Laamateeri Maasina
| Golle imaaɗe | 1819 |
|---|---|
| Replaced by | Empire Peul |
| Replaces | Gobir |
| Dissolved, abolished or demolished date | 1862 |

Seeku Aamadu laatii gardiiɗo laamateeri Fulɓe Maasina: Caggal laamateeri Saraŋkuleeɓe Gaana ( fewnɗo temmeddanɗe 3 haa yotti temmeddanɗe 8), Laamateeri Maniŋkaaɓe to Maali (fewnɗo temmeddanɗe 13 haa yotti temmeddanɗe 15) kañe e Laamateeri Koroborooɓe maa Soŋay’en (fewnɗo temmeddanɗe 15 haa yotti temmeddanɗe 16), ko jamaanu Laamateeri Fulɓe Maasina warii.
Jibinannde Laamateeri
Seeku Aamadu puɗɗuɗo Laamateeri, ƴiwɗo e ɓeynguure Barinaaɓe (Fulɓe juulɓe). Ko arɗo Fulɓe jom-tooruuji'en (rewooɓe sanamuuji) warɓe ƴiwde to leydi Senegaal, wuurnooɓe e daande maayo Nijer gila temmeddanɗe 14 wonnooɓe e nder ɗowaangol Laamiiɗo Segu hitaande 1670.
E hitaande 1818, Seeku Aamadu haɓidi e Fulɓe arɗo’en e yaadiiɓe mum’en jokkondirnooɓe e laamɗo keefeero bammbaranke mo Segu oo. O heɓi poolgal. Caggal ɗum o fampii jihaadi makko (1819) o dahi saare Jenne, nokku ɗo o jaŋngunoo Alkura'ana. Ndeen o fenti laamateeri alsilamaaku keyri ndi o inniri Diina kono endi ɓuraa anndireede innde Laamateeri Maasina. Laamorgo mayri laatii Hamdallaahi, ko ɗum woni wi'ide yettoore woodanii Geno. Wuro ngoo ko joɗɗinaango hakkunde hitaande 1819 e 1821 kilometiraaji 32 hakkunde mum e Mooɓti. Engo mooftunoo ko hewti 60 deende (quartiers).
Peewnitoowo mawɗo
Seeku Aamadu laatii peewnitoowo (réformateur) mawɗo: o feewnii renndo Fulɓe: o fecci ɓe nooneeje ngam yaafinde margol dabbaaji, kañe e nawrugol ndema yeeso. O nawrii njulaŋkaaku kadi yeeso o renndini etunguuji leydi ndi fuf etungu ngootu. Ñaawoore ko Alkura'ana waɗirteno yurmeende alaa heen. Haybiirde koniŋkooɓe kadi no feewnano. Laatii faggudu leydi ndii ina tuuginoo e ngaynaaka (durngol) e ndema.
Seeku Aamadu toppitii kadi jannde. Cukalel ina naatinee e jaŋngirɗe Alkura'ana gila e duuɓi mum 7. Duɗe Alkur’aana keewɗe cosano e leydi ndii.
Ko e hitaande 1844, caggal maayde Seeku Aamadu ndee, ɓiɗɗo makko Aamadu Seeku lomtii mo e laamu. Caggal oon, ko taaniraawo makko lomtii e laamu e hitaande 1852.
Wakkati timmoode Laamateeri Maasina
Ɗum hawrii E puɗɗagol Laamateerii Afrik hirnaange ɓurndi mawnude: Laamateeri Tukuleer’en, ko ɗum woni Laamateeri Diina Alhajji Umaar Tal. Caggal konuuli ɗi Alhajji Umaru Taal naɓi to saare laamorde Hamdallaahi, o dahi nde o wari laamɗo, laamu nguu yirbi. Ɗum laatii e hitaande 1862.
Laamɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]| # | Name | Reign Start | Reign End |
|---|---|---|---|
| 1 | Majam Dyallo | c. 1400 | 1404 |
| 2 | Birahim I | 1404 | 1424 |
| 3 | Ali I | 1424 | 1433 |
| 4 | Kanta | 1433 | 1466 |
| 5 | Ali II | 1466 | 1480 |
| 6 | Nguia | 1480 | 1510 |
| 7 | Sawadi | 1510 | 1539 |
| 8 | Ilo | 1539 | 1540 |
| 9 | Amadi Sire | 1540 | 1543 |
| 10 | Hammadi I | 1543 | 1544 |
| 11 | Bubu I | 1544 | 1551 |
| 12 | Ibrahim | 1551 | 1559 |
| 13 | Bubu II | 1559 | 1583 |
| 14 | Hammadi II | 1583 | c. 1595 |
| Moroccan rule (c. 1595 – 1599) | |||
| 14 | Hammadi II (Restored) | 1599 | 1603 |
| 15 | Bubu III | 1603 | 1613 |
| 16 | Birahim II | 1613 | 1625 |
| 17 | Silamaka | 1625 | 1627 |
| 18 | Hammadi III | 1627 | 1663 |
| 19 | Hammadi IV | 1663 | |
| 20 | Ali III | 1663 | 1673 |
| 21 | Gallo | 1673 | 1675 |
| 22 | Gurori I | 1675 | 1696 |
| 23 | Gueladio | 1696 | 1706 |
| 24 | Guidado | 1706 | 1716 |
| 25 | Hammadi V | 1761 | 1780 |
| 26 | Ya Gallo | 1780 | 1801 |
| 27 | Gurori II | 1801 | 1810 |
| 28 | unknown | 1810 | 1814 |
| 29 | Hamadu I | 1814 | 1844 |
| 30 | Hamadu II | 1844 | 1852 |
| 31 | Hamadu III | 1852 | 1862 |
| Tukolor military government (1862 – 1863) | |||
| 32 | Sidi al-Bakka (Tukolor regent) | 1863 | 1864 |
| 33 | Sheikh Abidin al-Bakha'i (Tukolor regent) | 1864 | |
| 34 | Badi Tali | 1864 | 1871 |
| 35 | Badi Sidi | 1871 | 1872 |
| 36 | Ahmadu | 1872 | 1873 |
| - | Sheikh Abidin al-Bakha'i (Tukolor regent) (Restored) | 1873 | 1874 |