Jump to content

Abubakar Garbai Borno

Iwde to Wikipedia
Abubakar Garbai Borno
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Date of death1922 Taƴto
Place of deathDiiwal Borno Taƴto
FatherIbrahim Kura of Borno Taƴto
MarudeUmar Ibn Abubakar Garbai of Borno Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto

Abuu Bakr ibn Ibraahiima Kuraa al-Kanemi, ganndiraaɗo Abuubakar Garbay, ko kanko woni shehu cakkitiiɗo e laamu Kanem-Bornu, laaminoo e hitaande 1900 e hitaande 1901-1902. Caggal mum o wonti shehu gadano e Emirate Borno, leydi aadaaji les njiimaandi Biritaan en to bannge worgo leydi Nijeer, caggal ɗuum njiimaandi Nijeer, e hitaande 1902-1922.

Ngendam

Abuubakar Garbai ko miñiiko Sanda Kura, mo o hawri e hitaande 1898 e hare hakkunde makko e laamɗo leydi Sudaan biyeteeɗo Rabih az-Zubayr, mo o heɓti laamu Kanem–Bornu e hitaande 1893. Caggal nde Rabih fooli e wolde Kousséri e hitaande 1900, Sanda Kura toɗɗaa e ballal Farayse ngam wonde laamɗo keso Kanem–Bornu to Dikwa, laamorgo az-Zubayr ɓooyngo laabi, holliri bonanndeeji teeŋtuɗi e añɓe makko ɓennuɓe e salaade ɗaɓɓaande Farayse ngam riiwtude aarabeeɓe Baggara. Faraysenaaɓe ittii anndinde Sanda Kura wonde shehu, ɓe mbaɗti mo nanngeede. , ɓe lomtii mo miñiiko ɓurɗo waawde ɓuuɓde biyeteeɗo Abubakar Garbai e lewru sulyee/ut 1900. Abubakar Garbai toɗɗaa to Dikwa, jaɓi yoɓde heddiiɓe e njoɓdi ndi Faraysenaaɓe njoɓata ndi (21 000 dolaar) e Mariag Ba Theresa riiwtude dolaruuji Aarabeeɓe.

E nder ɗuum, ɓiy Rabih az-Zubayr biyeteeɗo Fadlallah etinooma heɓde ballal Angalteer nde laamɗo Bornu Abubakar Garbai etinooma tabitinde laamu mum no shehu nii, e neldude konu nguu e gardagol laamɗo biyeteeɗo Mestrema Musa ngam heɓtude wuro Maiduguri, e nder nokkuuji koloñaal Angalteer. Fadlallah fiyi Muusaa haa Maiduguri, o yottii wuro ngo ñalnde 26 noowammbar, o waawi foolde konu Muusaa 1 500 neɗɗo, tawi o dañii caɗeele seeɗa. Fadlallah waɗi Maiduguri wulde, yahdi e Dikwa. Abubakar Garbai e ko ɓuri heewde e yimɓe Dikwa ndogi ngari, Fadlallah heɓti laamorgo ngo tawa luulndaaki ɗum ñalnde 30 noowammbar. Abubakar Garbai ɗaɓɓiri ballal e seneraal Farayse biyeteeɗo Félix Adolphe Robillot kono Faraysenaaɓe keɓii caɗeele ngam tiiɗtinde doole mum en ngam haɓaade Fadlallah. Robillot wasiyiima Abubakar Garbai yo yaltu e leydi Farayse e kisal kono Abubakar Garbai huniima daranaade Ngala haa o maaya. Fadlallah yettii Ngala ñalnde 6 desaambar, ɗo o fooli konu Abubakar Garbai e dow pellital hay so tawii o ɓuri ɗum heewde. Caggal wolde ndee, Abubakar Garbai dogi fayti Kanem, fuɗnaange maayo Caad, ɗo o etinoo heɓde ndeenka e ballal Ordo Senussi, kono o dañaani heen. Alaa fof ko anndaa ko heɓtii Abubakar Garbai, wonaa laamu koloñaal Farayse, walla hay gooto e Bornu. Mooliiɓe hare nde toɗɗii Masta Gumsumi ngam wonde shehu keso, hay so tawii laamu goonga nguu ko e juuɗe Mestrema Musa woni.

Robillot naati e konu mum e lewru desaambar, heɓti Dikwa ñalnde 31 desaambar, rewi e konu Fadlallah haa cakkital lewru Yarkomaa. Abuubakar Garbay arti e feebariyee hitaande 1901, Masta Gumsumi dogi Dikwa. E lewru suwee, Fadlallah arti kadi, heɓti Burguma. Yahdu Fadlallah hulɓinii Abubakar Garbai, o woppi Dikwa kadi e sahaa gooto, o dogi o fayi leyɗeele saraaji maayo Chari, o ɗaɓɓi ndeenka Farayse. Konu Fadlallah haɓti e konu Farayse to Gujba ñalnde 23 ut 1901, Fadlallah waraa e wolde nde rewi heen.

Konuuji Biritaan en keɓii ko ɓuri heewde e Bornu e lewru marse 1902, hay so tawii noon ɓe ngalaa hooreejo laawɗuɗo, ɓe naatni leyɗeele ɗee e nder Protectorat Fuɗnaange Nijeer. E hitaande 1902, Abubakar Garbai ummii Dikwa ngam wonde hooreejo leydi "Borno Biritanik". Fuɗɗoode koloñaal Angalteer hollitii wonde Angalteer noddii Abubakar Garbai ngam ƴettude golle ɗee, o jaɓi ɗum. Fuɗɗoode koloñaal Almaañ gila e oon sahaa ina wiya wonde Abubakar Garbai ko konu Angalteer nanngi ɗum. Dikwa heddii e juuɗe Sanda Mandarama, miñiiko gonnooɗo shehu Kyari, Faraysenaaɓe heɓti ɗum e lewru abriil 1902.

Abubakar Garbai woni shehu Borno Biritanik, caggal mum Emiraaji Borno, gila 1902 haa o maayi e hitaande 1922.

Tuugnorgal