Kukawa
| Lesdi | Naajeeriya |
|---|---|
| Nder laamoore | Diiwal Borno |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 12°55′29″N 13°33′58″E |

Kukawa (e ɗenno kuka) Doum gelle nDenbo Hukumare Pamaren e Diiwal Borno eta Wayla Faro Funa Naajeeriya jiki haade e weeɗuu Chad. Ɗun tiggi gelle nɗen nɗer hitaande ɗungu 1814 gam hatirde dawlaaji kanem-Bornu e mawɗo Moddibo julɓe ɗenbo Ardiɗo konu Muhammad Al-Amin Al-kanemi Gaɗa dooaaki mauɗo gelle shaiiɗo Ngazargamu.[1] Gelle eɗe goadi woɗugo himariji lataki maji go’o eta ɗer depporde fombinare ɗe lawii lumo hakkuɗe sahara yarii tripoli. Central square ɗun e nder hiitande dubi alif 1851 jamusankejo mo jiitowoo Heinrich Barth ɗen mo hoɗori gelleɗen eɗungu gu 1851 jottiɗo gada tripoli emo teta omtugo lumo e tuuranko’en e linyituki Afirik, [2]ɗen e ɗer 1892 goɗɗo ɓigi farancer jiitawo Parfait Louis Monteil, goonɗo bano ɗarawo keri gonɗi hakkuɗe geɓe hirna ɗun hokori Afrik Faransenkare e Inglankore lamiɗo konu Sudan Rabih Az-Zubayr mo teti gelleɗen hauti mo laggimo (Riwii) e ɗungu gu 1902.[3]
Distinare gelle ɗen ɗun ɓuri ɗun hande mangu sosai koɗun turanko’en ɗonoɓe lamuɓe yumii ɗuɗirka maɗɗe yari 50,000-60,000 eta gaɗa ƙarnu ɗun sappo e jewenayi. Gelleji gonɗi ɗer hukuma pamarun Kukawa ɗun hauti e cross kauwa e Baga amma wala wonɗe inare ɗe ɗun noddata Kukawa hai hukuma pamarun Kukawa. Eɗe ɗer eta hukumaji pamari sappo e jewego’o lattiɗi lamorɗe Borno diiwal gal ɗenno gongal diiwal Borno ɗun Najeriya.[4]
E yalɗe ɗun lewru Janairu dubi 2015 Arɗiɗo jogiɗo tummuɗe hukuma pamarun Kukawa Musa Alhaji Bukar Kukawa e relluɓe yoppi norde muu’en yari Maiduguri kononi fuɗɗuki baki faɗɗuki ɗahi ki ɗun waɗi e Baga ɗin ɗungu 2015,[5] mo noddi ɓe lamu hautugo e ɗun ɓeddi kuɗe faro kuɗe soji’en gamma ɗun yi’a ɗun hebi jonɗi jam ɗe ɓe bawata ɓe kota gure maɓɓe ɗun waɗɗi gokki hissuki nauki e Kukawa e lewru Yuli 2015 shapponje yimmɓe Kukawa ƙungire nangi gogi e geɓel hirna Afrik e lewru Augusta 2020 yimmɓe miliyan ɗiiɗii ɗelli yoppinarde mu’en e Borno.[6]
Hiimoɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ https://books.google.com/books?id=xh-QcHRG3OwC&pg=PA16 |title=The Cambridge History of Africa, Volume 6 |publisher=Cambridge University Press |editor=J. D. Fage |year=1985 |page=16 |isbn=9780521228039 |accessdate=June 3, 2014}}
- ↑ https://books.google.com/books/title=Labyrinth of Kingdoms: 10,000 Miles Through Islamic Africa
- ↑ https://books.google.com/books?id=46u05imxvY0C&pg=PA170
- ↑ https://books.google.com/books%7C edition = Millennium | publisher = Federal Ministry of Information | isbn = 9780104089 | volume = 2, State Surveys | last = Nigeria | title = Nigeria: a people united, a future assured | location = Abuja, Nigeria | date = 2000 | page = 106 }}
- ↑ Hamza Idris and Yahaya Ibrahim. Nigeria: CBN, Nema Reach Out to Baga Attack Victims, Others. Daily Trust - allAfrica.com, January 16, 2015
- ↑ https://www.aljazeera.com/news/2020/08/nigerian-army-full-control-town-hostages-200820132155915.html |website=www.aljazeera.com |accessdate=August 20, 2020}}