Jump to content

Joseph Davilmar Théodore

Iwde to Wikipedia
Joseph Davilmar Théodore
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuHayti Taƴto
InndeJoseph Taƴto
Ɗuubi daygo1847 Taƴto
ƊofordeOuanaminthe Taƴto
Date of death13 Siilo 1917 Taƴto
Place of deathPort-au-Prince Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldPresident of Haiti Taƴto

Joseph Davilmar Théodore ( ; 25 mars 1847 – 13 janvier 1917) ko hooreejo leydi Hayiti tuggi 7 noowammbar 1914 haa 22 feebariyee 1915.[1] O jibinaa ko wuro wiyeteengo Ennery to feccere worgo leydi ndii, o fuɗɗii golle makko ko e konu, o yuɓɓini remooɓe kakawo worgo e nder murto hooreejo leydi ndii hono Oreste Zamor. Waasde mo yoɓde remooɓe no o fodannoo tawtoreede murto ngoo nii, ɓooyaani ko addani mo woppude laamu ngam wallitde Jean Vilbrun Guillaume Sam. Théodore woniino hooreejo Senaa Hayiti e hitaande 1910.

Joseph Davilmar Theodore "Bon Da" jibini nder Ouanaminthe nder 25 Maars 1846. O ɓiɗɗo Ismée Theodore e Adélaïde Sejourné. Baaba maako ɗon daga Grande-Riviere du Nord nden inna maako ɗon daga Jeremie. O huuwani bee Sylvain Salnave diga duuɓi 18 e o huuwani nder maayo Haitian. O laati konsuula Haiti to Dajabon, hooreejo wuro Ouananminthe, e senataare leydi Haiti e hitaande 1888. Bana yimɓe Haitian ɗuɗɓe nder wakkatiire, o waɗi jawdi nder nder kiila. Nder 17 Maars 1897, o fuɗɗi heɓugo pension maako 100 gourdes lewru, ko 3230.27 gourdes nder ceede hannde.

Nder hitaande 1911, Théodore laati hooreejo Senate. Ha 2 feebariyee 1914, o haɓɓi ardiiɗo keso wakkati o ɗon jokkondira e Rosalvo Bobo. E nder ɗiɗawre, o waɗi konu dow Oreste Zamor. Ngam maajum, o haɓɓiti haɓre ɓe'e remooɓe kakao, ɓe anndiraa Cacos, nder lesdi Fuuta e o haɗi hokkiɓe ceede to ɓe kawti e haɓre bee "Zandolit'en", gardiiɓe Zamor. Nder 5 Feebari, gardagol Davilmar Théodore, ɓe mbaawataa yahugo Port-au-Prince ngam ɓe ɗon hawta bee konu Oreste Zamor nder Artibonite, ɓe ngari Cap-Haitien ɓe ɗon hawti bee saɓugo gariiri. Duule nden ɗon ɗon ɗon ɗon nder nder lesdi, ɗon ɗon ɗon waɗi ɗon ɗon ɗon maɓɓugo, ammaa ɓaawo ɗon ɗon ɗon mari ɓaawo nde na'i konu Amerika USS <i id="mwIg">Nashville</i> ɗon wari yeeso Cap-Haitien. Théodore nden waɗi ko o heɓii Grande Rivière du Nord nden o haɓɓiti haɓre Cacos.

hooreejo leydi e sahaa

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nder 8 Feebari, Oreste Zamor, mo gardiiɓe mum ɓe ɓe maɓɓi dow gardiiɓe Davilmar Théodore balɗe seɗɗa ɓaawo, ɓe ɓooydi nder gardiiɓe leydi ndii ɓe laatii hooreejo Haiti. Nder lewru Oktoobar 19, Davilmar laati hooreejo laamu fulɓe. Nder 7 Noofambar, o suɓii hooreejo Haiti ngam duuɓi jeeɗiɗi, o jeyaa Oreste Zamor. Caggal nde o jaɓi laamu, o suɓii haaki mum, Rosalvo Bobo, ngam laamiiɗo nder lesdi e laamiiɗo ceede. Bana hooreejo keso, Théodore waɗi doolaare ceede bee laamu Amerik, ngam jaɓugo laamɓe, laawol ferel, e banki. Sabo, daliila mum, mo waawataa hokkude remooɓe ngam o haani hawtaade e haɓre waɗi o jeyaa ngam Jean Vilbrun Guillaume Sam. Nder laamu maako, nder 17 Desemba 1914, US Marines ɓe ƴetti daga ship war USS Machias (PG-5) ɓe natti suudu National Bank ɓe njaɓi sanduuje ɗe ɗon woodi dolaaruuji $500,000 nder go'o. Ceede ɗe ɓe waɗi nder City Bank nden ɓe naaki hokkugo to Haiti. Kufrol e tikkere'en ɗon mbaawake ko nafata. "Bons Da", ko bo noddaama ngam ko hooreejo leydi wi'i, ɓe wurtini ngam ɓe hokkake yimɓe. United States, je ɗon je ɗon jeyaa France bana jaɓɗo banki lesdi diga 1 Januuwar 1915 ɗon jaɓa jaɓugo ceede kesum. Nde o waawaa jaɓugo saɗugo jawdi ɗi yimɓe hawti e maɓɓe, nden caggal nde Cacos ɓeydi jaɓugo dow Vilbrun Guillaume Sam, hooreejo leydi o ƴetti o jeyi dow 22 feebariyee 1915.

Luttugol e maayde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde Théodore ummii, o yahri nder leydi Curacao, nden o yahi Jamaica. Caggal nde wayli leydi 1915 o hooti Haiti o jooɗi nder laamorgo leydi ndi, o maayi ko e 13 lewru Janaayo 1917. Laamu kesum, Philippe Sudre Dartiguenave, yaaki, dow umroore Ameriknaaɓe, ngam haɓɓugo haɓɓuki lesdi ngam laamu hooreejo lesdi, ngam siyasa maako dow lesdi Amerika.