Abubakar Garbai Borno
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Date of death | 1922 |
| Place of death | Diiwal Borno |
| Father | Ibrahim Kura of Borno |
| Marude | Umar Ibn Abubakar Garbai of Borno |
| Diina | Diina Lislaama |
Abuu Bakr ibn Ibraahiima Kuraa al-Kanemi, ganndiraaɗo Abuubakar Garbay, ko kanko woni shehu cakkitiiɗo e laamu Kanem-Bornu, laaminoo e hitaande 1900 e hitaande 1901-1902. Caggal mum o wonti shehu gadano e Emirate Borno, leydi aadaaji les njiimaandi Biritaan en to bannge worgo leydi Nijeer, caggal ɗuum njiimaandi Nijeer, e hitaande 1902-1922.
Ngendam
Abuubakar Garbai ko miñiiko Sanda Kura, mo o hawri e hitaande 1898 e hare hakkunde makko e laamɗo leydi Sudaan biyeteeɗo Rabih az-Zubayr, mo o heɓti laamu Kanem–Bornu e hitaande 1893. Caggal nde Rabih fooli e wolde Kousséri e hitaande 1900, Sanda Kura toɗɗaa e ballal Farayse ngam wonde laamɗo keso Kanem–Bornu to Dikwa, laamorgo az-Zubayr ɓooyngo laabi, holliri bonanndeeji teeŋtuɗi e añɓe makko ɓennuɓe e salaade ɗaɓɓaande Farayse ngam riiwtude aarabeeɓe Baggara. Faraysenaaɓe ittii anndinde Sanda Kura wonde shehu, ɓe mbaɗti mo nanngeede. , ɓe lomtii mo miñiiko ɓurɗo waawde ɓuuɓde biyeteeɗo Abubakar Garbai e lewru sulyee/ut 1900. Abubakar Garbai toɗɗaa to Dikwa, jaɓi yoɓde heddiiɓe e njoɓdi ndi Faraysenaaɓe njoɓata ndi (21 000 dolaar) e Mariag Ba Theresa riiwtude dolaruuji Aarabeeɓe.
E nder ɗuum, ɓiy Rabih az-Zubayr biyeteeɗo Fadlallah etinooma heɓde ballal Angalteer nde laamɗo Bornu Abubakar Garbai etinooma tabitinde laamu mum no shehu nii, e neldude konu nguu e gardagol laamɗo biyeteeɗo Mestrema Musa ngam heɓtude wuro Maiduguri, e nder nokkuuji koloñaal Angalteer. Fadlallah fiyi Muusaa haa Maiduguri, o yottii wuro ngo ñalnde 26 noowammbar, o waawi foolde konu Muusaa 1 500 neɗɗo, tawi o dañii caɗeele seeɗa. Fadlallah waɗi Maiduguri wulde, yahdi e Dikwa. Abubakar Garbai e ko ɓuri heewde e yimɓe Dikwa ndogi ngari, Fadlallah heɓti laamorgo ngo tawa luulndaaki ɗum ñalnde 30 noowammbar. Abubakar Garbai ɗaɓɓiri ballal e seneraal Farayse biyeteeɗo Félix Adolphe Robillot kono Faraysenaaɓe keɓii caɗeele ngam tiiɗtinde doole mum en ngam haɓaade Fadlallah. Robillot wasiyiima Abubakar Garbai yo yaltu e leydi Farayse e kisal kono Abubakar Garbai huniima daranaade Ngala haa o maaya. Fadlallah yettii Ngala ñalnde 6 desaambar, ɗo o fooli konu Abubakar Garbai e dow pellital hay so tawii o ɓuri ɗum heewde. Caggal wolde ndee, Abubakar Garbai dogi fayti Kanem, fuɗnaange maayo Caad, ɗo o etinoo heɓde ndeenka e ballal Ordo Senussi, kono o dañaani heen. Alaa fof ko anndaa ko heɓtii Abubakar Garbai, wonaa laamu koloñaal Farayse, walla hay gooto e Bornu. Mooliiɓe hare nde toɗɗii Masta Gumsumi ngam wonde shehu keso, hay so tawii laamu goonga nguu ko e juuɗe Mestrema Musa woni.
Robillot naati e konu mum e lewru desaambar, heɓti Dikwa ñalnde 31 desaambar, rewi e konu Fadlallah haa cakkital lewru Yarkomaa. Abuubakar Garbay arti e feebariyee hitaande 1901, Masta Gumsumi dogi Dikwa. E lewru suwee, Fadlallah arti kadi, heɓti Burguma. Yahdu Fadlallah hulɓinii Abubakar Garbai, o woppi Dikwa kadi e sahaa gooto, o dogi o fayi leyɗeele saraaji maayo Chari, o ɗaɓɓi ndeenka Farayse. Konu Fadlallah haɓti e konu Farayse to Gujba ñalnde 23 ut 1901, Fadlallah waraa e wolde nde rewi heen.
Konuuji Biritaan en keɓii ko ɓuri heewde e Bornu e lewru marse 1902, hay so tawii noon ɓe ngalaa hooreejo laawɗuɗo, ɓe naatni leyɗeele ɗee e nder Protectorat Fuɗnaange Nijeer. E hitaande 1902, Abubakar Garbai ummii Dikwa ngam wonde hooreejo leydi "Borno Biritanik". Fuɗɗoode koloñaal Angalteer hollitii wonde Angalteer noddii Abubakar Garbai ngam ƴettude golle ɗee, o jaɓi ɗum. Fuɗɗoode koloñaal Almaañ gila e oon sahaa ina wiya wonde Abubakar Garbai ko konu Angalteer nanngi ɗum. Dikwa heddii e juuɗe Sanda Mandarama, miñiiko gonnooɗo shehu Kyari, Faraysenaaɓe heɓti ɗum e lewru abriil 1902.
Abubakar Garbai woni shehu Borno Biritanik, caggal mum Emiraaji Borno, gila 1902 haa o maayi e hitaande 1922.

Galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tuugnorgal