Hausare
| Subclass of | Hausa–Gwandara |
|---|---|
| Lesdinkeejum | Hausa, هَوْسَ |
| Indigenous to | Niiser, Naajeeriya, West Africa |
| Memba en | Afroasiatic |
| Linguistic typology | subject–verb–object |
| Has grammatical gender | masculine, feminine, common of two genders |
| Writing system | Latin script, Arabic alphabet |
| UNESCO language status | 1 safe |
| Ethnologue language status | 2 Provincial |
| Wikimedia language code | ha |
Hawsare (Ajami: هَرْشٜىٰن هَوْسَا) ko ɗemngal Caad ngal yimɓe Hausa en ɓuri haalde e nder nokkuuji worgo leydi Naajeeriya, Ganaa, Kameruun, Benin e Togo, e feccere min to leydi Kodduwaar. Haalooɓe seeɗa ina ngoodi kadi e nder leydi Sudaan.[1][2][3]
Hausa ko tergal e galle ɗemɗe Afroasiatik[4], ko ɗemngal ɓurngal yaajde haaleede e nder caltal Chadic e ngal galle. Hay so tawii ummorii ko e galle ɗemɗe ɗe ngonaa tonngoode, Hausa ina huutoroo ceertugol toɓɓere ngam seerndude kelme e grammar. Ethnologue limtii wonde ko ina tolnoo e 58 miliyoŋ neɗɗo ina kaala ɗemngal gadanal, 36 miliyoŋ goɗɗo ina kaala ɗemngal ɗiɗaɓal, ɗum noon ko ina tolnoo e 94 miliyoŋ haalooɓe ɗemngal Hausa.[5]
To leydi Naajeeriya, filmuuji Hausa ina nganndiraa Kannywood.[6]
Senngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hausa jeyaa ko e dental ɗemɗe Chadic hirnaange e nder dental ɗemɗe Chadic, ngal kadi jeyaa ko e galle ɗemɗe Afroasiatic.[7]
Peccitagol nokkuuji
Pelle ɗemɗe leydi Najeriya e hitaande 1979
Haalooɓe ɗemngal Hausa, leñol Hausa, ɓuri taweede ko e fuɗnaange leydi Naajeeriya e worgo leydi Naajeeriya.[2][1][8] Ɗemngal ngal huutortee ko e lingua franca e yimɓe ɓe ngonaa haalooɓe ɗemngal mum en e ko ɓuri heewde e fuɗnaange leydi Naajeeriya, fuɗnaange Niiseer, fuɗnaange Kameruun, fuɗnaange Ganaa, fuɗnaange Benin, fuɗnaange Togo, fuɗnaange Caad e nokkuuji Sudaan.[1]
E leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To leydi Naajeeriya, Hausa ɓuri heewde e nder fuɗnaange leydi ndii fof, hay so tawii noon wonaa e nder diiwanuuji Kwara, Kogi e Benue. Dowlaaji e gure ɗe Hausa en ɓuri heewde ina jeyaa heen Kano, Kaduna, Katsina, Daura, Gobir, Zaria, Sokoto, Birnin Kebbi, Gusau, Dutse, Hadejia, Bauchi, Misau, Zamfara, Gombe, Nafada, Maiduguri, Yobe, Yola, Jalingo, Jos, Konfia, Nasaraawa, Minna, Keffi e Abuja.[9]
Niiseer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hausa ina haalee e ko ina tolnoo e 53% e yimɓe leydi Nijeer[10], kadi ko ɗemngal leydi ndii anndinaa e hitaande 2025.[11] Ngal ɓuri haaleede ko e gure Maradi, Diffa, Tahuwa, Zinder, Tillaberi, Dosso, Agadez.
Kameruun
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hawsa ina haalee e fuɗnaange leydi Kameruun, ina jeyaa heen gure Ngaoundere, Garoua, e Maroua.[12]
Ganaa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hausa ko ɗemngal gonngal e nder renndooji Zongo e nder leydi Gana.[13]
Beneŋ
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hawsa ina haalee e fuɗnaange leydi Benin, ina jeyaa heen Paraku, Kandi, Natitingu, e Djougou.[14]
Togo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hausa ina haalee e worgo leydi Togo, ina jeyaa heen Sokode, Kara, e Dapaong.[15]
Caad
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hawsa ina haalee e bannge funnaange leydi Caad, haa arti noon e N'Djamena.
Sudaan
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder Sudaan, Hausa ina haalee e ko ɓuri heewde e Jazirah, Niil Bulo, e Kordofan, Dowlaaji Darfur, Dowlaaji Gadaref, Dowlaaji maayo Boɗeejo, Dowlaaji Niil Boɗeeji, e Maayo Niil.
Haalooɓe e leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hausa ina huutoree no feewi e nder leyɗeele hirnaange Afrik, kadi ko yimɓe jeyaaɓe e leƴƴi e pinal ceertuɗi ina kaala ɗum e nder Fuɗnaange Naajeeriya e Nijeer.[16]
Binndol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hawsaare ana winndiree binndi Ajaami walla laten (booko), kono hannɗe ko alkule laten ɓuri jaalaade. Nokkuje to hawsaare ɓuretee wowleede nder Najeeriya ko nano leydi ndii, teeŋtii non Sakwatobe, Kano, Kaduna kono hino sikkaa ɗemngal ngal ana laya jooni e denndaangal nano Najeeriya haa ngal fuɗɗike moɗude ɗemɗe heddiiɗe, ɓurɗe famɗude ɗee.
Hiimobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 Template:Cite encyclopedia
- 1 2 "Spread of the Hausa Language". Worldmapper. Retrieved 2020-10-14.
- ↑ "Hausa". Ethnologue. Retrieved 27 March 2024.
- ↑ Chayes. "The Hausa Language". Website des Institutes für Asien- und Afrikawissenschaften der Humboldt-Universität zu Berlin. Retrieved 2022-02-15.
- ↑ Template:E28
- ↑ "Nigerian actress Rahama Sadau banned after on-screen hug". BBC News. 2016-10-03. Retrieved 2020-10-29.
- ↑ "Chadic languages | Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). Retrieved 2022-02-15.
- ↑ Sani, M. A. Z. (1999). Tsarin sauti da nahawun hausa. Ibadan [Nigeria]: University Press. ISBN 978-978-030-535-2. OCLC 48668741.
- ↑ Simwa, Adrianna (2018-06-21). "List of states in Nigeria predominantly inhabited by the Hausas". Legit.ng - Nigeria news. (in Engeleere). Retrieved 2024-07-05.
- ↑ "The Languages of Niger: Hausa". Wells Bring Hope (in Engeleere). 2022-11-14. Retrieved 2024-07-05.
- ↑ République du Niger, "The massive African country that's just adopted a new official language" express.co.uk (accessed 20 April 2025)
- ↑ "Hausa - Boston University" (PDF). Boston University. Retrieved July 5, 2024.
- ↑ "The history of the Hausa people in Ghana". GhanaWeb. Retrieved July 5, 2024.
- ↑ "Nigeria Maps - Perry-Castañeda Map Collection - UT Library Online". maps.lib.utexas.edu. Retrieved 2024-12-17.
- ↑ "Africa EENI Global Business School-Business in Sokodé Kotokoli (Islam, Togo)". (c) Africa - EENI Global Business School. Retrieved March 23, 2025.
- ↑ Template:E28