Jump to content

Alimotu Pelewura

Iwde to Wikipedia
Alimotu Pelewura
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo1865 Taƴto
ƊofordeLagos Taƴto
Date of death1951 Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajimilitant, ngaɗoowo siyaasaje, shopkeeper Taƴto
Member of political partyNigerian National Democratic Party Taƴto

Alimotu Pelewura (o daayaama hiitade dowgu alif 1865-1951) wonnoo jaayndeere Naajeeriya mo o ardiiɓe kawtal rewɓe Lagos lomou, goomu jaaynde rewɓe Lagos.O laati boo mooftaaku siyaasaji mawɗo Herbert Macaulay.[1]

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Pelevura jibinaa ko to Lagos e nder galle jom rewɓe heewɓe. Ko kanko woni mawɗo sukaaɓe ɗiɗo e yumma makko jibinaaɗo. Yumma makko ko njulaagu liɗɗi, Pelevura kadi suɓii ko njulaagu liɗɗi ngam wonde golle mum. E hitaande 1900, o wonti hooreejo rewɓe luumo teeŋtuɗo e njulaagu e hitaande 1910, o rokkaama tiitoonde laamɗo e juuɗe Oba Eshugbayi Eleko. E kitaale 1920, o woniino hooreejo luumo kosam Ereko e ballal Herbert Macaulay o ummii o wonti hooreejo j rewɓe luumo Lagos keso sosaande. O jeyaa ko e leñol Awori e nder leñol Yoruba.[2]

Fedde rewɓe luumo Lagos

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fedde rewɓe luumo Lagos sosaa ko e kitaale 1920, ko Pelevura e woɗɓe. Pelewura, jeeyoowo liɗɗi, wonnoo mawɗo luumo Ereko wonti hooreejo fedde nde. E gardagol makko, LMWA saliima ngam salaade yoɓde njoɓdi e ƴellitde cogguuli geɗe nguura, tawi ko ɗiin ɗiɗi fof o sikki ina mbaawi bonnude nguurndam rewɓe.

Politik e agitaasiyoŋ e njoɓdi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1932, Pelewura ardii rewɓe luumo ngam haɓaade njoɓdi rewɓe e laamu koloñaal. Nde haalaaji peeñi e njoɓdi rewɓe, Pelewura ko tergal e goomu rewɓe ɓe ndarni e nder galle laamu ngam salaade peeje ƴettaaɗe ɗee. E nder hitaande ndee tan, sabu gardagol makko seppo ngoo, o toɗɗaa ko o wakilaaɓe rewɓe e nder Goomu Ilu, fedde wasiyaaji nde Oba of Lagos yuɓɓini. E nder cakkital kitaale 1930, o ardii seppo ngam salaade riiwtude luural Ereko to nokku biyeteeɗo Oluwole, hono Pelewuru e won e rewɓe Ereko etinooma haɗde ɓalli kala ko ina addana ɗum en waɗde golle ngam haɗde mo. Rewɓe luumo to Lagos ndartinii ballal makko, kanko e rewɓe woɗɓe nanngaaɓe ɓe njalti.

E hitaande 1940, laamu koloñaal eɓɓi peeje ngam ustude njoɓdi rewɓe dañɓe ko ina tolnoo e 50 kiloo. Taxation de debbo ko huunde hesere e nder Yorubaland e rewɓe ɓee kadi ummiima e seppo, Pelewura e rewɓe woɗɓe ɓee njaɓaani sabu kesol mum, kadi sabu caɗeele faggudu caɗtuɗe ko wayi no ŋakkeende golle toownde sabu ŋakkeende golle e nder wolde adunaare ɗimmere. Hay so tawii rewɓe luumo heewaani dañde ko ɓuri 50 kiloo, o miijii ina waawi wonde slope slope feewde e njoɓdi rewɓe timmundi. Kono laamu koloñaal jaabtii e ɓeydude ngalu yoɓoowo e ɓeen dañɓe ko ina ɓura 200 kiloo.

E hitaande 1939, Pelewura wonti tergal kuuɓtodinngal Dental Sukaaɓe Demokaraat en Najeriya, lannda jokkondirɗo e NNDP. O woniino sahaa e sahaa fof haaloowo e seppooji NNDP e innde kanndidaaji NNDP, hay so tawii rewɓe ina ŋakkiraa hakke. O woniino tergal e lannda rewɓe Naajeeriya mo Oyinkan Abayomi ardii e nder dumunna juutɗo.

Hakkilanki coggu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wolde adunaare ɗimmere, inflation ɓeydiima to Lagos sabu ŋakkeende nguura. E hitaande 1941, ngam ƴellitde faggudu leydi ndii e sahaa wolde, laamu nguu ƴetti kuulal ngam ƴellitde cogguuli geɗe nguura, tawa ina ƴeewtee sahaa e sahaa fof. Sabu luulndaare mawnde e waasde jogaade politik, laamu nguu waɗii peeje ngam ƴellitde yeeyde geɗe ɗee rewrude e leyɗeele keewɗe. Rewɓe luumooji ɗi Pelevura ardii ɗii njaɓaani politik oo, ɓe mbiyi ina haɗa rewɓe heɓde ngalu ngu ɓe njiɗi. Kono laamu koloñaal ina tiiɗnoo e jogaade kuule coggu. Ngonka ka addi luure hakkunde LMWA e laamu koloñaal.

Pelevura sankii ko hitaande 1951. Lomtii mo ko biyeteeɗo Abibatu Mogaji.

Pelewura hollitaama e filmo nguurndam 2019, Haala Herbert Macaulay.

  1. Johnson 1978, pp. 45.
  2. Historical Society of Nigeria. 1965. Tarikh. [Ikeja, Lagos State, Nigeria]: Published for the Historical Society of Nigeria by Longmans of Nigeria Ltd. P. 2