Zulu Sofola
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde ɓesngu | Zulu |
| Ɗuubi daygo | 22 Korse 1935, 1931 |
| Ɗoforde | Issele-Uku |
| Date of death | 5 Siilto 1995 |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | playwright, director, writer, university teacher |
| Field of work | theatre art |
| Employer | University of Ibadan, University of Ilorin |
| Janngi to | The Catholic University of America, Virginia Union University, Southern Baptist Theological Seminary, University of Ibadan |
| Personal pronoun | L484 |
Nwazuluwa Onuekwuke "Zulu" Sofola (22 Jowre 1935-5 Septemba 1995)[1] woni debbo arandeejo lesdi Naijeriya e jannginoowo nder defte naajeeriyankooje.[2] Sofola wonnoo boo jannginoowo jaŋde e o laati ardiiɗo jannginooɗo janngooji jaŋde nder Afrik.[3]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nwazuluwa Onuekwuke Sofola jibinaama nder jiha Bendel ɓooymaare haa Nwaugbade Okwumabua e hooreejo Ogana Okwumabua ɓe Igbo'en ummoriiɓe Issele-Uku, nokkuure laamu lesdi Aniocha woylaare, jooni lesdi Delta nder diiwal fombina-fumbina lesdi Naajeeriya. O janngii duɗal leslesal laamu fedde nde to Asaba e duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist Girls to Agbor fof e nder diiwaan Delta Seminaar, heɓi BA e ɗemngal Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Virginia Union to Richmond, Virginia e hitaande 1959 Ibadan, dowla Oyo, ɗo o heɓi doktoraa makko e ganndal pijirlooji (Théorie tragique) e hitaande 1977.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Pijirlooji makko "ina njahdi e musiiba taariindi haa e komedi galleeji e huutoraade geɗe aadaaji e jamaanu Afrik". O huutorii "geɗe maagiyaŋkaagal, miijooji e diineeji ngam ƴeewtaade luural hakkunde aadaaji e jamaanu ɗo ɓurondiral worɓe jokki." O jeyaa ko e rewɓe ɓurɓe teskinde e binndol leydi Najeriya. Omo heddii e wonde ƴoƴɗo sukaaɓe winndooɓe Afrik. Pijirlooji Sofola ɓurɗi heewde waɗde ko Dewgal laamɓe (1972) e Pijirlooji belɗi (1977). O sankii ko e hitaande 1995 tawi omo yahra e duuɓi 60.
Baɗte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Njeenaaje ganndal e ceertugol e nder leydi ndii e nder winndere ndee kala.
Heɓoowo bursi Fulbright.
Wakiili Naajeeriya haa kawtal arandewal hakkunde lesdi ndi'i ngam rewɓe winndooɓe fijirle.
Golle cuɓaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gawoowo dawaaɗi e Perle Gawoowo (1969), Londres: Banndiraaɓe Evans.
Jam ɓuuɓɗo e Noel (1971), Ibadan: Jaaynde Daystar.
Dewgal laamɓe (1972), Ibadan: Evans.
Gollotooɓe ɓee, Ibadan: Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, 1973.
Laamɗo Emene: Musiiba murto (1974), Defte janngirɗe Heinemann. ISBN 0-435-92860-0
Jaagorɗo sariya (1975), Evans Bros. ISBN 0-237-49951-7
Ko ƴattooje belɗe (1977); Ibadan: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford. ISBN 0-19-575386-0
Winndere ɓooynde ina weli (1981), Ibadan: Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. ISBN 978-154-499-6
Siftorde e nder lewru (1986), Bayyinoowo: Banndiraaɓe Evans.
Laamɗo debbo Oligbo, Buffalo: Teyaatre Paul Robeson,
Eklipso e Fantasiya, Illorin, Nijeer:
Duuɓi, Illorin, Naajeeriya: 1991.
Jimol suka debbo: Pijirlooji, Illorin, Najeriya: Heinemann, 1992.
Koyɗe majjuɗe e pijirlooji goɗɗi, Ibadan: Heinemann, 1999.
Janngude ko ɓeydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Judith Nkechi, e Tewodora Ojiakor. "Piiji cuɓaaɗi ɗi Emeka Nwabueze e Zulu Sofola. Matatu 51, limngal 2 (2020): 432-4
Gikandi, Simon (2002), Deftere binndol Afrik, Routledge. ISBN 0415-23019-5 - p. 502
Gilbert, H. (1996), Pijirlooji caggal koloñaal: miijo, gollal, politik, Routledge. ISBN 0415-09024-5 - p. 183 (e dow kuutoragol Sofola e tinndi).
Kolawole, M. E. M. (1999), Konunkooɓe Zulu en: Nguurndam mum e golle mum, Jaayɗe Caltop (Niiseer). ISBN 978-33187-9-9
http://www.daawe-caɗtuɗe.org/15/nigeriya-caɗeele-e-debbo-winndoowo-pijirlooji/
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Biography Archived 30 Mbooy 2013 at the Wayback Machine, ′Zulu Sofola official website.
- ↑ "Nigeria's female writers have arrived" Archived 25 Duujal 2007 at the Wayback Machine, Sun newspaper (Nigeria), 11 December 2005.
- ↑ "Zulu Sofola: A legacy of creativity and generosity -". The NEWS. 20 June 2021. Archived from the original on 31 July 2021. Retrieved 31 July 2021.
