Jump to content

Oduduwa

Iwde to Wikipedia
Oduduwa
deity
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuBenen Taƴto
InndeOlofin (The great one) Taƴto
Place of deathIle Ife Taƴto
MarudeOjugbelu Arere, Oranyan Taƴto
WoldeYarbankoore Taƴto
Sana'ajimonarch Taƴto
DiinaYoruba religion Taƴto

Oduduwa wonnoo ko laamɗo diineeji Yoruba, sosɗo laamu Ife e laamɗo tagɗo (orisha) e nder diine Yoruba. Iwdi makko e leydi ko wuro Oke Ora[1][2] E wiyde aadaaji, ko kanko joginoo tiitoonde Olofin mo Ile-Ife, wuro ceniingo Yoruba.[3] O laami ko juuti e nder Ife,[4][5] kadi o wonii jibinannde laamɓe keewɓe jeyaaɓe e leydi Yorubaland.[6][7]

E nder aadaaji diineeji Yoruba, Oduduwa ina yi’ee no tagoore diine walla semi-diine nde laamɗo tagaaɗo, Olodumare, neldi gila asamaan ngam tagde leydi e dow ndiyam. Ɗee ɗoo gooŋɗinɗe ko aadaaji Yoruba en njogii ngam wonde kaaƴe gonɗe e daartol tagoore maɓɓe. Obatala, miñi mum Oduduwa, e Oduduwa ɗoo ina lomtiniree maandeeji e kalaas, Obatala ina ƴetta dow, Oduduwa ina ƴetta les. E nder ndee ɗoo daartol, Oduduwa ina anndiraa kadi Olofin Otete, ƴettuɗo kalaas gonɗo (Igbá Ìwà) e Olodumare.[8]

Nate daartol bannge goɗɗo oo ina kollita wonde o eggiima e nder falnde Ife ummoraade Oke Ora, renndo to fuɗnaange Ife. Wakkati e juutde laamu maako laaɓaaka, ammaa ruuhu Yoruba ɗon nuɗɗina dow Oduduwa ɗon nuɗɗina bana wakkati bee hoore maako. Oduduwa woni laamɗo gadano Ife gooto, mo hade makko wonnoo ko fedde renndooji loowdiiji, Elu sappo e tati. Ko kanko kadi woni baaba sosɗo laamuuji laamɓe ceertuɗi jeytaare e nder leydi Yoruba, hannde kadi omo teddiniree “jaambaaro, jaambaaro, gardiiɗo, e baaba leñol Yoruba”.

Iwdi innde Yoruba “Oduduwa” ko: Odu-ti-o-da-uwa (ɗum woni Odu-ti-o-da-iwa).[9]

Ɗuum firti ko: Deftere mawnde jibinnde woodde.[9]

Duuɓi garooji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Pijirlooji ardorde ɗii njoofi ko caggal ballondiral hakkunde Obatala, Orunmila e Owa Ilare. Limle tati ɗee mbaawii weeɓtinde maayde Oduduwa. Caggal ɗuum, feccere mawnde e ballal Oduduwa sankitii - ɗum firti ko sankitii ɓiɓɓe makko e taaniraaɓe makko gila Ife haa e nokkuuji ɗi ɓe cosi ko adii walla ɓe keɓi semmbe.

Obalufon II Alayemore woni ko e jappeere laamu nde Oranmiyan, ɓiy Ogun kono ina heewi jokkondirde e Oduduwa, arti e hoɗorde mum, haɓa e laamu Obalufon. Laaɓaani hol no Lajamisan woniri ɓiy Oranmiyan, hay so tawii o nanngii jappeere laamu ndee e dow fenaande, tee ina gasa tawa ko kanko woni jibinannde denndaangal Ooni en laamiiɓe e nder Ife gila e jamaanu makko haa jooni, ɗum addani daartiyankooɓe wiyde ina mbiya ɗum laamu Lajamisan, ngu heddii ko taƴaaka fotde duuɓi 700.

Winndannde mawnde: Oranmiyan

Oranmiyan ina wiyee ko ɓiy Ogun biologique, kanko ne kadi ko ɓiy Oduduwa e kapiteen mum konu, ko ɗum waɗi miijo ngo Oranmiyan ina jogii baabiraaɓe ɗiɗo. O jeyaa ko e ɓurɓe waawde ƴaañde e nder daartol Yoruba. Luural jowitiingal e jibineede makko ko sabu Oduduwa e Ogun fof ina njokkondiri e debbo gooto, yumma makko, Lakange. Ogun ko jaambaaro mo njillu mum addani mo nanngude Lakane ngam wonde boowal hare, o jokkondiri e mum. Oduduwa fotnoo yiɗde debbo oo, o jokkondiri e makko nde o woni e reedu ndee. Ko waawi heen wonde fof, haala kaa addani jibineede Odede, ganndiraaɗo kadi Oranmiyan.[12] Oranmiyan maa won Alaafin gadano Oyo, caggal ɗuum Ooni Ife. O laami kadi nder Laamu Benin wakkati seɗɗa ɓaawo ɓillaaji nder yimɓe Benin doole ɓe ɗon yewta bee Oduduwa ngam neldugo ɓe laamiiɗo mo laamata ɓe, ammaa o acci ngam o hoota Ife ɓaawo o tawi Yimɓe Laamu Benin ɗon laama, Ko adii nde o ummotoo e Laamu Benin, o resi debbo Benin mo o jibini ɓiɗɗo gorko biyeteeɗo Eweka mo caggal mum yahri e jappeere laamu, kadi ko kanko woni jibinannde Obas en fof e nder Laamu Benin haa hannde.

Winndannde mawnde: Oke Ora § Feññinde UgboYiyngooji goɗɗi

Oduduwa e darnde mum e tagoore

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Winndannde mawnde: Laamɗo debbo

Aadaaji diina Yoruba dow fajiri jamaanu ɗon wi'a Oduduwa woni Orisa mo Olodumare ɓuri yiɗugo. Ko noon ne kadi, kanko (walla kanko, no Oduduwa primordial holliri e fuɗɗoode fannu Divine Feminine e Obatala Divine Masculine) neldaama gila asamaan ngam tafde leydi e dow ndiyam, ko ɗum woni gollal ngal o ƴetti e juuɗe jom suudu makko e miñiiko Obatala, mo nganndu-ɗaa ko kañum wonnoo ɓuuɓri ƴiiƴam keewndi sanngara e mboros ngam sarde sanngara wiyaaɗo oo ngam sosde leydi. Ɗee ɗoo gooŋɗinɗe, ɗe aadaaji Yoruba en njogii, ina wiyee ko kañum en ngoni ƴoƴɓe daartol tagoore maɓɓe. Obatala e Oduduwa ɗoo ina lomtiniree maande kala, Obatala ina ƴetta dow, Oduduwa ina ƴetta les. E nder ndee ɗoo daartol, Oduduwa ina anndiraa kadi Olofin Otete, ƴettuɗo Basket gonɗo e juuɗe Olodumare.

Hollirde woɗnde Oduduwa ko debbo Obatala hollitaama e nder Odu Ifa Osa Meji, aaye oracle Ifa. E nder ndee Odu, Obatala yiyti sirlu debbo mum, o wujji ɗum comci maskara ngam ɓoornaade ɗum e hoore mum. Ɗuum ina sikkaa ko daartol waylo-waylo ummoraade e matriarcat feewde e patriarcat.[8]

Ndeeɗoo aada kosmoloji ina waɗi sahaaji jillondirɗi e aada Oduduwa daartol. E wiyde woɗɓe, Oduduwa taariindi ina sikkaa ko innde Oduduwa adannde, debbo, jokkondirɗo e Leydi ina wiyee Ile.[14][15]

Aadaaji gadiiɗi ɗii, ko wayi no Oduduwa gonɗo e jinnaaɗo walla ko debbo laaɓɗo, ina njiyee e nder mbaydi ruuhu e nder aadaaji Gelede. Fuɗɗotooɓe Gelede keɓata ko juulde Oduduwa wondude e kosam Gelede e mask. Ɗuum ina haalda e Oduduwa wonde ina jokkondiri e yummiraaɓe taaniraaɓe diineeji ɗi nganndu-ɗaa ko Awon iya wa walla Iyami. Ɗoo, Oduduwa ina teddinee no yumma Yoruba en nii.[16]

Yiyngooji ɗi ngonaa Yoruba

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Won e yimɓe woɗɓe mbiyi ina njokkondiri e Oduduwa. E wiyde leƴƴi Kanuri, Yauri, Gobir, Acipu, Jukun e Borgu, ɗi maamiraaɓe mum en sosnooɓe mbiyaa ko banndiraaɓe Oduduwa [17] (hono no Samuel Johnson winndiri e teeminannde 19ɓiire nii), Oduduwa ko ɓiy Damerudu, mo Yoruba en mbiyata Lamurudu, laamɗo mo kanko wonnoo ɓiy maagiyanke laamɗo Kisra. Kisra e wondiiɓe mum ina mbiya wonde kaɓiino e Muhammadu e wolde Badr, Kisra dogi ummii Arabi naati Afrik caggal nde o dañi hare e juuɗe jihaadiyaŋkooɓe e hitaande 624 caggal jibineede Iisaa. E wiyde lefol ngol, kanko e almuɓɓe makko ɓe cosi laamlaamuuji keewɗi e laamuuji laamɗi e nder laawol maɓɓe eggugol maɓɓe feewde Afrik hirnaange.[18][19][20] Ndee ɗoo aada ko feere e goongɗinal, ɓurngal lollude e won e juulɓe, jowitiingal e wonde Oduduwa ko laamɗo ummoriiɗo Makka. Kono tan, won annduɓe ina cikka ko ɗum ummorii ko e batte caggal ɗuum e pinal Yoruba en Lislaam e diineeji Ibraahiima goɗɗi ɗii e luural e aadaaji goɗɗi e nder korpus aadaaji Yoruba en.[21][22]

Diine canndolinɗo

Doggol laamɓe Ife

Leƴƴi Afrik

Diine santeria

Diina Yoruba

Nwanyanwu, O. J.; Opajobi, ko Bola; Olayinka, Sola (1997). Jaŋde ngam ƴellitaare renndo-faggudu & politik e nder leydi Najeriya. Resooji yiyteede. p. 159. ISBN 978-978-34467-0-0. Keɓtinaama ñalnde 1 lewru Mbooy 2024.

Sariya, R. C. C. (1973). "Dowlaaji Oduduwa: Taariindi aadaaji e propaganda politik hakkunde Yoruba". Jaaynde daartol Afrik. 14 (2): 207-222. Doi:10.1017/S0021853700012524. ISSN 0021-8537. JSTOR 180445. S2CID 148987750.

"Leyɗeele Yoruba | Siwil Aduna". kursuuji.lumenjanngugol.com. Heɓtinaama ñalnde 26-05-2020.

Lynch, Patrisiya Ann (17 lewru juko hitaande 2018). Miijooji Afrik, A haa Z. Infobase. ISBN 9781438119885.

Alokan, Adeware (17 juin 2018). Iwdi, Mawnugol & Ƴellitaare Laamu Efon Alaaye. Timade ko njuɓɓudi. ISBN 9789783456785.

*Obayemi, A., "Leƴƴi haalooɓe ɗemngal Yoruba e Edo e hoɗdiiɓe mum en ko adii hitaande 1600 caggal Iisaa", e nder J. F. A. Ajayi e M. Crowder (eds), Daartol Afrik hirnaange, vol. Mi (1976), 255-322.

Falola, Toyin; Mbah, Emanuel (17 juin 2018). Luural, Seppooji e Luural e nder Afrik. Taylor e Farayse. ISBN 9781315413082.

Wasinton, Teresa (2014). Architects gonɗi. Dowlaaji Dentuɗi Amerik: Oyas. 25-28. ISBN 978-0991073016.

Jonson, Samuwel (1921). Daartol Yoruba en : Gila e jamanuuji gadani haa e fuɗɗoode laamu Angalteer. p. 143.

Lange, Dierk (2004). Laamuuji ɓooyɗi Afrik hirnaange : Yiyngooji Afrik-cakkital e Kanaan-Israayiil ; a Koolol Janndeeji bayyinaaɗi e ɗi bayyinaaka e ɗemngal Engele e Farayse. Jaaynde J.H.Röll. p. 368. ISBN 978-3-89754-115-3. Heɓtinaama ñalnde 1 noowammbar 2023.

Okelola, Olubayo (2001). Daartol siyaasaaku Ile-Ife (ɓurɗo leñol Yoruba) 1900-1980. Lichfiil. p. 4. Ƴeewtaa ko ñalnde 1 noowammbar 2023.

Beier, Ulli (1980-10-02). Miijooji Yoruba. Arsiif CUP. ISBN 9780521229951.

Alliance Yoruba: Archive 2011-07-02 to Machine WaybackHol ko woni Yoruba!

Lawal, Baabatunde (1995). "À Yà Gbó, À Yà Tó: