Ahmed Seeku Tuuree
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Gine, Farayse |
| Inditirde | ߊߤߊߡߊߘ ߛߋߞߎ߬ ߕߎ߬ߙߋ |
| Innde | Sekou, Ahmed |
| Innde ɓesngu | Touré |
| Ɗuubi daygo | 9 Siilo 1922 |
| Ɗoforde | Farana |
| Date of death | 26 Mbooy 1984 |
| Place of death | Cleveland |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | myocardial infarction |
| Place of burial | Cameroun cemetery |
| Sibling | Nouncoumba Touré |
| Dee/goriiwo | Andrée Touré |
| Unmarried partner | Margueritte Colle |
| Marude | Aminata Touré, Mohamed Touré |
| Ɗemngal | Mandinka |
| Wolde | Faransinkoore |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | member of the French National Assembly, President of Guinea, mayor |
| Work location | Pari, Konaakiri |
| Member of political party | Democratic Party of Guinea – African Democratic Rally |
| Candidacy in election | 1982 Guinean presidential election, 1961 Guinean presidential election, 1956 French legislative election |
| Diina | Diina Lislaama |
Ahmed Sékou Touré (var var Turay walla Ture gow0e ngenndi Guinean hawtaade e dañde ndimaagu leydi ndi e leydi Farayse. O maayat caggal ɗuum to Amerik e hitaande 1984.
Juulɓe dewbo e nder leñol Mandink, Sékou Touré, woni mawnikiniiɗo Musiɗɗo Musiiba, hono Samori Ture, so sosii politik Islaam keeriiɗo e nder feccere Afrik hirnaange. E hitaande 1960, o hollitii wonde lannda makko Demokaraat en to Gine (Parti démocratique de Guinée, PDG) fedde sariya gooto tan e nder diiwaan hee, o laamiima gila ndeen ko o dictatoor virtual. O suɓaama mo o waɗaani, o fotaani waɗde manndaaji nay duuɓi jeeɗiɗi tawa o alaa luulndo sariya. E nder laamu makko yimɓe heewɓe mbaraama, teeŋti noon e Camp Boiro.
Cukaagu e mbaydi galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Samori Ture, mawniiko gorko Touré ko sosɗo laamu Wassoulou, dowla lislaam e nder Gine hannde oo, luulndiiɗo laamu koloñaal Farayse to Afrik hirnaange gila 1882 haa o nanngaa e hitaande 1898.[1]
Sékou Touré jibinaa ko ñalnde 9 lewru bowte hitaande 1922, e nder galle juulɓe to Faranah, Gine Farayse, koloni Farayse.[2] Faranah ko wuro luggiɗngo e nder leydi Gine, ngo woni ko e daande maayo Niiseer. O jeyaa ko e sukaaɓe njeeɗiɗo jibinaaɓe e Alfa Turé e Aminata Turé, ɓe ngonnoo ko remooɓe nguura. Ko o tergal aristokraasi e nder leñol Mandinka. Mawniiko gorko ko Samori Ture (Samory Touré), laamɗo juulɗo Mandinka mawɗo, sosɗo laamu Wassoulou (1861–1890) e nder leydi Gine e Mali, fooli dowlaaji Afrik tokoosi keewɗi e konu mum mawngu, yuɓɓondirngu e karallaagal, jogiingu kaɓirɗe. O salii njiimaandi koloñaal Farayse haa o nanngaa e hitaande 1898, o maayi nde o woni e eggude to Gabon.

Baaba makko Alpha Touré ummorii ko Sudaan Farayse (Mali hannde), o egginiino wuro Siguiri, wuro aadaaji njulaagu kaŋŋe, kanko e banndiraaɓe makko. O jokki haa Kankan, Kourousa, Kissidugu, caggal ɗuum o jooɗii Faranah. Aminata wonaa debbo makko gadano. O jibini ɓiɓɓe tato, ina heen Sékou e miñiiko gorko maayɗo e cukaagu, caggal ɗuum o maayi o jibini ɓiɗɗo tataɓo, suka debbo ina wiyee Nounkoumba. Jibineede Sékou ina sikkaa hawri ko e maande - ɓiɗɗo kuɗol addiraa Faranah, hollitaama e laamuuji koloñaal Farayse. [source ɓurɗo moƴƴude ina haani]. Sékou Touré janngi École Coranique (duɗal Qur’aana) to wuro mum, caggal ɗuum naati duɗal leslesal Farayse to Kankan. O wi'aama o ƴaɓɓii ekkolaaji ngam nastugo duɗal jaaɓi haaɗtirde William Ponty ngam o salii winndugo binndanɗe cemmbiɗɗe dow maamiraaɓe maako Samori Toure seppo almuudo ngam salaade moƴƴere nguura e yaawde naatde e golle senndikaaji gollotooɓe. E nder cukaagu makko, Touré janngi golle Karl Marx e Vladimir Lenin e woɗɓe.
Politik e senndikaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1940, Touré heɓi darnde binnditagol e nder Sosiyetee Niiseer Farayse, tawi kadi omo golloo ngam timminde jaŋde jaŋde, nde addanta mo naatde e sarwisaaji Posto, Telegaraam e Telefoŋaaji (e Farayse : Postes, télégraphes et téléphones (PTT)). Caggal nde o timmini jaŋde makko ekkol, o yahi o golliima e PTT, o woni gardiiɗo posto to Konaakiri e hitaande 1941. E nder oon sahaa, o jokkondiri e Fedde Farayse toppitiinde golle, fedde gollotooɓe Farayse nde kominist en ɓuri heewde.
Touré adii waɗde politik ko nde o gollotoo e PTT. E hitaande 1945, o sosi Senngo Gollotooɓe Posto e Telefoŋaaji (SPTT; senndikaa gadano e nder Gine Farayse), o woni kadi hooreejo fedde nde e hitaande 1946. E hitaande ndee kadi, o woniino tergal sosngal Fedde Demokaraasi Afrik (Farayse : Rassemblement Démocratique Africain, RDA), fedde lanndaaji dawrugol e jokkondire mum to bannge hirnaange Farayse e Afrik Ekuwatoor.
E hitaande 1948, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal Dental Dowlaaji Dentuɗi (CGT), duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal goomu toppitiingu (CGT) wonande Afrik worgo Farayse e Togoland Farayse.[citation needed] E nder wooteeji 1951 e kampaañ RDA e kampaañ Lannda Demokaraasi Gine (Parti démocratique de Guinée walla PDG, taƴre Gine RDA) sosaande ko ɓooyaani koo ; kono kawtal ngal waɗii ko boni.
E hitaande 1952, o woni hooreejo PDG. RDA ina ƴaañii ngam ittude koloñaal Afrik, ina jeyaa heen nulaaɓe ummoriiɓe e denndaangal koloniiji Farayse to Afrik hirnaange. Lannda kaa waɗi nanondiral e senndikaaji gollotooɓe, Touré toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe.
Nafoore makko ɓurnde mawnude e wonde hooreejo senndikaa ko nde gollotooɓe e nder Gine Farayse fof mbaɗi seppo mawngo balɗe 71 (ko ɓuri juutde e terɗe goɗɗe e nder Afrik worgo Farayse) e hitaande 1953 ngam dooleede huutoraade kuule kese golle caggal leydi. Caggal ɗuum o fiilaa e Asaambele leydi Gine e ndeen hitaande kadi. Ko ɗum waɗi o suɓaama e hitaande 1954, o wonta gooto e binnditagol mawngol tato lannda kominist Farayse, hono Confédération Générale du Travail (Fedde kuuɓtodinnde golle; CGT).
Fedde PDG-RDA e gardagol Sékou Touré tawtoraama woote gardagol leydi e hitaande 1954, baɗnooɗe caggal maayde Yacine Diallo. O fooli ko Diawadou Barry. Woote ɗee noon, mbayliima no feewi. Jaagorgal Farayse biyeteeɗo Robert Buron jaɓii e hitaande 1968 wonde ko Farayse fenaande ɗum ngam haɗde Sékou Touré heɓde.
E hitaande 1957, o yuɓɓini Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Union générale des Travailleurs d’Afrique Noire), woni nokku senndikaa gooto wonande Afrik hirnaange Farayse. Ko kanko wonnoo hooreejo RDA, gollodiiɗo no feewi e Félix Houphouët-Boigny, toɗɗaaɗo caggal ɗuum hooreejo Kodduwaar. E hitaande 1956, Touré toɗɗaa depitee Gine to asaambele ngenndi Farayse e meer Konaakiri, golle ɗe o huutortonoo ngam ñiŋde laamu koloñaal Farayse.
Touré wonnoo ko e dumunna gardiiɗo pelle Afrik to Farayse, ɗo o gollinoo ngam kaaldigal ngam jeytaare koloniiji Afrik Farayse.
E lewru suwee 1958, Gine tawtoraama woote woote ngam ƴettude doosgal leydi Farayse kesal. E jaɓgol doosgal kesal ngal, terɗe Farayse caggal leydi ina njoginoo feere suɓaade jokkude ngonka mum en gonka ka, yahrude yeeso e naatgol timmungol e nder Farayse metropolitan, walla heɓde darnde republique autonome e nder Dental Farayse kesal gonngal e nder fedde nde. Kono so ɓe njaɓaani doosgal kesal, ɓe keɓata jeytaare ɗoon e ɗoon. Hooreejo leydi Farayse, hono Charles de Gaulle, hollitii wonde leydi ndi jokki e laawol ndimaagu mum, nattii heɓde ballal faggudu e kaalis Farayse, walla jogaade ofiseeji karallaagal e njuɓɓudi Farayse.
E hitaande 1958, PDG mo Touré, ƴaañii « Alaa » e referaandoom Dental Farayse mo laamu Farayse yuɓɓini. Nde o nani suɓngo Touré e haala kaa, Seneraal de Gaulle jaabii, "Ndeen noon ko pot-ɗaa waɗde tan ko suɓaade 'alaa'. Miɗo fotnoo wonde hay gooto daraaki e laawol jeytaare maa." Faraysenaaɓe kadi ndartinii taƴde denndaangal ballal mum en e Gine so tawii koloñaal oo wootii jeytaare mum e Farayse. Fiilooɓe Gine njaɓaani doosgal kesal ngal no feewi, Gine wonti dowla keɓtinaaɗo ñalnde 2 oktoobar 1958, tawi ko Touré, hooreejo senngo gollotooɓe ɓurngo semmbe Gine, woni hooreejo leydi ndii. Gine noon ko kañum tan woni koloni Afrik wootnooɗo ndimaagu mum ko yaawi, wonaa jokkude jokkondiral mum e Farayse, ko ɗum waɗi ko kañum tan woni koloni Farayse mo salii tawtoreede Dental Farayse kesal nde heɓi jeytaare mum e hitaande 1958. Ko waawi heen wonde fof, heddiiɓe e Afrik Farayse keɓii jeytaare mum en no feewi caggal duuɓi ɗiɗi e hitaande 1960.
E nder jaabawol woote ngam heɓde jeytaare jooni e keewal, koɗdiiɗo Faraysenaaɓe e koloñaal en to Gine ina keewi no feewi e jokkondirde e Gine, tawi ko heewɓe e gollotooɓe e laamu Faraysenaaɓe mbonniima e nder njuɓɓudi laamu Gine nde tawnoo ɓe njaltii e Gine nde tawnoo ɓe njaltii e Gine ko golle tiiɗɗe ɗe Ginenaaɓe mbaɗata ngam wontude jeytaare. The Washington Post teskiima no Faraysenaaɓe mbaɗiri e riiwtude ko ɓe cikkatnoo ko darnde maɓɓe e Gine : "E nder jaabawol, e jeertinaango e nokkuuji goɗɗi ɗi Faraysenaaɓe kaaldata, Faraysenaaɓe njalti e leydi Gine e nder lebbi ɗiɗi, ƴettude kala ko ina mbaawi e maɓɓe. Ɓe mberlii e mum en lampaaji ɗi mbaylaaka, ɓe ittaa peeje ngam waɗde tuubaaji seeɗa e nder Konnakry to Konakri, laamorgo leydi ndii, haa arti noon e leɗɗe cafrorteeɗe, wonaa e accude ɗum en e Ginenaaɓe."
Hooreejo leydi (1958-1984)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sekou Turé ina yilloyoo leydi Yugoslawi e hitaande 1961 Sekou Turé yilliima Rumaani e hitaande 1979 E hitaande 1960, Touré hollitii wonde PDG ko kañum tan woni lannda sariya, hay so tawii noon leydi ndii ina joginoo lannda gooto gila nde heɓi jeytaare mum. Duuɓi 24 garooji ɗii, Touré ina joginoo denndaangal doole laamu e nder ngenndi ndii. O toɗɗaa e duuɓi jeeɗiɗi e gardagol leydi ndii e hitaande 1961 ; ko gardiiɗo PDG ko kanko tan woni kanndidaa. O suɓaama kadi tawi hay gooto luulndaaki mo e hitaande 1968, 1974 e 1982. Duuɓi joy kala, doggol gootol kanndidaaji PDG ina artiree e Asaambele ngenndi. E nder laamu makko, politik Touré tuugii ko e sosiyaalisma no feewi, e ngenndiyaŋkaagal sosiyeteeji janani e peeje faggudu cakkitiiɗe. O heɓi njeenaari jam Lenin e hitaande 1961. Golle makko gadane ngam salaade Faraysenaaɓe, caggal ɗuum heɓde jawdi e leydi ndema e juuɗe joom en leyɗeele aadaaji, mettini heen doole keewɗe, kono ɓeydagol ŋakkeende laamu makko e rokkude ɗum en fartaŋŋeeji faggudu walla hakkeeji demokaraasi, ɓeydii mettinde ɗum en. Ko ɓuri anndeede, o wiyi wonde Gine ɓuri yiɗde ko baasal e nder ndimaagu, ɓuri yiɗde ko jawdi e nder maccungaagu. Ginenaaɓe dognooɓe ɓee kollitii wonde laamu Touré « ina huutoroo ñalnde kala tooñanngeeji e torlaaji ». Laawol makko e luulndiiɓe makko addani Amnesty International (hono pelle jojjanɗe aadee goɗɗe) ñaaweede, tawi ina tuuma laamu makko ina tooña no feewi. Tuggi 1965 haa 1975 Touré joofni denndaangal jokkondiral laamu mum e Farayse, laamu koloñaal ɓooyngu. Touré wiyi wonde Afrik majjii ko heewi e sahaa koloñaal, tee Afrik ina foti ruttaade e taƴde jokkondiral mum e leyɗeele koloñaal ɓooyɗe. Kono e hitaande 1978 jokkondiral Gine e Dental Sowiyet ɓuuɓtii,[ko waɗi?] e, ngam hollirde nanondiral, hooreejo leydi Farayse Valéry Giscard d’Estaing yilliima Gine, njillu dowla gadano mo hooreejo leydi Farayse waɗi. Andree Touré, jom suudu makko e debbo gadano leydi Gine E nder luural Touré e Farayse fof, o jokkondirii e leyɗeele sosiyaalist en keewɗe. Kono tan, jikku Touré e Farayse, ko ɓuri heewde, jaɓaaka no feewi e leñol makko e won e leyɗeele Afrik goɗɗe[ɗe?] ndartini jokkondiral dipolomaasi e Gine ngam golle makko.[citation needed] O heewi kadi ko hollirde ŋakkeende hoolaare makko e leƴƴi Afrik goɗɗi ɗii. E nder ɗuum, fotde miliyoŋaaji 1,5 Ginenaajo ina ndoga Gine ina payi leyɗe hoɗdiiɓe, ko wayi no Siyeraa Leyoon. Ko wonaa ɗuum koo, darnde Touré heɓi ballal pelle e ardiiɓe heewɓe luulndiiɓe koloñaal e Pan-Afrik.[ko?] Ko ɓuri heewde e sehilaaɓe Touré e nder diiwaan hee ko hooreejo leydi Ganaa biyeteeɗo Kwame Nkrumah e hooreejo leydi Mali biyeteeɗo Modibo Keita. Caggal nde Nkrumah fooli laamu e kuudetaa 1966, Touré rokki mo asilo to Gine, rokki mo tiitoonde teddunde hooreejo leydi. Ko o gardiiɗo dillere Pan-Afrikaniste, Touré ina jokki e haalde ko feewti e laamuuji koloñaal, o seerti e Afriknaaɓe Ameriknaaɓe daraniiɓe hakkeeji siwil ko wayi no Malcolm X e Stokely Carmichael, ɓe o rokki asilo. Carmichel ƴetti inɗe ardiiɓe ɗiɗo ɓee, hono Kwame Ture. Touré ina jokkondiri no feewi e leyɗeele dentuɗe Amerik e gardagol hooreejo leydi ndii, hono John F. Kennedy. Kono, caggal nde Kennedy waraa, jokkondiral mum e Wasinton ɓeydii bonde. Nde delegaasiyoŋ Gine sokaa to Ganaa, caggal nde Nkrumah fooli laamu, Touré tuumi Wasinton.[citation needed] O hulii wonde Fedde toppitiinde ko fayti e humpito, kam e Dental Sowiyet, ina mbaɗa peeje ngam haɓaade laamu makko hay so tawii omo ƴetta ballal faggudu e lanndaaji ɗiɗi ɗii kala. Wondude e Nkrumah, Touré wallitii e sosde lannda Rewolison Leƴƴi Afrik fof, o wallitii geriyaaɓe PAIGC e hare mum en e koloñaal Portigaal to Gine Portigaal koɗdiiɗo mum en. Portigaalnaaɓe puɗɗii hare e Konakri e hitaande 1970 nde fotde 350 neɗɗo, e gardagol ofiseeji Portigaalnaaɓe ummoriiɓe Gine Portigaal (hannde Gine Bisaawo), ina heen partiiji FLNG e soldateeɓe Portigaalnaaɓe Afriknaaɓe, naati Gine ngam hisnude Portigaalnaaɓe nanngaaɓe e wolde Touréstro e dow PA bases.[citation needed] Ɓe keɓii hisnude kono ɓe mbaawaano ittude laamu Touré.[citation needed] Touré ardii ɓoggi nanngugol, nanngugol, e won e warngooji ardiiɓe luulndo anndaaɓe e tuumaaɓe e nder leydi Gine caggal ndeeɗoo golle konu.[citation needed] E nder duuɓi capanɗe tati gadani jeytaare, Gine ƴellitii haa wonti dowla sosiyaalist en jom en hakkillaaji en, ko ɗum hawti golle e terɗe PDG e juɓɓule laamu ceertuɗe, ina jeyaa heen birooji laamu laamu.[yiytude ina haani] Ngoo e nder lannda gooto-dowre ina fotnoo timminde doole e nguurndam faggudu leydi e politik.[yiyngo ina haani] Guinea, ina riiwta Ameri Amerik Peace Corps e hitaande 1966 sabu ko ɓe tuumaaɓe naatde e fedde ngam foolde hooreejo leydi Touré.[citation ina haani] Ko nanndi e ɗuum, ko Farayse ; jokkondiral dipolomaasi taƴaa e hitaande 1965 e Touré hesɗitinaani ɗe haa e hitaande 1975. Ko jokki e luural hakkunde Gine e hoɗdiiɓe mum haalooɓe Farayse, ko kañum woni sabaabu feccere miliyoŋaaji miliyoŋaaji e nder leydi Senegaal e Ivoire ; won heen ko luulndiiɓe gollotooɓe, e hitaande 1966, sosi Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Front de libération National de Guinée), walla FLNG). E nder Le Français est à nous! (ɗemngal faraniiwal ko enen!), jannginooɓe duɗe jaaɓi-haaɗtirde Farayse Maria Candéa ko yettoore Laélia Véron sabu ko kamɓe mbaɗi ɗemɗe jeetati nokkuuji ɗii, Gine. Ɓe cifotoo politik makko ɗemngal ko "très ambitieuse" (très no feewi). Hakkunde kitaale 1969 e 1976, e wiyde Amnesty International, 4 000 neɗɗo to Gine ina ngondi e dalillaaji politik, tawi ko 2 900 neɗɗo anndaaka. Caggal nde Fulaninaajo tuumaaɗo ngam warde Touré, o hollitii e lewru mee 1976, Diallo Telli, jaagorde kabine e ko adii ɗuum, ko o gardiiɗo jaagorɗe leydi OAU, nanngaa, neldaa kasoo. O maayi ko e lewru Noowammbar e ndeen hitaande. [Kamndo] ina haani] E hitaande 1977, seppooji ngam salaade politik faggudu laamu nguu, jowitiiɗi e njulaagu ngu alaa yamiroore, addani ɗum en waɗde fitinaaji, tawi guwerneeruuji diiwaanuuji tati mbaraa heen. Touré jaabtii ɗum ko ustude kuule njulaagu, rokki yaafuya egginaaɓe (ujunaaje ujunnaaje ngarti), e woppitde teemedde kasoo politik. Jokkondiral e dental Sowiyet ɓeydii coofde, nde tawnoo Touré ina yiɗi ɓeydude ballal leyɗe hirnaange e njulaagu keeriiɗo ngam faggudu Gine ɓuuɓndu.
O walla o riiwi ardiiɓe luulndo makko ɓurɓe semmbe. Nde yahi haa ɓooyi, Touré nanngi yimɓe heewɓe tuumaaɓe luulndiiɓe politik, o nanngi ɗum en e kasoo, ko wayi no kasoo Boiro, lolluɗo oo. Caggal nde yanaande mawnde yiytaa e hitaande 2002, ciimtol 50 000 neɗɗo mbaraama e laamu Touré, pelle ko wayi no fedde wiyeteende Camp Boiro Memorial, njaltinii ɗum no feewi. Ciimtol goɗngol ngol annduɓe e juɓɓule winndereyankooje kollitii wonde maayɓe ɓee ina pamɗi no feewi, tawi noon ciimtol suudu sarɗiiji Amerik hollitii wonde ko ina tolnoo e 5000 neɗɗo maayi heen.
E nder leydi hee, Sékou Touré ina jokki e politik faggudu sosiyaalist, ina jeyaa heen ngenndiyaŋkaagal bankeeji, semmbeeji e yah-ngartaa ; e nder geɗe caggal leydi, o naati e fedde wiyeteende « Mouvement non-aligned », o ƴelliti jokkondiral tiiɗngal no feewi e Mao Tse Tung e Republique Populaire de Chine.
Nde Gine fuɗɗii raptaade e Farayse e darorɗe kitaale 1970, Marxist[ho?] e nder wallitooɓe Touré puɗɗii luulndaade mbayliigu laamu mum feewde e liberalism kapitaali. E hitaande 1978, Touré woppii Marxism e njulaagu mum, e njulaagu nguu, e njulaagu nguu e Hirnaange.
Wooteeji doggol gootol ngam Asaambele ngenndi yaajndi yuɓɓinaama e hitaande 1980.[Kaɓɓingol ina haani] Touré suɓaama tawa o jaɓaani e nder duuɓi nay nayaɓere e nder laamu ñalnde 9 mee 1982. Doosgal kesal ƴettaa e oon lewru, e nder dumunna Touré to Amerik. So tawii to Washington, Touré eeriima ngam ɓeydude ngalu keewngu Amerik e nder leydi Gine, o wiyi wonde leydi ndii ina jogii « mbaawka faggudu » sabu rezerwuuji mum miniraaji. Ɗum ko dipolomaat Amerik ƴetti ɗum ngam jaɓde ŋakkeende Marxism. Ko e nder waylo-waylo politik faggudu makko addani mo ɗaɓɓude njulaagu hirnaange ngam ƴellitde resooji mawɗi Gine. Kono e oon sahaa gooto, ngalu ngu Ginenaaɓe tolnii e 140 dolaar Amerik (fotde 424 dolaar Amerik e hitaande 2024), nguurndam nguurndam ko e duuɓi 41 tan, tee tolno binndol ngol ko 10% tan. Peeje bayyinaaɗe e hitaande 1983 addi ko ɓeydagol faggudu, haa arti noon e delegaasiyoŋ yeeyde geɗe e yeeyooɓe keeriiɓe.[yiyde ina haani]
Wade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Touré maayi ko e rafi ɓernde nannduɗo e rafi ɓernde ñalnde 26 marse 1984 nde o woni e safrude ɓernde to Amerik, to Cleveland Clinic to Cleveland, Ohio, ngam opereeji ɓernde cakkitiiɗi ; o ruttinaama to Amerik caggal nde o fiyi ɗum to Arabi Sawdit ñalnde heen. Yannge Touré woni ko e Mausoleum Camayanne, woni e nder gesaaji juulirde mawnde Konakri.
Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono no Louis Lansana Béavogui wonti hooreejo leydi ndi, tawi ko wooteeji potɗi yuɓɓineede e nder balɗe 45. Biro politik lannda Demokaraasi Gine laamu nguu ina fotnoo innirde cuɓagol mum lomto Touré ñalnde 3 abriil 1984. E nder doosgal leydi ndii, gardiiɗo keso PDG oo, maa suɓee otooji ɗii e manndaa mum duuɓi jeeɗiɗi, tawa kadi wootooɓe ɓee ina tabitina ɗum e laamu mum haa nde ndunngu joofi. Waktuuji seeɗa hade ndeen batu waɗde, militeer en keɓti laamu e kuudetaa. Ɓe cemmbini duuɓi cakkitiiɗi laamu Touré ɗii, ko « laamu diktatoor ƴiiƴam, mo yurmeende mum alaa ». Doosgal leydi dartinaama, Asaambele ngenndi fusaa, PDG momtaa. Kolonel Lansana Conté, gardinooɗo kuudetaa oo, toɗɗii laamu ñalnde 5 abriil, e gardagol Goomu Konu Restoraaji Ngenndi (Comité militaire de Résection National—CMRN). Junta militeer oo woppii fotde 1000 kasoo politik.
E hitaande 1985 Konte naftoriima kuudetaa biyeteeɗo ngam nanngude e warde heewɓe e sehilaaɓe Sekou Turé, ina jeyaa heen Ismaa’il Turé, Mamadi Keïta, Siaka Turé, gonnooɗo komandaajo Kampaañ Boiro ; e Muusa Diyakite.
Soklaaji yanaande Touré
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 14 sulyee 2020, yanaande makko softinii neɗɗo mo anndaaka. E wiyde banndiiko gooto e hooreejo leydi RDA jahroowo e nokku ɗo o waɗi ɗoo, neɗɗo oo yani e tricolor mo woni e nder yanaande hee. Ndeen o fuɗɗii werlaade ndiyam e nder nokku ɗo o wirnii ɗoo. Janngo mum debbo makko ina woya golle bonɗe ɗee. Kanko e hoore makko o laɓɓinii wonde mausoleum oo jeyaa ko e leñol makko, tee ina woppiree tawa kisal alaa, o miijii ko ƴettude kisal.
Njeenaaje e teddungal caggal leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Cekoslowaki
- Kollirgol yamiroore liyon daneejo (1959)
- Farayse
- Kuraana mawɗo Legiyoŋ teddungal (1978)
- Afrik worgo
- Koolaaɗo kuuɓal fedde sahabaaɓe O. R. Tambo (2004)
- Dental Sowiyet
- Njeenaari jam Lenin (1961)
- Espaañ
- Kollirgol yamiroore njuɓɓudi siwil (1979)
- Hirnaange Almaañ
- Kuraana mawɗo mo njeenaari njeenaari leydi Almaañ (1959)
- Yugoslawi
- Hoodere mawnde e nder njuɓɓudi hoodere Yugoslawi (7 lewru Yarkomaa 1961)
Golle Touré (feccere)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ahmed Sekou Turé. Ñalnde 8 noowammbar 1964 (Konaakiri): Lannda Demokaraasi Gine, (1965)
Ko faati e Saharaa hirnaange : konngol hooreejo leydi Ahmed Sekou Turé e batu 17ɓo OAU, to wuro Freetown, ñalnde 3 sulyee 1980. (S.l.: n.s., 1980)
Konngol hooreejo leydi Ahmed Sékou Touré, hooreejo leydi Gine [sic] : miijooji cakkitiiɗi e nder batu diiwaan diisnondiral Afrik hirnaange yuɓɓinaangu to Konaakiri, e nder balɗe 19 e 20 noowammbar 1971. (Kayhayri: Sekretariyaa duumotooɗo Fedde Leƴƴi Afrik-Aasi Soli91)
Afrik e imperiyaalisma. Newark, N.J.: Jaaynde Jihaadi. Ko., hitaande 1973.
Kawrital, jeewte e ciimtol, Konaakiri: Impr. laamu nguu, (1958–)
Kongres mawɗo fedde U.G.T.A.N. (Dental kuuɓtodinngal gollotooɓe ɓaleeɓe Afrik) : Konakri, 15–18 lewru Yarkomaa 1959 : ciimtol njiimaandi e doosɗe. (Paris): Wonnde Afrik, c1959.
Konnguɗi M. Sékou Touré, Hooreejo Diiso Goomu laamu ñalnde 28 sulyee e 25 ut 1958, mo M. Diallo Saifoulaye, hooreejo Asaambele Territoire e Seneraal de Gaulle, hooreejo laamu ndenndaandi ndii (Conakry) : Gine Farayse8,1.
Jaŋde e laabi lannda Demokaraasi Gine (Conakry 1963).
Humpito Gine e ngootaagu Afrik. Pari, gonndigal Afrik (1959)
Gine-Festival / firo e tafngo, Wolibo Dukuré ganndiraaɗo Mawniiko. Konakri: Goomu Pinal Goomu Catal, 1983.
Gine, Fuɗɗoode jeytaare (Haala Jacques Rabemananjara) Pari, Gondugol Afrik (1958)
Teddungal e rewolisiyoŋ Kubaa ; Neldal ummoraade e sehil Ahmed Sekou Toure feewde e ɓesngu Kubaa e ñalngu mawningol duuɓi 20 ko njanngu kaser Moncada (sulko 1973). Konakri: Biro jaaynde Hooreejo leydi ndii, (1975).
Ahmed Sekou Turé. Politik hakkunde leyɗeele e golle dipolomaasi lannda Demokaraasi Gine ; ƴettugol ciimtol ko fayti e doosɗe e njiimaandi (orientation) sakkitiingol e batu ngenndiijo 3d P.D.G. (Cairo, Fedde Fuɗnaange ngam Jaayndeeji, 1962)
Ahmed Sekou Turé. Politik hakkunde leyɗeele e golle dipolomaasi lannda Demokaraasi Gine ; ƴettugol ciimtol ko fayti e doosɗe e njiimaandi (orientation) sakkitiingol e batu ngenndiijo 3d P.D.G. (Cairo, Fedde Fuɗnaange ngam Jaayndeeji, 1962)
Ahmed Sekou Turé. Konngol udditgol batu hooreeɓe leyɗeele e laamuuji e hooreejo leydi ndii, hono Ahmed Sékou Touré, hooreejo batu nguu (ñalnde 20 noowammbar 1980). (S.l.: s.n., hitaande 1980)
Ahmed Sekou Turé. Yimre militeer en. (Konaakiri, Gine): Lannda Demokaraasi Gine, 1964
Ahmed Sekou Turé. Ardiiɗo politik jogorɗo wonde wakiliijo pinal. (Newark, N.J.: Pewnugol Jihaadi, 19--)
Ahmed Sekou Turé. Ngam cehilaagal Aljeri-Gine. (Konaakiri, Gine: Lannda Demokaraasi Gine, 1972)
Ciimtol ko faati e doosɗe e politik kuuɓtodinɗo, Konakri: Jaaynde ngenndiire, 1959.
Feere e taktikuuji rewolisiyoŋ, Konakri, Gine: Jaayndeeji, 1978.
Ngootaagu Leydi, Konaakiri, Ndenndaandi Gine (B.P. 1005, Konaakiri, Ndenndaandi Gine): Biro Jaayndeeji Hooreejo leydi ndii, 1977.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- bannge portal Gine
- Portal nguurndam
- Dawrugol leydi Gine
- 1963 njillu Sekou Turé to Ndenndaandi Konngo
- Galle hooreejo leydi Sekhoutoureah
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ngewte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Magill, Frank N. (5 March 2014). The 20th Century Go-N: Dictionary of World Biography, Volume 8. Routledge. p. 3711. ISBN 978-1-317-74060-5.
- ↑ "Radio-kankan - la première radio internet de guinée !!!". www.radio-kankan.com.