Jump to content

Andrews Otutu Obaseki

Iwde to Wikipedia
Andrews Otutu Obaseki
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo11 Korse 1926 Taƴto
ƊofordeBenin City Taƴto
Date of death13 Morso 2017 Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajijudge Taƴto
Janngi toLondon School of Economics and Political Science Taƴto
Work period (start)1940 Taƴto

Andrews Otutu Obaseki, CON (11 lewru juko hitaande 1926 - 13 lewru juko hitaande 2017)[1] ko ñaawoowo Naajeeriya, ko ñaawoowo to suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya.[2]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Obaseki jibinaa ko ñalnde 11 lewru juko hitaande 1926 to wuro Benin, laamorgo leydi Edo, to bannge worgo leydi Najeriya.[3] O janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange e hitaande 1940, caggal ɗuum o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar.[4] Caggal nde o waɗi duuɓi ɗiɗi e nder duɗal heblo, o waɗi duuɓi 2 goɗɗi e nder duɗal ndema to Moor Plantation, Ibadan.[5] E hitaande 1948 o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres ɗo o janngi ko fayti e sariya.[6]

Golle sariya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1975 o toɗɗaama e jooɗorde ñaawirdu toowndu leydi Naajeeriya ngam wonde Ñaawirde, o woppi golle e hitaande 1991. E nder miijo makko e ñaawirdu leydi Najeriya, o hollitii wonde " Ñaawirde e nder ñaawirɗe ko gootum so tawii ko e ñaawirɗe ngenndiije, ñaawirɗe toowɗe walla ñaawirɗe mawɗe." ; peeje ɗee ko goote kadi ko nde boowal woodi e kuutoragol sariya kuuɓtodinɗo oo tan toɓɓe ceertuɗe ɗee naatata ngam waɗde feere no haanirta nii".[7]