyinoowo-bayyinoowo Mirror, jaaynde renndoyankoore adannde e nder leydi Pakistaan.[1] Sabu darnde makko e wonde debbo gadano e nder leydi Pakistaan, o woni debbo gadano jeyaaɗo e delegaasiyoŋaaji jaayndeeji neldaaɗi to leyɗeele goɗɗe. E nder gootal e ɗeen delegaasiyoŋaaji, e hitaande 1955, o woni debbo gadano haalde to duɗal jaaɓi haaɗtirde al-Azhar ɓooyngal to Kayhayɗi, leydi Ejipt.[3] O lomtiima kadi laabi keewɗi e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe, haa arti noon e wonde cukko hooreejo delegaasiyoŋ Pakistaan ​​to jonnde teeŋtunde 1970.

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Zaib-un-Nissa Hamidullah young

Zaib-un-Nissa jibinaa ko e hitaande 1921 e nder galle binndol to Kalkata. Baaba makko, S. Wajid Ali, woni neɗɗo gadano firtude binndanɗe yimoowo ganndiraaɗo Urdu biyeteeɗo Muhammad Iqbal e ɗemngal Bengali, kadi ko o neɗɗo jiɗɗo ngenndiyanke e binndol Bengali e Inndo. Omo jogii miñiraaɓe ɗiɗo, e miñiraaɓe gooto e dewgal yumma makko ɗiɗaɓal. O mawni ko e galle Angalteer-Inndo tiiɗɗo, keewɗo miijooji e filosof en Bengali en e yonta oo, nde tawnoo galle baaba makko to 48, laawol Jhowtalla, ko huunde nde dingiral binndol Calcutta kawri. O fuɗɗii winndude ko gila omo famɗi, o heɓi ballal mawngal e yumma makko Engele e baaba makko Bengali. Cukalel gootol, Zeb-un-Nissa ƴetti binndol yimre ngam hollirde miijooji mum e jikkuuji mum. Binndol makko caggal ɗuum ina mettini e yah-ngartaa makko e nder laddeeji Bengal e Punjab, haa arti noon e nokku ɗo baaba makko jibinaa ɗoo, wuro Bengal wiyeteengo Borotajpur (wuro sara Janai, Hooghly). O janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Loreto House, ɗo o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge. O yaltini jimɗi makko gadani e nder jaaynde wiyeteende The Illustrated Weekly of India e hitaande 1933, tawi omo yahra e duuɓi 15. E nder duuɓi 18, o dañii kawgel yimre ngel jaaynde wiyeteende Daily Mirror to Angalteer yuɓɓini ngam yimre nde o yaltini e nder jaaynde wiyeteende The Star of India − bayyinaango ngo o jeyaa caggal ɗuum fedde kaayitaaji Dawn, nde o winndi haa

Zeb-un-Nissa Hamidullaah, caggal dewgal makko tan.

E hitaande 1940 Zaib-un-Nissa resii Khaliifa Muhammadu Hamidullaah. Dewgal makko wonaano dewgal yuɓɓinaangal, hono no ko ɓuri heewde e dewgal e oon sahaa nii. O yahdi e makko to diiwaan Punjab caggal dewgal maɓɓe. O golliima toon, ko o gardiiɗo sosiyatee paɗe Bata. E nder jeytaare leydi ndii e hitaande 1947, kanko e jom suudu makko ɓe mballiri mooliiɓe ummoriiɓe leydi Indiya.

Zaib-un-Nissa Hamidullah

Jom suudu makko, jeyaa ko e galle Punjabi ganndiraaɗo. Baaba makko, hono Khaliifa Muhammadu Asadullaah, ko gardiiɗo defterdu laamɗo to Kalkata (kolkata hannde). Hamidullah woni mawɗo golle Bata to Pakistaan, o neldaa ngam ardaade Bata to Irlande e hitaande 1972.[1]

Defte makko fof ko e makko, ko seede darnde maɓɓe e hakkunde maɓɓe. Ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo : Nilofar (jibinaa ko e hitaande 1943) e Yasmine (jibinaa e hitaande 1949).

Caggal nde o ummii to Punjab e hitaande 1942, Zaib-un-Nissa ƴaañii. O mawni ko e galle Angalteer-Inndo, o tawi ina saɗi ko o jokkondiri e nguurndam ceertuɗam no feewi e nder galle jom suudu makko mawɗo Punjabi. Ɗuum ƴettii sahaa ngam o feewnita, no o jaɓiri e konngol makko adanngol The Young

1936-1943

Zaib-un-Nissa fuɗɗii anndeede ko e hitaande 1936, nde yimre makko jaɓaa ngam yaltineede e jaaynde wiyeteende Bombay.[1] Gila ndeen, o woniino balloowo e ndeen jaaynde, haa o dañi jeytaare e hitaande 1947. E hitaande 1943, deftere makko adannde, wiyeteende Indian Bouquet, yaltinaa e galle bayyinoowo baaba makko, nde hollitii wonde nde yiɗaa no feewi. Koppiiji binndol gadanol ngol fof njeeyaama e nder lebbi tati. O rewi heen e nafoore makko adannde e deftere Lotus Leaves, deftere yimre woɗnde.

1944-1946

E hitaande 1945, Zaib-un-Nissa e jom suudu mum ina ngonnoo Simla e sahaa batu Simla. Ko ɗoo o hawri e Faatima Jinnah. Ɓe ngonti sehilaaɓe, ɓooyaani ko Jinnah dañi yeewtere keeriinde e miñiiko, hono Muhammadu Ali Jinnah. Ɗumɗoo ko huunde maantiniinde e nguurndam suka biyeteeɗo Zaib-un-Nissa, kadi ɗum addani mo innde e nder leydi Indiya. Daartol makko, jimɗi makko e binndanɗe makko kadi puɗɗiima addude darnde makko e oon sahaa.

1947-1951

Caggal nde o heɓi jeytaare makko e hitaande 1947, Zaib-un-Nissa fellitii golloraade fannu jaayndeyaagal, ɓooyaani ko o woni binndoowo laaɓtuɗo e nder lowre makko "Thru a Woman's Eyes", e nder jaaynde Karachi ñalnde kala wiyeteende Dawn.[3] Ndeeɗoo tonngoode fuɗɗii ko e lewru desaambar 1947. Caggal nde o woppi golle ɗee, o wiyi wonde rewɓe ina poti jogaade hakke haalde ko fayti e kala fannu, haa arti noon e politik. Altaf Husain, e oon sahaa gardinooɗo jaaynde Dawn, haa jooni ina jaɓi rokkude mo mbaadi ɓurndi yaajde. O anndi nafoore golle makko nde o rokki mo golle kese – ɗemngal winndiyaŋke feeñɗo e hello binndol. Zaib-un-Nissa wonti debbo gadano yeewtanoowo politik Pakistaan. Kolonel makko tabitinii innde makko e wonde koolaaɗo kuuɓal, mo hulaani haalde miijooji mum. Kadi ko ɗum huunde mawnde wonande dillere hakkeeji rewɓe e nder leydi Pakistaan.[1]

1951-1956

E hitaande 1951, o yalti Dawn, caggal nde gardiiɗo Altaf Husain ɗaɓɓiri mo yo o waɗtu hakkille e binndol makko e "geɗe jowitiiɗe e rewɓe", ko ɗum huunde laaɓtunde e nulal gadanal ngal o wiyi yo o winndu ko fayti e "defde, nehde sukaaɓe, e geɗe goɗɗe ɗe... kulhuli rewɓe." Hamidullah sosi jaaynde lewru kala ina wiyee Mirror, o wonti gardiiɗo e bayyinoowo nde e hitaande 1952.[1] O wonti debbo njulaagu kadi o woni debbo gadano binndoowo e bayyinoowo e nder ngenndi ndii. Natal makko renndoyankeewal, e binndanɗe makko cuusal e laaɓtuɗe, ko huunde nde o dañi e sahaa gooto.[1]

Mirror wonti ko heewi, Zaib-un-Nissa ɓooyaani ko wonti jaayndiyanke e rewindaade no feewi. Laamu Pakistaan ​​naatni mo e delegaasiyoŋaaji jaayndeeji keewɗi e nder ooɗoo sahaa.

O jeyaa ko e sosɓe Fedde Rewɓe Gollotooɓe Pakistaan, kam e sehil Faatima Jinnah, miñi mum Mohammed Ali Jinnah, e Begum Ra’ana Liaquat Ali Khan, debbo gardiiɗo jaagorɗe leydi Pakistaan ​​gadano, hono Liaquat Ali Khan. Won e sehilaaɓe makko woɗɓe ɓadtiiɓe ko : Hakim Said, Salima Ahmed, Ardeshir Cowasjee, Syed Hashim Raza, Shaista Ikramullaah, Jahanara Habibullah.

O woniino tergal sosngal fedde wiyeteende Karachi, nde o woni hooreejo fedde nde. O joginoo ndeeɗoo jappeere ko manndaaji ɗiɗi jokkondirɗi. Ko kanko kadi woni hooreejo gadano fedde rewɓe hakkunde leyɗeele Karachi, tergal fedde Horticulture, e debbo gadano-hooreejo Goomu Flower Show. Fedde woɗnde nde Hamidullah joginoo darnde mawnde ko Fedde Rewɓe Pakistaan ​​fof, nde sehil mum Begum Raana Liaquat Ali Khan sosi.[1]

E hitaande 1955, e nder delegaasiyoŋ jaayndeeji to Kayhayɗi, o woni debbo gadano haalde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Al-Azhar ɓooyngal. Haala makko ina waɗi luural, sibu o yeewtidii e haala Kashmir to Pakistaan. Kono, ko ɗum seerndi mo no feewi.[3]

E hitaande 1956, Zaib-un-Nissa winndi deftere yah-ngartaa ina wiyee Balɗe capanɗe jeegom e nder Amerik, ko fayti e yah-ngartaa makko to Amerik e nder fedde ardiiɓe winndere, nde o seerti e yimɓe hono Marilyn Monroe e Jean Negulesco, o yalti e yeewtere wiyeteende The Ed Sullivan Show . Ndeeɗoo deftere yah-ngartaa ina waɗi nate ɗe o winndi e jaaynde wiyeteende The Times of Karachi, e nder yah-ngartaa makko. Editor oo, hono Z. A. Suleri, rokki mo yamiroore ngam ƴellitde koloñaaluuji ɗii e mbaadi deftere ko wayi no nate dillooje ɗe o waɗi.

Hitaande rewtunde ndee, o lomtii Pakistaan ​​e seminar mo Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini, ko fayti e golle siwil e ɓeydagol tawtoreede rewɓe Asii e nder nguurndam renndo.

Ban e Miroir

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1957, ñiŋooje makko laaɓtuɗe e laamu tiiɗngu ngu seneraal mawɗo Iskander Mirza, e dogdu doole Huseyn Shaheed Suhrawardy, haa arti noon e haɗde laamu Mirror fotde lebbi jeegom, yaltuɗo ñalnde 9 noowammbar. Ndeeɗoo haɗeede, o humpitaama e nder hoore makko, maa o woppe so tawii o ñaagiima yaafuya e yeeso yimɓe fof. O salii waɗde ɗum, e wasiya awokaa ganndiraaɗo A.K. Brohi, wullitii to Ñaawirde Toownde leydi Pakistaan.[1]

Caggal nde Brohi naati e innde makko, Ñaawirde Toownde ƴetti ñaawoore ngam faamde mo(ina wiyee PLD 1958 SC 35), ko petiton u.

Zaib-un-Nissa sankii ko ñalnde 10 suwee 2000, tawi ina yahra e duuɓi 81. O nawtaama to safrirde ñalnde 9, kono o maayi ko e waktuuji 10 subaka, sabu ndiyam e nder ƴiiƴam makko.

Obituary nder jaaynde 'Dawn' wi'i, "hay ɓe ɗon ƴama mo ngam cuusal maako bee semmbe gikku maako o holli nder ngeedam maako fuu." Jaaynde woɗnde winndi, "O siftortee ko juuti sabu darnde makko e nder won e fannuuji jaayndeyaagal to Pakistaan, kadi ko o binndoowo doole e cuusal."[1]

E kitaale 1960, laamu nguu inniri laawol mawngol e nder caka wuro Karachi e innde makko: laawol Zaibunnisa.[4]

Caggal nde Zaib-un-Nissa sankii, hakke makko e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Yasmine S. Ahmed. Ɗum jiidaa e hakke denndaangal natal makko, golle makko ekn... Sabu ɗaɓɓaande yimɓe heewɓe, deftere nayaɓere wiyeteende The Young Wife and Other Stories yaltinaa e jaaynde Oxford University Press, to Pakistaan ​​e lewru ut 2008.

Bibliografi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Buuket Inndo, 1941 – Duɗal bayyinoowo Gulistan, to Kalkata.

Leɗɗe Lotus, 1946 – Jaaynde Liyon, Lahore.

Balɗe capanɗe jeegom e nder Amerik, 1956 (bayyinaango ɗiɗaɓo: 1957) – Jaaynde Mirror, Karachi.

Debbo cukalel, 1958 (bayyinaango ɗiɗaɓo: 1971; bayyinaango tataɓo: 1987; bayyinaango nayaɓo: 2008, e jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford) – Jaayɗe Mirror, Karachi.

Fulɓe ciftorgol, 1964 – Jaayɗe Mirror, Karachi.

Yimre, 1972 – Jaayɗe Mirror, Karachi.

Doggol jaayndiyankooɓe Pakistaan

^ Firooji ceertuɗi ina ngoodi ko wayi no Zeb-un-Nissa, Zaybunnissa, Zaybu-Nisa, Zaybunisa, Zaybu-un-Nisa, Zebunnissa, Zeb-un-Nisa

^ Juppude haa: a b c d e f h i j k l m n M.H. Askari (12 suwee 2000). "Zaib-un-Nissa Hamidullaah sankii". Pakistaan: Fajiri. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 25 lewru feebariyee 2002. Ƴeewtaa ko ñalnde 9 lewru abriil 2018.

↑ Naziha Syeed Ali (16 desaambar 2017). "Banndiraaɓe e nerfuuji njamndi". Pakistaan: Fajiri. Keɓtinaama ñalnde 9 abriil 2018.

^ Jump up to: a b c d e "Begum Zaibunnissa Hamidullaah". Fajiri. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 1 Duujal 2004. Ƴeewtaa ko ñalnde 9 Abriil 2018.

^ Ndee yontere duuɓi 50 jooni: Parking e laawol Elphinstone waɗii ñaawoore Dawn (jaaynde), Hesɗitinaama ñalnde 18 lewru Yarkomaa 2016. Heɓtinaama ñalnde 9 lewru Abriil 2018

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Shamsie, Muneeza (1997). Dragonfly e nder naange: Antoloji binndol pakistaan ​​e ɗemngal Engele. Karachi: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford. ISBN 978-0-19-577784-0.

Niyaazi, Zamir (1986). Jaayndeeji e nder caɗeele. Karachi: Sosiyetee defte laamɗo.

Rahmaan, Taariik (1991). Daartol binndol Pakistaan ​​e ɗemngal Engele. Lahore: Ko adii.

Hamidullaah, Zaib-un-Nissa (1958). Debbo Suka e Haalaaji goɗɗi. Karachi: Jaayɗe Miir.

Hamidullaah, Zaib-un-Nissa (1972). Yimre. Karachi: Jaayɗe Miir.

Ispahani, Akhtar (1 ut 1997). "Rewrude e Gilaas". Jaaynde. 141-144.

Noorani, Asif (21 mee 1997). "Zaib-un-Nisa Hamidullaah: Daartol ko yawti". Ƴeewndo ngoo. Fedde Dawn. pp. 20-22.

Miroir oo. Karachi: Jaayndeeji Miir. 1951-1972.

"Begum Zaibunnissa Hamidullah". Dawn (Rewtinoowo). Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode ñalnde 1 Duujal 2004.

"Begum Hamidullaah". Dawn (Ɓataake feewde e binndol). Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 3 lewru Mbooy 2001.

Debbo cukalel e daartol goɗɗol, jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford