Jump to content

Zubeiru bi Adama

Iwde to Wikipedia
Zubeiru bi Adama
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɗuubi daygo19. century, 19. century Taƴto
Date of deathColte 1903 Taƴto
Sana'ajiruler, businessperson, slave trader Taƴto
Work locationKamerun Taƴto

Zubayru, Zubeiru walla Zubayru bin Aadamaa (maayiru 1903) ko laamɗo Emiraat Aadamaawa mo baaba mum, Modibo Aadama sosi. Nde o arti e jappeere laamu e hitaande 1890, emiraat oo ina hulɓinii Almaañnaaɓe, Faraysenaaɓe e Engele en. Zubairu etinooma "golle ɗe ngalaa yaakaare, hay so tawii ko ɗe ruuhu" ngam haɓaade Oropnaaɓe ustude emiraat oo.[1]

Laamu makko leefnii sabu wolde nde o waɗdunoo e Hayatu ibn Sa’id, caggal ɗuum etaade haɓaade Kompañi Laamɗo Niiseer e njuɓɓudi laamu Angalteer e gardagol Frederick Lugard. E hitaande 1901 o dogi o dogi Yola, o wonti jom doole en.[2]

E nder ɓataake makko feewde e Sultan Abdur Rahman Atiku, o hollitii wonde o riiwtii hoore makko e Yola e juuɗe Angalteer, o fodani

Mi wonataa yeesooji ɗiɗi, bannge maa e bannge Kerecee’en kadi. Alkawal am ko e maa, e Geno e Annabi, caggal maa e Imaam Mahdi. Alaa ko woni e goongɗinaani hay caggal nde jolɗe ɗee njippii.

Zubairu jokki fodoore mum, o jokki e haɓaade Angalteer e Almaañ fof haa o waraa e saraaji Gudu, tawi ina wiyee ko "pagan en", ɓe njuumti e mbaydi makko, lebbi sappo e jeetati caggal nde o dogi yaltude laamorgo makko.[3]

Nde o woni to Almaañ Adamawa caggal nde o riiwaa e Yola, Lamido Zubairu haɓi e Almaañnaaɓe e nokkuuji keewɗi. Garwa ina jeyanoo e ɗeen nokkuuje. Caggal nde o suuɗii fotde lebbi jeegom e nder yimɓe Adumri, o yani toon garrison Almaañ e ballal yimɓe nokku oo. O haɓi kadi e maɓɓe to Marwa e ballal yimɓe nokku oo no feewi e wallude Zubairu e heɓde caɗeele teeŋtuɗe no feewi. Lamido Zubairu e mawɗo Marwa biyeteeɗo Lamido Ahmadu eggii Madagali. Almaañnaaɓe nanngi mo, mbaɗi hare. Caggal nde o foolaa, o hooti Aadamaa Angalteer e lewru Oktoobar 1902. O rewi e Gudu, wuro ngo wonaa Fulɓe to worgo Song. Nde o woni toon ndee, omo renndina kaayitaaji propagande « waɗde ko o waawi fof ngam wuurtinde Fulɓe mbele ummoo ». O woni toon ko ina ɓura lebbi joy hade Biritaan en zerondirde e makko. Angalteer nguli wuro Gudu kono o dañii daɗde e nguurndam makko. Caggal mum o waraa ko Lala at Go, ɗiɗaɓo oo anndaa ko o woni.[4]