Ameyo Adadevoh

Iwde to Wikipedia
Ameyo Adadevoh
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo27 Yarkomaa 1956 Taƴto
ƊofordeLagos Taƴto
Date of death19 Juko 2014 Taƴto
Place of deathLagos Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of deathEbola Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajiphysician Taƴto
EmployerFirst Consultant Hospital Taƴto
Educated atJanngirɗe Laagos, University of London, Queen's School, Ibadan‎, primary school Taƴto

 Ameyo Stella Adadevoh (o daayaama yande 27 liiyru Yarkooma hiitade dowgu alif 1956 - 19 Juko 2014) ko doktajow lesdi Naajeeriya.

O ɗon haani ngam o halki haɓɓuki nyau nyau Ebola nder duungal Afrika hirnaange nder Naajeeriya ngam haɓuki haɓaaki nyauɗo, Patrick Sawyer, nder quarantine, bana no laamu Liberia hawtori. Nde mawɓe Liberia ɓe yiɗi nyauɗo mo yahugo ngam o yahda to jamma, o haɓɓi e "ji ngam ɓeydaare ummaatoore", o wi'ataa o yahi. O anndiraa ngam haɗugo nyauɗo Naajeeriya fuɗɗugo yahugo haa suudu ndun wakkati nyau ndu, ngam maajum o huwti darnde mawɗo nder halki haajirol nyau nder lesdi Naajeeriya. Ha 4 Juko 2014, ɗum haɓɓiti wonde o heɓii nyau Ebola e o ɗon yaajina. Adadevoh maayi nder jayngol 19 Juko 2014.[1] O ɓeydi gorko maako Afolabi e ɓiɗɗo maako Bankole hawti e yimɓe feere.

Ɓeynguure e saare[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ameyo Adadevoh jibinaa e Lagos, Nigeria nder lewru Oktooba 1956. O waɗi ɓurna fu nder nguurndam maako nder Lagos. Baaba maako e baaba maako, Babatunde Kwaku Adadevoh e Herbert Samuel Macaulay, ɗiɗo fuu ɓeen ɓe anndal annd anndirngal. Herbert Macaulay wondi go'oto nder ardiiɓe Naajeeriya hannde. Maama maako wari diga saare Adadevoh nder leydi Volta nder lesdi Gana, to maako o hawti masin, ammaa o jooɗii nder Lagos. Baaba maako Babatunde Kwaku Adadevoh o doktoor e mawɗo jaŋde Lagos. O ɗon boo o jeyaa e hooreejo lesdi lesdi Naajeeriya arande Nnamdi Azikiwe, bana boo jeya e jeye Sara Forbes Bonetta e jeeya bee Ajayi Crowther. Adadevoh huuwani haa suudu ndun arandeejo, to ɗo hayre baaba mum.

Jaŋde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Adadevoh yahi nder suudu jaŋde nder Mainland Preparatory Primary School nder Yaba, Lagos (1961-1962). O waɗi duuɓi ɗiɗi nder Boston, Massachusetts, ngam o dilli bee saare maako to Lagos. O yahi jaŋde fuɗɗorɗe e Corona School, Yaba e Lagos, Nigeria (1964-1968), nden o yahi Queen's School e Ibadan (1969-1974) Nigeria ngam jaangde jangde mum.

Jaŋde e golle jawdi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Adadevoh jaɓi jaangirde medicine University of Lagos e jaangirde Medicine / Bachelor of Surgery. O waɗi duuɓi go'o nder suudu jaangirde Lagos nder hitaande 1981. O waɗi jooɗorde maako nder Lagos University Teaching Hospital e o heɓii ko'e maako nder West African College of Physicians and Surgeons nder 1983. Nden o yahi London ngam timmini mo nder endocrinology haa Lopital Hammersmith. O waɗi duuɓi 21 haa First Consultants Medical Center nder Lagos, Nigeria. Nder ɗon, o waɗi ko o ardiiɗo doktoor e endocrinologist (Endokrinoloog).

Kuugal bee nyau Ebola[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Adadevoh heɓii nyau Ebola fuɗɗam nder lesdi Naijeriya e nder suudu ndun ardiiɗo nder Lagos, Naajeriya nder lewru Yuli 2014. Adadvoch waɗi Sawyer nder haaju bana no o wi'i o ɗon mari nyau nyau nduu. Sawyer yiɗi yahugo kawtal jaayɗe nder Calabar, Naajeeriya.

Adadevoh haani taƴuki nyauɓe Liberia'en Patrick Sawyer bana nyau Ebola fuɗnaare nder lesdi Nigeria nder suudu ndun arande nder Lagos, Nigeria, nder lewru Yuli 2014. Adadevoh waɗi Sawyer nder suudu ndun, ko o wi'i o ɗon nyaama nyau nyau nduu. Sawyer yiɗi yahugo ha jaaynde nder Calabar, Nigeria. Adadevoh woni ardiiɗo golluɗo saawir'en. Adadevoh boo o waɗi mo nder suudu ndun, haaje o heɓii ko ardiiɗo lesdi Liberia yiɗi mo. O footi waɗugo nokkuure mo ɓe njokki, haaje ɗon woodi ɓanduji, ngam o ɓaŋgi barikade tagdi yeeso dammugal Sawyer. Kuugal maako waɗi lesdi Nigeria warti nyau man. Nder wakkatiji ɗi'e, dokto'en Nigeria ɗon haani hujja, ko waawata waɗi nyau nyau masin. O hokki yimɓe kuugal habaru ha dow nyau, o soodi kuujeji njogorɗe e o hawti bee mangu ha nder ardiiɓe. Ngam haala maako, laamu Nigeria anndini nyau nyau man ngam nyau ummaatoore lesdi e jaangowo ngam ngam nyawdi ngam Ebola. WHO anndini Nigeria be Ebola ha 20 Oktoobar 2014.

Ameyo Adadevoh waree Afolabi Emmanuel Cardoso e 26 abriil 1986. Ɓe mari ɓiɗɗo gooto, Bankole Cardoso.

Maayi e jawdi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Adadevoh maayi diga nyau Ebola nder quarantine ha 19 August 2014 nder Lagos, Nigeria. Ɓandu maako ɗon ɗon laato nder leydi ndii. Famee mum heɓii limce maako e waɗi sarru buri hooreejo nder nder ngam ngam hakkiilo haɓɓugo nder mayre boo nder 12 Septemba 2014, nder Lagos.[2] Dr. Ameyo Adadevoh Health Trust (DRASA), goongɗinki hakkillo hakillo, haɗi ha nder teddungal maako. Fim 93 Days ɗon haani Adadevoh e ɗon wi'a dow saawir be Adarevohi be yimɓe feere nder suudu ndun. Film ngal waɗi Steve Gukas. Ha 27 Oktoobar 2018, o heɓii Google Doodle ɓaawo maayde maako ha anniyaare maako 62.

Nder lewru feebariiru 2020, laawol feere haani Adadevoh nder Abuja, laamorgo lesdi Naijeriya. "Njiila Ameyo Adadevo" ɗon hawta bee laawol Ahmadu Bello, go'o nder nder laawol Abuja ɓurɗum mawnugo. Ɗo woni go'o nder kuugal arandeeji ɗi laamu Nigeria waɗi ngam teddina darana maako ma'ana nder lesdi nder sappoji je'e nder nguurndam maako. Jaŋde jaŋgol jaangirde Babcock e nder suudu jaangoowo jaangal ngal e innde maako.

Jaŋde jaŋgowo jaangirde jaangoowo jaangal ngal Babcock University boo ina inniraa e makko.

Fedde e jaaynde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaɓɓorgo Kewuuji Taal Ko ɗum hokki
Fedde Rotary ɓaawo maayde 3 Octobre 2014 Rotary Club of Abuja-Metro
Jaɓɓorgo Kewuuji pinal e ummatoore 5 Oktoobar 2014 Church House Trinity
Daraje doktoorji: Doktarji Fedde, Honouris Causa 11 Oktoobar 2014 Jaŋde Baze
Nollywood Humanity Award 18 Oktoobar 2014 Nollywood Movies Awards
Jaɓɓorgo Fedde 25 Oktoobar 2014 Koolol tokkuɓe Yeesu ɓe Allah wurtini
Jaɓɓorgo Fedde Ɓamtaare 3 Noofambar 2014 Firooje nder jaango, jaangirde e jaangal ummaatoore (WIMBIZ)
Hakkiilo Hooreejo Moodi 12 Noofambar 2014 Labbiji kuugal
Fedde jaɓɓaande 15 Noofambar 2014 Guild of Medical Directors FCT Abuja
Taare dow dow 19 Noofambar 2014 Fedde Fuutaji Amerik Naajeeriya
Firo Nigeria's Hero of the Year Award 30 lewru Nuwambar 2014 Ko Sun Awards
Sakiyaaku ɓernde SEC 2014 1 lewru deeseemba 2014 Commission de sécurité et de change
Lamba 1 Humaniiruuji Kala Gotta Andu (2014) 11 lewru deema 2014 International Medical Corps UK
Debbo Mo Fuli 2014 22 lewru deemaambar 2014 Mawɗo
No.1 Firooji duniyaaru 2014 23 lewru deema 2014 Lo Spazio della Politica
Mawɗo debbo 2014 23 lewru deema 2014 CNN
Yimɓe hitaande 2014 31 lewru defanam 2014 Ekekeee
Fedde Nigeria nder hitaande 4 lewru fuɗnaange 2015 National Infinity Magazine
Daraje doktoorji teddungal: Doktarji Sayense, Honouris Causa 17 lewru fuɗɗoode 2015 National Open University of Nigeria
Debbo arandeejo 11 mars 2015 Banki Fuuta Nigeria
Officer of the Order of Niger (OON) 11 Oktoobar 2022 Fedde lesdi Naajeeriya

Firooji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named guardian
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named nigerianmonitor.com