Laamateeri Maasina

Iwde to Wikipedia
Laamateeri Maasina
historical country
Golle imaaɗe1819 Taƴto
Replaced byToucouleur Empire Taƴto
ReplacesGobir Taƴto
Dissolved, abolished or demolished date1862 Taƴto

Seeku Aamadu laatii gardiiɗo laamateeri Fulɓe Maasina: Caggal laamateeri Saraŋkuleeɓe Gaana ( fewnɗo temmeddanɗe 3 haa yotti temmeddanɗe 8), Laamateeri Maniŋkaaɓe to Maali (fewnɗo temmeddanɗe 13 haa yotti temmeddanɗe 15) kañe e Laamateeri Koroborooɓe maa Soŋay’en (fewnɗo temmeddanɗe 15 haa yotti temmeddanɗe 16), ko jamaanu Laamateeri Fulɓe Maasina warii.

Jibinannde Laamateeri

Seeku Aamadu puɗɗuɗo Laamateeri, ƴiwɗo e ɓeynguure Barinaaɓe (Fulɓe juulɓe). Ko arɗo Fulɓe jom-tooruuji'en (rewooɓe sanamuuji) warɓe ƴiwde to leydi Senegaal, wuurnooɓe e daande maayo Nijer gila temmeddanɗe 14 wonnooɓe e nder ɗowaangol Laamiiɗo Segu hitaande 1670.

E hitaande 1818, Seeku Aamadu haɓidi e Fulɓe arɗo’en e yaadiiɓe mum’en jokkondirnooɓe e laamɗo keefeero bammbaranke mo Segu oo. O heɓi poolgal. Caggal ɗum o fampii jihaadi makko (1819) o dahi saare Jenne, nokku ɗo o jaŋngunoo Alkura'ana. Ndeen o fenti laamateeri alsilamaaku keyri ndi o inniri Diina kono endi ɓuraa anndireede innde Laamateeri Maasina. Laamorgo mayri laatii Hamdallaahi, ko ɗum woni wi'ide yettoore woodanii Geno. Wuro ngoo ko joɗɗinaango hakkunde hitaande 1819 e 1821 kilometiraaji 32 hakkunde mum e Mooɓti. Engo mooftunoo ko hewti 60 deende (quartiers).

Peewnitoowo mawɗo

Seeku Aamadu laatii peewnitoowo (réformateur) mawɗo: o feewnii renndo Fulɓe: o fecci ɓe nooneeje ngam yaafinde margol dabbaaji, kañe e nawrugol ndema yeeso. O nawrii njulaŋkaaku kadi yeeso o renndini etunguuji leydi ndi fuf etungu ngootu. Ñaawoore ko Alkura'ana waɗirteno yurmeende alaa heen. Haybiirde koniŋkooɓe kadi no feewnano. Laatii faggudu leydi ndii ina tuuginoo e ngaynaaka (durngol) e ndema.

Seeku Aamadu toppitii kadi jannde. Cukalel ina naatinee e jaŋngirɗe Alkura'ana gila e duuɓi mum 7. Duɗe Alkur’aana keewɗe cosano e leydi ndii.

Ko e hitaande 1844, caggal maayde Seeku Aamadu ndee, ɓiɗɗo makko Aamadu Seeku lomtii mo e laamu. Caggal oon, ko taaniraawo makko lomtii e laamu e hitaande 1852.

Wakkati timmoode Laamateeri Maasina

Ɗum hawrii E puɗɗagol Laamateerii Afrik hirnaange ɓurndi mawnude: Laamateeri Tukuleer’en, ko ɗum woni Laamateeri Diina Alhajji Umaar Tal. Caggal konuuli ɗi Alhajji Umaru Taal naɓi to saare laamorde Hamdallaahi, o dahi nde o wari laamɗo, laamu nguu yirbi. Ɗum laatii e hitaande 1862.

Laamɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

# Name Reign Start Reign End
1 Majam Dyallo c. 1400 1404
2 Birahim I 1404 1424
3 Ali I 1424 1433
4 Kanta 1433 1466
5 Ali II 1466 1480
6 Nguia 1480 1510
7 Sawadi 1510 1539
8 Ilo 1539 1540
9 Amadi Sire 1540 1543
10 Hammadi I 1543 1544
11 Bubu I 1544 1551
12 Ibrahim 1551 1559
13 Bubu II 1559 1583
14 Hammadi II 1583 c. 1595
Moroccan rule (c. 1595 – 1599)
14 Hammadi II (Restored) 1599 1603
15 Bubu III 1603 1613
16 Birahim II 1613 1625
17 Silamaka 1625 1627
18 Hammadi III 1627 1663
19 Hammadi IV 1663
20 Ali III 1663 1673
21 Gallo 1673 1675
22 Gurori I 1675 1696
23 Gueladio 1696 1706
24 Guidado 1706 1716
25 Hammadi V 1761 1780
26 Ya Gallo 1780 1801
27 Gurori II 1801 1810
28 unknown 1810 1814
29 Hamadu I 1814 1844
30 Hamadu II 1844 1852
31 Hamadu III 1852 1862
Tukolor military government (1862 – 1863)
32 Sidi al-Bakka (Tukolor regent) 1863 1864
33 Sheikh Abidin al-Bakha'i (Tukolor regent) 1864
34 Badi Tali 1864 1871
35 Badi Sidi 1871 1872
36 Ahmadu 1872 1873
- Sheikh Abidin al-Bakha'i (Tukolor regent) (Restored) 1873 1874