Diiwal Zamfara

Iwde to Wikipedia
Diiwal Zamfara
Nomadic settlement in Zamfara State.jpg
state of Nigeria
Golle imaaɗe1 Yarkomaa 1996 Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeInngilisjo Taƴto
DuungalAfirik Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
LaamordeGusau Taƴto
Nder laamooreNaajeeriya Taƴto
Jonde kwa'odineto12°10′0″N 6°15′0″E Taƴto
Office held by head of governmentGovernor of Zamfara State Taƴto
Laamu battaa enexecutive council of Zamfara State Taƴto
Laamu depitee enZamfara State House of Assembly Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Shares border withDiiwal Katsína, Kaduna, Niger, Diiwal Kebbi, Sakkwatoɓe Taƴto
ReplacesSakkwatoɓe Taƴto
Ɗemngal ngal sarwisiji leydi fu njoni haaludeLela, Lyase, ut-Ma'in Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://zamfarastate.net/mb/ Taƴto
Map

Zamfara Un Diiwal e Woyla Faaro Hirnannge Naajeeriya gelle mauɗe diiwal Zamfara kanje ngooni Gusau ɗenbo. Gomnajo mo jooni hanko ke Bello Mohammed Matawalle. Haa yaari 1996 geɓal egal ɗer Diiwal Sokoto. Zamfara un geɓal gal ɗuuɗirka yimɓe e Hausa’en e Fulɓe. Zamfara galɓu e paamari hukuumaaji Anka, Gumi, Bukkujum e Talata Mafara.

Goɓiranko’en ɓe ɗuuɗirka yimɓe hukuma pamarun Shinkafi. E gonga gobranko’en waaɗi hijra gaɗa lamorɗe Gobir. Ɗun heeɓa Burmanko’en e Bakura e Funɓe Bundugu e Maru, galibu maɓɓe ɓe ɓuuri Katsinanko’en, geranko’en e Haɗejanko’en ɗenbo e yimɓe Alibawa eɗon ngooni e Ƙaura Namoda e Zurmi, eɗun heeɓa ɗun Alawan Shehu Usmanu fulɓe e Birnin Magaji.

Gal waaɗi keerol e wayla jamhuriyyajiwal Niijar eta fombina e diiwal Kaduna eta fuuna waadi keerol e diiwal e Katsina eta hirna ɗembo edi waaɗi keerol e diiwal Sokoto Kebbi e Niger, eɗi wooɗi ɗuuɗirka yimɓe koyaari 9,278,873 edau limgal 2006 ɗen edi woodi hukumaji pamaari sappo e naayi.

[1]Jooɗorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jooɗorɗe Zamfara Jooɗorɗe Zamfara eɗe woodi gulɗun eɗun ummo koyaari 38`c (100.4`F) yaari dau hakkuɗe marchie e mayu. Wakkatire ɗungaaku eɗun fuɗɗa e reirgo mayu yaari seftembeer enon bo wakkatire peewol eɗun ɗun anɗi e hammattan eɗun gaɗa Disamba yaari Afrilu. Leɓɓi ɓurɗi gulɗun e Zamfara kanji ngoni marchie e Afrilu gonɗi haade e ɗungu eta artuɗun. Diyam dau artuɗun eɗon wadda sakamaakoji ɗun feunoojun hauti e ɗustuugo ngulɗum ɓanɗuu.

Hukumaji Pamari[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Diiiwal Zamfara eɗon maari hukumaji pamari sappo e naayi (4) kanji ngooni.

Lasgi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Diiwal Zamfara gal un ummaatore hausa e fulɓe inare e woɓɓe gaɗa ɗer ummatore Gwari, kamuku, kambari, Dukawa e Zabarmi ɓe jooɗii. Luttuɗe ɗen ɗe kautii e Igbo, Yarbanko’en, Kanuri’en, Nupe e Tiv. Mauɗe gelle diiwal un inare woɗɗe musamman e faaro wuuɗu luumo ɗe ɗuuɗirka yimɓe gaɗa ko e tooye ɗer Naajeeriya kamano no ɗum waaii e kootooye fuu e galluje mauɗe e Zamfara eɗe ngooɗi ɗuuɗirka yimɓe gaɗa guttuɗi fere-fere ɗun Naajeeriya.

Demle[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Demgal Hausare kangal ke ɗemgal hukumawal luttuɗe mauɗe ɗemle ɗe ɗun wolɗaata e maaje e Zamfara ɗe kautie Englishire, Faransacore, Fulfulde, Larabankore seɗɗaje ɗenbo eɗe bolwira kaamani Yorubankore e Igbo’en. Demle kainji lela e gwamhi-wuri eɗun wolwira e majee e hukuma pamarun Gummi. Ha eɗe hanɗe eɗun wolwiira e ut-ma in e diiwal e ɗenbo gelle Keɓɓe ɗun diiwal Sokoto.

Ilmu (Famgo)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jergol mangal jangirɗe diiwal Zamfara ɗe kauti e.

Diinah[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Julɗaaku (Islama) hanjuke mauɗun diina diiwal gal kirista’en ma eɓe ngoodi tokkaɓe ɗuɗɓe diinaji asalu ɗimma eɗi ngooɗi tokkuɓe haibo ɓe ɗuuɗa (seɗɗa) tokkaɓe. Eɗun waɗɗa ɗeɗɗen diinaje e saareji kiiɗi banoo Dutsi e kwatarkwashi. Diiwal Zamfara hangal wooni latti artugal e naajeeriya puɗɗugal huutirki tsariwal Shari’a e zaman laamu gomnajo kiiɗo diiwal gal Ahmed Sani Yarima.

Hiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]