Bul Muttaar (Bou El Mogdad)

Iwde to Wikipedia
Bul Muttaar (Bou El Mogdad)
ɓii aadama
Jinsudamngel Taƴto
Ɓii-leydiyankaaku Taƴto
Ɗuubi daygo1826 Taƴto
Date of death24 Yarkomaa 1880 Taƴto
WoldeFaransinkoore Taƴto
Sana'ajiexplorer, qadi, interpreter Taƴto

Al Hajji Buu El Mogdaad Sek (1826-1880) ko mawɗo firooɓe ɗemɗe e waggiyaŋke goferneeruji ɗowgu njiimaandi to Senegaal, tuggi e Auguste-Léopold Protet e hitaande 1853 haa Louis Brière de l'Isle e 1880, kam e Louis Faidherbe mo o wonnoo keedoowo mum koolaaɗo.

Ciimtol Nguurmdam[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bou El Mogdad ummii ko e galle mawɗo ndarnaaɓe ɓadiiɗo laamu njiimaandi tuubakooɓe. . Ko o keunum Hamet Ndiaye Ann, ǧaadii dowrowo ñaawirdu juulɓe mo Faidherbe toɗɗii. Bou El Mogdad adinoo wonde ko korhoro ǧaadii oo, kisa, nde oon waɗti heewreede golle ñaawooje ɗee, o wonti gaadii kaŋko ne .

Duuɓi noogaas ko kaŋko woni nantinoowo, binndoowo e piranoowo laamu Senegaal e ɗemngal arabeeere, omo teskaa e wonde-mo baawɗo renndinde diine makko Lislaam e ɗooftaagol makko laamu njiimaandi nguu.

Kadi ko o jilyiilo ɗoftoowo Vincent e nder Adrar (Muritani) tuggi Siilo haa Korse 1860, kono tawtoreede ɗum ufuse katolik addii heen tuumamuuya kisa lappol ngol laataaki. Ɓe korii yettaade Atar e Chinguetti. Buu El Mogdaad kisa ɗoon aadondiri e maɓɓe addude ballal mum ngam waɗde ngol-ɗoon lappol tacco-saharaa so naattude e wutte hajjiyaŋke gonɗo e laawol feewde Makka. E oon tuma, laamu nguu ena wondi e ngoƴa mawka baɗte doolnugol gowole jihaadi de Alahajji Sayku Umar Taal kadi ena sikki nde Buu El Mogdaad arti arti kala ena kufii tiitoonde Al Hajji – ko weeɓaano oon sahaa e Afrik ɓaleeri – ena gasa ɗum wonana ɓeydaare e njiimaandi Farayse e dow Sénégal, ko ɗum kadi kaŋko o miijii : « Ngol kajjugol ena waawi ɓeyda ngartam sabu maa annde ko e njiimaandi Farayse ngol waɗi ».

Hay sinno ngol-ɗoon lappol alaa ko addi e ngartam wonande jilyilooji palɗe taccaaɗe ɗee, ngol heɓii yuɓɓineede no haanirta kadi Buu El Mogdaad arti e Sénégal e maayirɗe 1861.

E hitaande 1869 o jeyaama e lappi walla nulanɗe 22 kisa, caggal duuɓi 23 golle e ɗooftagol, o toɗɗaa ufuse e Légion d'honneur.

Buu El Mogdaad yalti golle laamu e 1879 rewi heen lebbi seeɗa, e 1880, o toɗɗaa tamsiir e ǧadi to Sen-Liwi. O saŋkii ko e ndeen hitaande. Laana Buu El Mogdad tuma ɓennata ɓiltorde baaraas Jamaa Galle ɓooyɗo, gonɗo wiidnde, ɗo o hoɗnoo kadi ɗo o jaɓɓotonoo seerenɓe ummotooɓe Muritani nana sara tufnde Roume, e collo ko wonnoo mbedda Boufflers, hannde mbedda Duudou Sek Buu El Mogdaad.

Buu El Mogdaad ko innde laana mbaɗatnooka rusooji marsandiis e yimɓe e maayo Senegaall hakkunde 1950 e 1970. Hannde mbaɗtaaka laana kaymbal, ka nawat yilliyaŋkooɓe to Sen-Liwi, to Parc national des oiseaux du Djoudj, to Richard-Toll, Dagana e Podor.

Ciife e duttorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Template:Références

Yiy ɗee[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Binndanɗe nannduɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Afrique-Occidentale française
  • Histoire du Sénégal

Ciimtoordam[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • (en) Benjamin N. Lawrance, Emily Lynn Osborn et Richard L. Roberts, (dir.), Intermediaries, interpreters, and clerks: African employees in the making of colonial Africa, University of Wisconsin Press, Madison, Wisc., 2006, VIII-332 p. (ISBN <span class="nowrap">0-299-21950-X</span>)
  • Yves-Jean Saint-Martin, Le Sénégal sous le Second Empire, Karthala, Paris, 2000, p. 268-270 (ISBN 2865372014)

Jokkorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • « Voyage dans l’Adrar et retour à Saint-Louis, 1860, par M. Vincent, capitaine d’Etat-Major », Le Tour du monde, 1er semestre 1861, p. 49-64 en ligne sur Gallica
  • « Voyage par terre entre le Sénégal et le Maroc », Revue maritime et coloniale, mai 1861, p. 477-494 en ligne sur Gallica
  • Template:Autorité

Template:Portail