Zeynep Ahunbay
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Türkiye |
| Inditirde | Zeynep Ahunbay |
| Innde | Zeynep |
| Innde ɓesngu | Ahunbay |
| Ɗuubi daygo | 20 Korse 1946 |
| Ɗoforde | Ünye |
| Ɗemngal | Turkish |
| Wolde | Turkish |
| Sana'aji | art historian, architectural historian, historian, university teacher, architect |
| Employer | Istanbul Technical University |
| Janngi to | Istanbul Technical University |
Zeynep Ahunbay (jibinaa ko hitaande 1946 to Ünye, e nder diiwaan Ordu) ko ganndo mawɗo to Turki to bannge ganndal ɓooyngal.[1][2]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doktoor Ahunbay jibinaa ko to Ünye, e nder diiwaan Ordu, wuro tokooso e nder diiwaan maayo ɓaleejo to leydi Turki.
O heɓi doktoraa makko e daartol mahdi e hitaande 1976 to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Istanbul, ɗo o wonti porfeseer e hitaande 1988 e daartol mahdi e reende.
O yaltinii defte keewɗe ko faati e moƴƴitingol e reende ndonaandi pinal. Golle Doktoor Ahunbay ɓurɗe anndeede ko moƴƴitingol juulirde Zeyrek (Monastere du) Pantocrator) e daartiyankooɓe naalankaagal porfeseeruuji Metin Ahunbay e Robert Ousterhout, kam e moƴƴitingol cuuɗi wuro Istanbul.
O woniino kadi tergal e Goomu ngam hisnude monumndaaji ngenndiiji Bosni e Hersegovina, tuggi desaambar 2001 haa feebariyee 2016, nde goomu kesu suɓaa ngam dumunna gila 2016.
E oo sahaa, omo golloo e eɓɓaande ndeenka ngam hisnude galle Haghia Sophia to Istanbul e golle hisnude wuro ɓooyngo wiyeteengo Hasankeyf.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Juulirde Zeyrek
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Konkur İstanbul | Zeynep Ahunbay". konkur.istanbul (in Engeleere). Retrieved 2024-09-04.
- ↑ "Kız Kulesi'nde incelemede bulunan Prof. Dr. Ahunbay: Sökülmesi gereken kısım sökülmüş". DHA | Demirören Haber Ajansı (in Turkeere). 2022-09-06. Retrieved 2024-09-07.