Alimotu Pelewura
Jinsu | debbum ![]() |
---|---|
Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya ![]() |
Ɗuubi daygo | 1865 ![]() |
Ɗoforde | Lagos ![]() |
Date of death | 1951 ![]() |
Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin ![]() |
Sana'aji | militant, ngaɗoowo siyaasaje, shopkeeper ![]() |
Member of political party | Nigerian National Democratic Party ![]() |
Alimotu Pelewura (o daayaama hiitade dowgu alif 1865-1951) wonnoo jaayndeere Naajeeriya mo o ardiiɓe kawtal rewɓe Lagos lomou, goomu jaaynde rewɓe Lagos.O laati boo mooftaaku siyaasaji mawɗo Herbert Macaulay.[1]
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Pelevura jibinaa ko to Lagos e nder galle jom rewɓe heewɓe. Ko kanko woni mawɗo sukaaɓe ɗiɗo e yumma makko jibinaaɗo. Yumma makko ko njulaagu liɗɗi, Pelevura kadi suɓii ko njulaagu liɗɗi ngam wonde golle mum. E hitaande 1900, o wonti hooreejo rewɓe luumo teeŋtuɗo e njulaagu e hitaande 1910, o rokkaama tiitoonde laamɗo e juuɗe Oba Eshugbayi Eleko. E kitaale 1920, o woniino hooreejo luumo kosam Ereko e ballal Herbert Macaulay o ummii o wonti hooreejo j rewɓe luumo Lagos keso sosaande. O jeyaa ko e leñol Awori e nder leñol Yoruba.[2]
Fedde rewɓe luumo Lagos
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde rewɓe luumo Lagos sosaa ko e kitaale 1920, ko Pelevura e woɗɓe. Pelewura, jeeyoowo liɗɗi, wonnoo mawɗo luumo Ereko wonti hooreejo fedde nde. E gardagol makko, LMWA saliima ngam salaade yoɓde njoɓdi e ƴellitde cogguuli geɗe nguura, tawi ko ɗiin ɗiɗi fof o sikki ina mbaawi bonnude nguurndam rewɓe.
Politik e agitaasiyoŋ e njoɓdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1932, Pelewura ardii rewɓe luumo ngam haɓaade njoɓdi rewɓe e laamu koloñaal. Nde haalaaji peeñi e njoɓdi rewɓe, Pelewura ko tergal e goomu rewɓe ɓe ndarni e nder galle laamu ngam salaade peeje ƴettaaɗe ɗee. E nder hitaande ndee tan, sabu gardagol makko seppo ngoo, o toɗɗaa ko o wakilaaɓe rewɓe e nder Goomu Ilu, fedde wasiyaaji nde Oba of Lagos yuɓɓini. E nder cakkital kitaale 1930, o ardii seppo ngam salaade riiwtude luural Ereko to nokku biyeteeɗo Oluwole, hono Pelewuru e won e rewɓe Ereko etinooma haɗde ɓalli kala ko ina addana ɗum en waɗde golle ngam haɗde mo. Rewɓe luumo to Lagos ndartinii ballal makko, kanko e rewɓe woɗɓe nanngaaɓe ɓe njalti.
E hitaande 1940, laamu koloñaal eɓɓi peeje ngam ustude njoɓdi rewɓe dañɓe ko ina tolnoo e 50 kiloo. Taxation de debbo ko huunde hesere e nder Yorubaland e rewɓe ɓee kadi ummiima e seppo, Pelewura e rewɓe woɗɓe ɓee njaɓaani sabu kesol mum, kadi sabu caɗeele faggudu caɗtuɗe ko wayi no ŋakkeende golle toownde sabu ŋakkeende golle e nder wolde adunaare ɗimmere. Hay so tawii rewɓe luumo heewaani dañde ko ɓuri 50 kiloo, o miijii ina waawi wonde slope slope feewde e njoɓdi rewɓe timmundi. Kono laamu koloñaal jaabtii e ɓeydude ngalu yoɓoowo e ɓeen dañɓe ko ina ɓura 200 kiloo.
E hitaande 1939, Pelewura wonti tergal kuuɓtodinngal Dental Sukaaɓe Demokaraat en Najeriya, lannda jokkondirɗo e NNDP. O woniino sahaa e sahaa fof haaloowo e seppooji NNDP e innde kanndidaaji NNDP, hay so tawii rewɓe ina ŋakkiraa hakke. O woniino tergal e lannda rewɓe Naajeeriya mo Oyinkan Abayomi ardii e nder dumunna juutɗo.
Hakkilanki coggu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wolde adunaare ɗimmere, inflation ɓeydiima to Lagos sabu ŋakkeende nguura. E hitaande 1941, ngam ƴellitde faggudu leydi ndii e sahaa wolde, laamu nguu ƴetti kuulal ngam ƴellitde cogguuli geɗe nguura, tawa ina ƴeewtee sahaa e sahaa fof. Sabu luulndaare mawnde e waasde jogaade politik, laamu nguu waɗii peeje ngam ƴellitde yeeyde geɗe ɗee rewrude e leyɗeele keewɗe. Rewɓe luumooji ɗi Pelevura ardii ɗii njaɓaani politik oo, ɓe mbiyi ina haɗa rewɓe heɓde ngalu ngu ɓe njiɗi. Kono laamu koloñaal ina tiiɗnoo e jogaade kuule coggu. Ngonka ka addi luure hakkunde LMWA e laamu koloñaal.
Pelevura sankii ko hitaande 1951. Lomtii mo ko biyeteeɗo Abibatu Mogaji.
Njawdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Pelewura hollitaama e filmo nguurndam 2019, Haala Herbert Macaulay.
Firooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Johnson 1978, pp. 45.
- ↑ Historical Society of Nigeria. 1965. Tarikh. [Ikeja, Lagos State, Nigeria]: Published for the Historical Society of Nigeria by Longmans of Nigeria Ltd. P. 2