Jump to content

Zulu Sofola

Iwde to Wikipedia
Zulu Sofola
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Innde ɓesnguZulu Taƴto
Ɗuubi daygo22 Korse 1935, 1931 Taƴto
ƊofordeIssele-Uku Taƴto
Date of death5 Siilto 1995 Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajiplaywright, director, writer, university teacher Taƴto
Field of worktheatre art Taƴto
EmployerUniversity of Ibadan, University of Ilorin Taƴto
Janngi toThe Catholic University of America, Virginia Union University, Southern Baptist Theological Seminary, University of Ibadan Taƴto
Personal pronounL484 Taƴto

Nwazuluwa Onuekwuke "Zulu" Sofola (22 Jowre 1935-5 Septemba 1995)[1] woni debbo arandeejo lesdi Naijeriya e jannginoowo nder defte naajeeriyankooje.[2] Sofola wonnoo boo jannginoowo jaŋde e o laati ardiiɗo jannginooɗo janngooji jaŋde nder Afrik.[3]

Nwazuluwa Onuekwuke Sofola jibinaama nder jiha Bendel ɓooymaare haa Nwaugbade Okwumabua e hooreejo Ogana Okwumabua ɓe Igbo'en ummoriiɓe Issele-Uku, nokkuure laamu lesdi Aniocha woylaare, jooni lesdi Delta nder diiwal fombina-fumbina lesdi Naajeeriya. O janngii duɗal leslesal laamu fedde nde to Asaba e duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist Girls to Agbor fof e nder diiwaan Delta Seminaar, heɓi BA e ɗemngal Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Virginia Union to Richmond, Virginia e hitaande 1959 Ibadan, dowla Oyo, ɗo o heɓi doktoraa makko e ganndal pijirlooji (Théorie tragique) e hitaande 1977.

Pijirlooji makko "ina njahdi e musiiba taariindi haa e komedi galleeji e huutoraade geɗe aadaaji e jamaanu Afrik". O huutorii "geɗe maagiyaŋkaagal, miijooji e diineeji ngam ƴeewtaade luural hakkunde aadaaji e jamaanu ɗo ɓurondiral worɓe jokki." O jeyaa ko e rewɓe ɓurɓe teskinde e binndol leydi Najeriya. Omo heddii e wonde ƴoƴɗo sukaaɓe winndooɓe Afrik. Pijirlooji Sofola ɓurɗi heewde waɗde ko Dewgal laamɓe (1972) e Pijirlooji belɗi (1977). O sankii ko e hitaande 1995 tawi omo yahra e duuɓi 60.

Njeenaaje ganndal e ceertugol e nder leydi ndii e nder winndere ndee kala.

Heɓoowo bursi Fulbright.

Wakiili Naajeeriya haa kawtal arandewal hakkunde lesdi ndi'i ngam rewɓe winndooɓe fijirle.

Golle cuɓaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gawoowo dawaaɗi e Perle Gawoowo (1969), Londres: Banndiraaɓe Evans.

Jam ɓuuɓɗo e Noel (1971), Ibadan: Jaaynde Daystar.

Dewgal laamɓe (1972), Ibadan: Evans.

Gollotooɓe ɓee, Ibadan: Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, 1973.

Laamɗo Emene: Musiiba murto (1974), Defte janngirɗe Heinemann. ISBN 0-435-92860-0

Jaagorɗo sariya (1975), Evans Bros. ISBN 0-237-49951-7

Ko ƴattooje belɗe (1977); Ibadan: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford. ISBN 0-19-575386-0

Winndere ɓooynde ina weli (1981), Ibadan: Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. ISBN 978-154-499-6

Siftorde e nder lewru (1986), Bayyinoowo: Banndiraaɓe Evans.

Laamɗo debbo Oligbo, Buffalo: Teyaatre Paul Robeson,

Eklipso e Fantasiya, Illorin, Nijeer:

Duuɓi, Illorin, Naajeeriya: 1991.

Jimol suka debbo: Pijirlooji, Illorin, Najeriya: Heinemann, 1992.

Koyɗe majjuɗe e pijirlooji goɗɗi, Ibadan: Heinemann, 1999.

Janngude ko ɓeydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Judith Nkechi, e Tewodora Ojiakor. "Piiji cuɓaaɗi ɗi Emeka Nwabueze e Zulu Sofola. Matatu 51, limngal 2 (2020): 432-4

Gikandi, Simon (2002), Deftere binndol Afrik, Routledge. ISBN 0415-23019-5 - p. 502

Gilbert, H. (1996), Pijirlooji caggal koloñaal: miijo, gollal, politik, Routledge. ISBN 0415-09024-5 - p. 183 (e dow kuutoragol Sofola e tinndi).

Kolawole, M. E. M. (1999), Konunkooɓe Zulu en: Nguurndam mum e golle mum, Jaayɗe Caltop (Niiseer). ISBN 978-33187-9-9

http://www.daawe-caɗtuɗe.org/15/nigeriya-caɗeele-e-debbo-winndoowo-pijirlooji/

  1. Biography Archived 30 Mbooy 2013 at the Wayback Machine, ′Zulu Sofola official website.
  2. "Nigeria's female writers have arrived" Archived 25 Duujal 2007 at the Wayback Machine, Sun newspaper (Nigeria), 11 December 2005.
  3. "Zulu Sofola: A legacy of creativity and generosity -". The NEWS. 20 June 2021. Archived from the original on 31 July 2021. Retrieved 31 July 2021.