Chinelo Anohu

Iwde to Wikipedia
Chinelo Anohu
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
ƊemngalIgbo Taƴto
WoldeInngilisjo, Igbo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajijurist Taƴto
Educated atUniversity of Nigeria, Harvard University Taƴto
Affiliation stringAfrica Investment Forum Taƴto
Participant inGlobal Conference 2022, FII PRIORITY In Miami, USA Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.pencom.gov.ng Taƴto

Chinelo Anohu ko laamɗo lesdi Naajeeriya, laamɗo leydi e jaagorɗo. O woni ardiiɗo mawɗo e CEO National Pension Commission, (PenCom). O wondi goomu goomu gooduɗo Komiteeji Fedde Ɓamtaare Fedde Fedde Fede e hitaande 2004 nde waɗi haɓɓuki sistemal fedde Fedde e nder lesdi Nigeria. Nder lewru Mee 2019, o laɓɓinaama hooreejo e darinoowo mawɗo forumu Afrik haɓɓugo AfDB.

O woni goomu ɓurɗo ɓamtaare nder London stock exchange Afrik Advisory group. Nder hitaande 2004, o laati jaajinoowo jaajotooɗo jaajorgal PenCom nder lesdi Naijeriya. E 14 Desemba 2014, o laɓɓinaama darinoowo mawɗo komise. O jaɓi jaŋde e jaŋde Law e Jaŋde Nigeria to Enugu. O woodi boo jaangirde magistri nder tele e teknoloji anndal nder London School of Economics. O yahi Harvard University Kennedy School of Government, London Business School, Columbia University Graduate School of Business e Wharton University Business School ngam janngude janngude kuuɗe feere feere.

O ƴiwoy nder saare ɓiɓɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

joweego. Baaba maako woni mo anndal, nden baaba maako woni mo banki, mo jannginoowo e dowlaaku nder ɗemngal Farayse. Maami maako woni misal maako; nder haalde nder nder nder nder jarida Nigeria Guardian, o wi'i: "Naa, mi ɓiɗɗo maama am. Ɗuum firti mi ɗon hakkilana, mi ɗon yiɗi ko mi yiɗi. Ammaa ɗum firti mi mari baawɗe haa mi laati debbo mo'o wuro. Maami am ɗon ɓura, ɗon ɓura nder wuro boo nder yaasi. O ɗon kuuwti, o ɗon cuwta e koo ɗume. haa hannde o ɗon waɗa nyaamdu baaba am, o yiɗi waɗugo ɗum. Mi mawnini nder nokkuure nde ɗum mari mari kuugal ngam wuro maaɗa. Bana suka mi ɗon ɓura haa mi ɗon jaajugo defte, baaba am boo ɗon ɗaɓɓa yam, o wiʻa yam, a waawi anndugo no o ɗon cuwan, o ɗon looto limce, o ɗon hoolo wuro ngam a holli yam ko o waawi hokkude ma hayɗugo wuro".Ɓaawoore O ƴiwoy nder saare ɓiɓɓe joweego. Baaba maako woni mo anndal, nden baaba maako woni mo banki, mo jannginoowo e dowlaaku nder ɗemngal Farayse. Maama maako woni misal maako; nder habaru nder nder nder nder gazete Nigeria Guardian, o wi'i: ", mi ɓiɗɗo maama am. Ɗuum firti mi ɗon hakkilana, mi ɗon yiɗi e ɗon ɗon hoola. Ammaa ɗum firti mi mari baawɗe haa mi laati debbo nder suudu. Maama am ɗon ɓura, ɗon ɓura haa nder suudu boo haa yaasi nder suudu. O ɗon cufa, o ɗon cufa e koo ɗume. haa jooni o ɗon waɗa nyaamdu baaba am, o yiɗi waɗugo ɗum. Mi ɓura nder nokkuure nde ɗum walaa hulɓuki ngam nyaamdu saare maaɗa. Bana suka mi ɗon ɓura nder deftere boo baaba am ɗon ɗaɓɓa yam, o ɗon wi'a yam, a waawi anndugo no o nyaama, o nyaama limce, o ɗon hoola suudu ngam a holli yam bana a waawi hokkude ma hay huunde.

Fedde janngirde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Chinelo heɓii jaŋde Bachelor of Laws diga University of Nigeria, Enugu, nder hitaande 1996. O jaɓi Jaŋde Lawol Nigeria nder hitaande 1997. Nder hitaande 2000, o heɓii ko o heɓii e nder defte maggal.M nder Computer and Communications Law diga London School of Economics. Nder nder nder nder nder janngude maako; nder hitaande 2008 o yahdi Columbia University Graduate School. Nder hitaande 2007, o janngini e J. F. Kennedy School of Government of Harvard University. Nder hitaande 2002, o ɗon haa Wharton Business School, University of Pennsylvania ngam kuugal mawɗo.

Kuugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ha 2016, Chinelo woni darnde mawɗo e CEO PenCom, jaayɗe be jawdi ɓurɗe N5. billion. O wonnoo goomu nder Fedde Fulfulde Pension Reform, nde waɗi huutoreeje pensionji nder lesdi Nigeria. Kaŋko o woni hooreejo jaaynoowo jaaynooɓe jaaynooɗo jaaynoojo jaaynooje jaaynooji jaaynooɗi jaaynooɗe jaaynoowu jaaynooju. O ɗon moftina mo o jaɓɓina ceede ɗe jaɓɓorgo jaɓɓorgal ceede to jaɓɓorɗo ceede to goɗɗo jaɓɓorlo ceede to saare maako. Nder haala do'a, Fedde Fedde Fuuta e Abuja ha 11 August 2016, hawti mo ngam waɗugo kuugal. O wondi goomu nder London stock exchange Africa Advisory group, Chinelo woni ardiiɗo mawɗo e CEO PenCom, marɗo jaayndeere e jawdi ɓurɗe N5. billion. O wondi goomu nder Fedde Fedde Fuuta Fuuta Fuuɗugo Fuuta Fedde Fuuɗuki Fuuta Futuɗum Fuuta Futtu nder lesdi Naajeeriya. Kaŋko o jeyaa e hooreejo jaaynoowo jaaynooɓe jaaynooɗo jaaynoojo jaaynooje jaaynooji jaaynooɗi jaaynooɗe jaaynoowu jaaynooŋko'en jaaynoo. O ɗon wi'a o jaɓɓii jawdi ɗi ɗon haani ha jaɓɓorgo jaɓɓorgal ceede to PFA feere je ɗon haani to saare maako. Nder haala feere, Fedde Ɓureejo Fedde e Abuja e 11 August 2016, hawti mo ngam waɗugo kuugal. O wondi goomu nder London stock exchange Africa Advisory group.

Himobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

mw-parser-output .reflist{font-size:90%;margin-bottom:0.5em;list-style-type:decimal}.mw-parser-output .reflist .references{font-size:100%;margin-bottom:0;list-style-type:inherit}.mw-parser-output .reflist-columns-2{column-width:30em}.mw-parser-output .reflist-columns-3{column-width:25em}.mw-parser-output .reflist-columns{margin-top:0.3em}.mw-parser-output .reflist-columns ol{margin-top:0}.mw-parser-output .reflist-columns li{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .reflist-upper-alpha{list-style-type:upper-alpha}.mw-parser-output .reflist-upper-roman{list-style-type:upper-roman}.mw-parser-output .reflist-lower-alpha{list-style-type:lower-alpha}.mw-parser-output .reflist-lower-greek{list-style-type:lower-greek}.mw-parser-output .reflist-lower-roman{list-style-type:lower-roman}