Abdulsalami Abubakar
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Colonial Nigeria, hautugo Naajeeriya, First Nigerian Republic, Second Nigerian Republic, Naajeeriya |
| Inditirde | Abdulsalami Abubakar |
| Innde | Abd al-Salam |
| Innde ɓesngu | Abubakar |
| Ɗuubi daygo | 13 Korse 1942 |
| Ɗoforde | Minna |
| Dee/goriiwo | Fati Lami Abubakar |
| Ɗemngal | Gbagyi |
| Wolde | Gbagyi, Inngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, military personnel |
| Position held | Arɗiɗo Naajeeriya, Chief of the Defence Staff, Chairperson of ECOWAS |
| Member of political party | no value |
| Diina | Diina Lislaama |
| Military, police or special rank | general |
Abdulsalami Abubakar GCFR (/ˌɑːbdəlsəˈlæmi ˌɑːbuˈbɑːkɑːr/ (njoo) (njoo); jibinaa 13 lewru Juun 1942) ko neɗɗo leydi Naajeeriya e hooreejo ardiiɓe lesdi Naajeriya haa hitaande 1998 haa hitaande 1999.[1] O laati hooreejo lesdi Naajeeriya haa hitaande 1997 haa hitaande 1998O lomtii Seneraal Sani Abacha nde o sankii.[2]
E nder laamu maako, Naajeeriya hoosi dookaaji lesdi 1979 ɗi ɓe mbayli, ɗi ɗon hokka suɓol lanndaaji ɗuuɗɗi. O rokki laamu nguu Olusegun Obasanjo, hooreejo leydi cuɓaaɗo ñalnde 29 mee 1999.[3] Ko kanko woni hannde hooreejo Goomu Jam Ngenndiijo.[4]
Ɓiɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abubakar diga lenyol Hawsa jibini ko ñalnde 13 liiyru korse hiitadee dowgu alif 1942 to baaba maako Abubakar Jibrin e inna maako Fatikande Mohammed, nder Minna,[5] Diiwal Nayja, hiirna lisde Naajeeriya.
taa hiitade dowgu1950 haa too 1956 o yahdi nder Minna Native Authority Primary school. taa hiitade alif 1957 haa 1962, o yahdi nder jaŋde jaŋde sekondare e Government College, Bida, Diiwal Nayja. Daga lewru janngo haa liiyru yarkoma 1963 o janngii e Kaduna Technical College.[6]
Kuugal soja
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kuugal nder konu lesdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abubakar wondi goomu nder pelle ɗe ɓe njaaraama nder kawral lesdi Naajeeriya e 3 oktoobar 1963.[7]
Career e nder konu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal nde o naati konu e hitaande 1966, o woni kadet ofisee, Abubakar naati e kursus ɗiɗaɓo (court service court de service) hareeji urgence. E lewru oktoobar 1967, Abubakar toɗɗaa ko lietnaa ɗiɗaɓo, diɗɗal konu koyɗe, konu Nijeer.[8] Tuggi 1967 haa 1968, Abubakar wonnoo ko ofisee jeneraal ɗiɗaɓo, garnison ɗiɗaɓo, e ofisee komandant, bataliyoŋ 92 konu koyɗe tuggi 1969 haa 1974. Hakkunde 1974 e 1975, o waɗtaa brigade major, brigade 7ɓo konu koyɗe. E hitaande 1975 o woni komannda, 84 bataliyoŋ konu koyɗe. E hitaande 1978–1979, Abubakar wonnoo ko gardiiɗo konu 145 konu koyɗe (NIBATT II), konu Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Liban.[9]
E hitaande 1979 o waɗtaa balloowo seneraal diɗɗal 3ɓo, to leydi Nijeer. Tuggi hitaande 1980 haa 1982, Abubakar woni mawɗo janngirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde difagol leydi Najeriya. E hitaande 1982 o toɗɗaa kolonel njuɓɓudi e njuɓɓudi, division 1er mécanisé. Darnde nde o joginoo haa hitaande 1984.[10] Tuggi 1985 haa 1986, Abubakar woni komandaajo 3e brigade mécanisée. O woniino gardiiɗo konu konu, 1986–1988. Abubakar waɗtaa ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 1er mekanik 1990–1991. Hakkunde 1991 e 1993, ko kanko woni hooreejo gollordu, hono hooreejo konu e peeje e politik, Gardiiɗo Defense.[11]
E hitaande 1997 fayde e hitaande 1998, Seneraal Sani Abacha toɗɗiima Abubakar hooreejo konu ndeenka. Nde Abacha maayi ñalnde 8 lewru juko hitaande 1998, Abubakar toɗɗaa hooreejo konu e hooreejo konu leydi Najeriya.[12]
Mawɗo leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Soje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Naajeeriya laati ardiiɓe konu gila Muhammadu Buhari heɓti laamu Shehu Shagari nder hitaande 1983.[13] Hay so tawii wooteeji demokaraasi mbaɗaama e hitaande 1993, ko Seneraal Ibraahiima Babangida woppi ɗi.[14] Abubakar hunnaama hooreejo leydi konu ñalnde 9 suwee 1998 caggal maayde Abacha e dow ɗoon e ɗoon. O hollitii dumunna sunaare ngenndiire yontere kala.[15]
Politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Balɗe seeɗa caggal nde o heɓi laamu, Abubakar fodaniino waɗde wooteeji e nder hitaande wootere, o rokka laamu nguu hooreejo leydi cuɓaaɗo.[16] Laamu makko sosi Komiseer ngenndiijo wooteeji (INEC), toɗɗii gonnooɗo ñaawoowo to suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ephraim Akpata, yo won hooreejo mum.[17]
INEC waɗii wooteeji keewɗi, ko adii fof wonande nokkuuji laamu nokkuuji e lewru desaambar 1998, caggal ɗuum wonande Asammbeleeji Dowlaaji e Guwerneeruuji, Asaambeleeji ngenndiiji e joofnirde hooreejo leydi ñalnde 27 feebariyee 1999. Hay so tawii noon eɓɓooje mbaɗaama ngam tabitinde wonde wooteeji ɗii ngoni ko e dow wellitaare e nuunɗal ngam wiprerei dreguarities ngam wiɗtude ƴeewooɓe.[18]
To bannge faggudu laamu makko ina ɗaɓɓi eɓɓaande privatisation nde H.E Gen Abdulsalami Abubakar habri ñalnde 20 sulyee 1998. Laamu nguu joginoo 40 % e telefoŋaaji, kuuraa, refineeriiji petroŋ, peewnugol kuuraa e bitumen, turism,[19] e vursugol ngol gila e daawal gadanal ngal privatisation equities e nder gollorɗe toɗɗaaɗe ɗee tawa 40% maa ndartinee e jom jawdi en strateeji jogiiɗi karallaagal, kaalis e]4. Faggudu politik Abubakar ina wiyee ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam heɓde laawɗingol winndereyankeewol.[20] Ko adii fof o daranii ko yowitii e rimɗinde faggudu, ustude doosɗe leydi e waɗde heen jawdi caggal leydi.[21]
Jaltugol laamu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haawnaaki won e ñiŋooɓe konu leydi ndii,[22] e lewru mee 1999, Seneraal Abubakar rokki laamu nguu hooreejo leydi siwil keso, Olusegun Obasanjo, o woppi konu.[17]
Njawdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lefol Abubakar ina jillondiri. Circuit lecture to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State to Chicago, Illinois, Amerik, ina hollira mo, hawri e luulndo, sabu o walliino laamu Abacha.[23] (Laamu Abacha ina anndaa e majjere jojjanɗe aadee.)[18][19] O ñaawaama kadi e nder leydi ndii e juuɗe Naajeeriyankooɓe woɗɓe ɓe mbiyi ko kanko woni sabaabu maayde hooreejo leydi cuɓaaɗo e hitaande 1993 Moshood Kashimawo Olawale Abiola, mo maayi e nder kasoo caggal nde o haɗaa e military of the of the woɗɓe e laamu makko. Abubakar wallitii e dille jam Liberia nde o ardii kaaldigal jam hakkunde Charles Taylor e luulndiiɓe luulndiiɓe leydi ndii e hitaande 2003. Ɗum yiytaa ko e filmo Duwaawu Ibliis artira to jahannama. Abubakar kadi ardii fedde toppitiinde ko fayti e woote hooreleydaagu Zimbaabwee e hitaande 2002, nde hollitii wonde "sarɗiiji leydi Zimbaabwee ina ɗaɓɓi no feewi ko suɓooɓe ɓee mbaawi hollirde yiɗde mum en".[21]
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abubakar ina resi Fati, ɓe ndañi ɓiɓɓe njeegomo.[24]
Jam baandu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 12 lewru juko hitaande 2025, hollitaama wonde Abubakar ina wondi e rafi mo anndaaka, o naatnaa e opitaal gooto to London ɗo gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, Muhammadu Buhari. Ɓe nganndondiri gila hitaande 1962.[25] Abubakar ɓaawo man tabbitini ɗum, o holli o wurti diga suudu nyawndiigu London ko juuti ko Buhari maayata.[26]
Njeenaaje e teddungal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abudulsalaami Abubakar heɓii njeenaaje e njeenaaje keewɗe. E doggol alkule ɗe ina mbaɗi :
Medaal golle ndeenka (DSM) Medaal golle ndeenka (Niiseer)
Medaal gollal teddungal (DSM)
Hoodere gollal doole (FSS) Hoodere gollal doole (Nijeer)
Medaal gollal kuuɓtodinngal (GSM) Medaal kuugal kuuɓtodinngal (Niiseer)
Komandaajo mawɗo leydi Naajeeriya (GCFR)
Medaal kaŋŋe hakkunde leyɗeele, mo renndo faggudu leyɗeele hirnaange Afrik[27]
Hoodere gollal moƴƴal (MSS)
Medaal gollal ngenndiwal (NSM) Medaal gollal ngenndiwal (Niiseer)
Medaal leydi (RM)
Njeenaari Jam Kawtal Rainbow/PUSH[28]
Medaal Jubilee kaalis (SJM)
Njeenaari jam kaaldigal Ufuk 2022
Bibliyogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abuubakar, Abdulsalaami. (1998) Naajeeriya: Fuɗɗoode hesere. Bayyinoowo: Ministeer fedde nde ko feewti e kumpital e pinal. ASIN: B0006FDZZG
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Leydi Naajeeriya Tataɓiri
Leydi Naajeeriya Nayaɓiri
Doggol yimɓe Hawsa en
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Himoɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Abubakar, Abdulsalam (2015). Financial development, impact on output and its determinants: the case of the economic community of the West African states. Kulliyyah of Economics and Management Sciences, International Islamic University Malaysia.
- ↑ Template:Cite AV media
- ↑ Ojo, Jide (12 June 2019). "June 12, NASS and Nigeria's Fourth Republic". The Punch. Retrieved 3 March 2022.
- ↑ Ameh, John (1 March 2019). "Buhari, Abdulsalami's national peace committee meet". The Punch. Retrieved 29 May 2020.
- ↑ Akinrefon, Dapo (1 January 2018). "Abdulsalami: The quintessential general". Vanguard. Lagos, Nigeria. Retrieved 15 September 2024.
- ↑ "Nigeria Abdulsalami Abubakar Biography and Profile".Template:Dead link
- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ Jaafar, Jaafar (5 April 2017). "Bamaiyi: How Gen. Abdulsalami succeeded Abacha despite being ex-convict". Daily Nigerian. Retrieved 4 July 2024.
- ↑ "Nigeria". The World Factbook Online. Central Intelligence Agency. 31 May 2007. Archived from the original on 9 January 2021. Retrieved 9 June 2007.
- ↑ "Successor to General Sani Abacha appointed". IFEX Alerts. International Freedom of Expression Exchange. 9 June 1998. Archived from the original on 5 October 2012. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ "Nigeria". The World Factbook Online. Central Intelligence Agency. 31 May 2007. Archived from the original on 9 January 2021. Retrieved 9 June 2007.
- ↑ "INEC History". Independent National Electoral Commission. Archived from the original on 7 December 2010. Retrieved 13 February 2010.
- ↑ "Observing the 1998–99 Nigeria Elections" (PDF). Carter Center, NDI. Summer 1999. Retrieved 14 February 2010.
- ↑ "Business Climate".
- ↑ Amusan, Lere (January 2002). "The political economy of Nigerian foreign policy : The Abubakar Abdulsalami administration (1998-1999)". Politeia. 21 (3): 39–57.
- ↑ "Abdulsalami Abubakar". Online Nigeria. Devace Nigeria. 20 November 2001. Archived from the original on 3 March 2011. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ Obotetukudo, Solomon (2011). The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non elected presidents and prime minister from 1960 -2010. University Press of America. p. 121.
- ↑ Akande, Laolu. "NCP, North America, protests Abdulsalami Lecture Series". National Conscience Party. Archived from the original on 27 September 2007. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ Akande, Laolu. "NCP, North America, protests Abdulsalami Lecture Series". National Conscience Party. Archived from the original on 27 September 2007. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ "Interview with Abubakar". Online News Hour. MacNeil/Lehrer Productions. 21 October 1998. Archived from the original on 24 January 2011. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ Aboyade, Funke. "Conflicting Court Orders in Abdulsalami Case Avoidable". This Day. Leaders & Company Limited. Archived from the original on 30 September 2007. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ Zimbabwe Presidential Election 9–11 March 2002 - The Report of the Commonwealth Observer Group (Commonwealth Secretariat, London, 2002), pp.iv and 44, para. 12.
- ↑ Zimbabwe Presidential Election 9–11 March 2002 - The Report of the Commonwealth Observer Group (Commonwealth Secretariat, London, 2002), pp.iv and 44, para. 12.
- ↑ "Abdulsalami Abubakar". Online Nigeria. Devace Nigeria. 20 November 2001. Archived from the original on 3 March 2011. Retrieved 7 June 2007.
- ↑ "EXCLUSIVE: Two Former Nigerian Leaders, Abdulsalami, Buhari Sick And Dying In London – Source". Sahara Reporters. New York City, United States. 12 July 2025. Retrieved 12 July 2025.
- ↑ Ige, Olugbenga (14 July 2025). "'We were in the same hospital,' Abdulsalami recounts Buhari's final moments". The Punch. Retrieved 15 July 2025.
- ↑ "Abdulsalami: Rising profile of a retired general". Vanguard. Lagos, Nigeria. 30 October 2016. Retrieved 15 September 2024.
- ↑ "Abdulsalami: Rising profile of a retired general". Vanguard. Lagos, Nigeria. 30 October 2016. Retrieved 15 September 2024.
- ↑ "Abdulsalami: Rising profile of a retired general". Vanguard. Lagos, Nigeria. 30 October 2016. Retrieved 15 September 2024.