Jump to content

Bul Muttaar (Bou El Mogdad)

Iwde to Wikipedia
Bul Muttaar (Bou El Mogdad)
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɗuubi daygo1826 Taƴto
Date of death24 Yarkomaa 1880 Taƴto
WoldeFaransinkoore Taƴto
Sana'ajiexplorer, qadi, interpreter Taƴto

Al Hajji Buu El Mogdaad Sek (1826-1880) ko mawɗo firooɓe ɗemɗe e waggiyaŋke goferneeruji ɗowgu njiimaandi to Senegaal, tuggi e Auguste-Léopold Protet e hitaande 1853 haa Louis Brière de l'Isle e 1880, kam e Louis Faidherbe mo o wonnoo keedoowo mum koolaaɗo.

Ciimtol Nguurmdam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bou El Mogdad ummii ko e galle mawɗo ndarnaaɓe ɓadiiɗo laamu njiimaandi tuubakooɓe. . Ko o keunum Hamet Ndiaye Ann, ǧaadii dowrowo ñaawirdu juulɓe mo Faidherbe toɗɗii. Bou El Mogdad adinoo wonde ko korhoro ǧaadii oo, kisa, nde oon waɗti heewreede golle ñaawooje ɗee, o wonti gaadii kaŋko ne .

Duuɓi noogaas ko kaŋko woni nantinoowo, binndoowo e piranoowo laamu Senegaal e ɗemngal arabeeere, omo teskaa e wonde-mo baawɗo renndinde diine makko Lislaam e ɗooftaagol makko laamu njiimaandi nguu.

Kadi ko o jilyiilo ɗoftoowo Vincent e nder Adrar (Muritani) tuggi Siilo haa Korse 1860, kono tawtoreede ɗum ufuse katolik addii heen tuumamuuya kisa lappol ngol laataaki. Ɓe korii yettaade Atar e Chinguetti. Buu El Mogdaad kisa ɗoon aadondiri e maɓɓe addude ballal mum ngam waɗde ngol-ɗoon lappol tacco-saharaa so naattude e wutte hajjiyaŋke gonɗo e laawol feewde Makka. E oon tuma, laamu nguu ena wondi e ngoƴa mawka baɗte doolnugol gowole jihaadi de Alahajji Sayku Umar Taal kadi ena sikki nde Buu El Mogdaad arti arti kala ena kufii tiitoonde Al Hajji – ko weeɓaano oon sahaa e Afrik ɓaleeri – ena gasa ɗum wonana ɓeydaare e njiimaandi Farayse e dow Sénégal, ko ɗum kadi kaŋko o miijii : « Ngol kajjugol ena waawi ɓeyda ngartam sabu maa annde ko e njiimaandi Farayse ngol waɗi ».

Hay sinno ngol-ɗoon lappol alaa ko addi e ngartam wonande jilyilooji palɗe taccaaɗe ɗee, ngol heɓii yuɓɓineede no haanirta kadi Buu El Mogdaad arti e Sénégal e maayirɗe 1861.

E hitaande 1869 o jeyaama e lappi walla nulanɗe 22 kisa, caggal duuɓi 23 golle e ɗooftagol, o toɗɗaa ufuse e Légion d'honneur.

Buu El Mogdaad yalti golle laamu e 1879 rewi heen lebbi seeɗa, e 1880, o toɗɗaa tamsiir e ǧadi to Sen-Liwi. O saŋkii ko e ndeen hitaande. Laana Buu El Mogdad tuma ɓennata ɓiltorde baaraas  Jamaa Galle ɓooyɗo, gonɗo wiidnde, ɗo o hoɗnoo kadi ɗo o jaɓɓotonoo seerenɓe ummotooɓe Muritani nana sara tufnde Roume, e collo ko wonnoo mbedda Boufflers, hannde mbedda Duudou Sek Buu El Mogdaad.

Buu El Mogdaad ko innde laana mbaɗatnooka rusooji marsandiis e yimɓe e maayo Senegaall hakkunde 1950 e 1970. Hannde mbaɗtaaka laana kaymbal, ka nawat yilliyaŋkooɓe to Sen-Liwi, to Parc national des oiseaux du Djoudj, to Richard-Toll, Dagana e Podor.

Ciife e duttorɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Template:Références

Binndanɗe nannduɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  • Afrique-Occidentale française
  • Histoire du Sénégal

Ciimtoordam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  • (en) Benjamin N. Lawrance, Emily Lynn Osborn et Richard L. Roberts, (dir.), Intermediaries, interpreters, and clerks: African employees in the making of colonial Africa, University of Wisconsin Press, Madison, Wisc., 2006, VIII-332 p. (ISBN <span class="nowrap">0-299-21950-X</span>)
  • Yves-Jean Saint-Martin, Le Sénégal sous le Second Empire, Karthala, Paris, 2000, p. 268-270 (ISBN 2865372014)
  • « Voyage dans l’Adrar et retour à Saint-Louis, 1860, par M. Vincent, capitaine d’Etat-Major », Le Tour du monde, 1er semestre 1861, p. 49-64 en ligne sur Gallica
  • « Voyage par terre entre le Sénégal et le Maroc », Revue maritime et coloniale, mai 1861, p. 477-494 en ligne sur Gallica
  • Template:Autorité

Template:Portail