Jump to content

Yoruba language

Iwde to Wikipedia

Yoruba (USA: /ˈjːrəbə/,[2] Angalteer: /ˈjɒrʊbə/;[3] Yor. Èdè Yorùbá, IPA: [jōrùbá]; Ajami: عِدعِ يوْرُبا) ko ɗemngal haalteengal e Hiirnaange Afrik e Hiirnaange Afrik Caka Naajeeriya. Ko leñol Yoruba haaldata ɗe. Haalooɓe ɗemngal Yoruba ina tolnoo e miliyoŋaaji 47, ina heen fotde miliyoŋaaji ɗiɗi haalooɓe ɗemngal ɗiɗaɓal.[1]

Yarbankoore
language, modern language
Subclass ofYoruboid, Kwa Taƴto
LesdinkeejumÈdè Yorùbá, Yorùbá Taƴto
LesdiNaajeeriya, Benen, Togo Taƴto
Linguistic typologysubject–verb–object, isolating language Taƴto
Writing systemLatin script Taƴto
Ethnologue language status2 Provincial Taƴto
Used byYimɓe Yarbanko'en Taƴto
Wikimedia language codeyo Taƴto

Ko ɗum ɗemngal keewngal, ngal ɓuri haaleede ko e nokkuuji gonɗi e nder leydi Najeriya, Benin, e Togo tawa ina waɗi renndooji tokoosi eggooɓe to Kodduwaar, Siyera Leyoon e Gambia.

Kelme Yoruba ina kuutoree kadi e nder diineeji diineeji Afrik ko wayi no diineeji Candomblé Afro-Beresiil, diineeji Kariibi Santería e mbaadi ɗemngal Lucumí liturgique, e diineeji Afrik-Amerik ceertuɗi to Amerik worgo. Ko ɓuri heewde e huutortooɓe ɗeen diineeji hannde e nder leyɗeele Amerik, kaalataa walla faamataa Yoruba; kono, ɓe kuutortoo ko kelme e konnguɗi Yoruba e nder jimɗi ɗi ɓe mbaawaa faamde. Huutoraade lexicon kelme Yoruba e konnguɗi juutɗi e nder diine ina heewi kadi, kono ɗe njaltii e waylooji sabu Yoruba nattii wonde ɗemngal maɓɓe, kadi ɗemngal laaɓngal ɗaɓɓaaka.

[2] Yor.

  1. REDIRECTION Modèle:Ɗemngal, Template:IPA-all; Ajami:
  2. REDIRECTION Modèle:Ɗemngal) is a language that is spoken in West Africa, primarily in Southwestern and Central Nigeria. It is spoken by the Yoruba people. Yoruba speakers number roughly 47 million, including about 2 million second-language speakers.[3]

Ko ɗum ɗemngal Yoruboid mawngal, Yoruba ɓuri ɓadaade ɗemɗe Itsekiri (kaaleteeɗe e nder delta Niiseer) e Igala (kaaleteeɗe e nder caka Niiseer).

Tariya Kabaaruuji goɗɗi: ɗemɗe Volta–Niiseer e ɗemɗe Benue–Kongo Yoruba ina renndini e ɗemɗe Edekiri, ko ɗum wondi e Itsekiri e seerndude Igala e dental ɗemɗe Yoruboid nder caltal Volta–Niger e nder galle Niger–Kongo. Ngootaagu ɗemɗe galle Niiseer-Kongo ina yahra e duuɓi 11 000 jooni (caggal yonta Paleolitik toowɗo).[4] E nder leydi Najeriya hannde ndii, ina hiisa wonde ina waɗi ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 50 haalooɓe ɗemngal Yoruba, kam e miliyoŋaaji keewɗi goɗɗi haalooɓe ɗemngal Naajeeriya, ɗum noon ko ɗemngal Afrik ɓurngal heewde haaleede e nder duunde he. Woodi binndi ɗuuɗɗi nder ɗemngal Yoruba, hawti bee defte, jaayndeeji, e defte.[5] Yoruba ina huutoree e jaayndeeji rajooji e teleeji, ina janngee e duɗe leslese, hakkundeeje, e duɗe jaaɓi haaɗtirde.[6]

Ɗemɗe Yoruboid Winndannde mawnde: Ɗemɗe Yoruboid Innde(ji) Fedde Nokku(ji) Ɗemɗe ɓurɗe mawnude Haalooɓe ɗemɗe ngenndiije Leydi Miijo Ɗemɗe Igala Igala Fuɗnaange Diiwaan Kogi nder e saraaji nokkuuji Dekina, Ankpa, Idah, Ibaji, Omala, Igalamela-Odolu, Diiwaan Anambra Woyla-Hirnaange to Anambra Hirnaange Ebu, Anyugba, Ifẹ, Idah, Ibaji, Ankpa, Imane 2,1 miliyoŋ Najeriya Ɓuri seertude Ɗemngal Yoruboid (feccere adannde) & Ɗemngal Yoruboid ɓurngal fuɗnaange Ogugu Fuunaange Kogi Diiwal haa Olamaboro, Fuunaange Diiwal Enugu, Uzo Uwani, Igbo Eze Woyla, Laamu Nsukka __________ 160,000 Naajeeriya Ɗemngal Igala feere-feere Ɗemɗe Edekiri Ɗemɗe Ede Fuɗnaange, Cakaare e Fuɗnaange Benin, Cakaare Togo, nder e saraaji mum: Porto-Novo, Pobe, Adjarra, Banté, Savé, Tchaouurou, Sakété, Ketou, Cove, Glazoue, Adja-Ouèré, Bassila, Dassa- Bene). Atakpame, Goubi, Anié, Moretan, Kambole, (Togo) Ede Ifè, Ede Isha, Ede Idaasha, Ede Shabe, Ede Ije, Kambole, Ede Nago, Ede Kura, Manigri Ekn 1,4 miliyoŋ Benin, Togo, Nigeria A cluster of closely ɗemɗe jokkondirɗe e nder Yorubaland hirnaange, ko ɓuri 95% nanndugol Lexical e Yoruba gonɗo e mbaydi Itsekiri Hirnaange Delta lesdi haa Warri Fuunaange, Warri Fuunaange, Warri Fuunaange Hirnaange, Sapele e Ethiope Hirnaange. Dowla Edo nder Ikpoba Okha, e Ovia Fombina-Hirnaange __________ 700,000 Naajeeriya Ɗemngal Yoruba nder hirnaange Delta Niiseer & ɗemngal Edekiri ɓurngal fuɗnaange Yoruba Hirnaange Hirnaange, Fuɗnaange Caka & Caka Hirnaange Naajeeriya: Ondo, Edo, Kwara, Ekiti, Lagos, Ogun, Kogi, Oyo, Osun. Fuɗnaange & Cakaare Benin: Ɓoornugol, Kolin, Uéme, Zou, Borgu Ekn. Ikale, Mokole, Ondo, Ibarapa, Onko, Usẹn Ekn 55 miliyoŋ Nijeer, Benin, Amerik Ko ɓuri heewde e ɗemɗe Yoruboid, e ɗemngal Niger–Kongo ɓurngal heewde haalooɓe L1. Olukumi Ko seerti e ɗemɗe Igboid e nder diiwaan Delta, Aniocha Fuɗnaange. __________ 17,000 (?) Naajeeriya Ɗemngal Yoruba gonngal e banngeeji Hirnaange NijeerFedde Yoruba ina sikkaa ƴellitiima e nder yimɓe haalooɓe Volta-Niger ɓe ceeraani e hitaande ujunere adannde ko adii jibineede Iisaa. Koɗorɗe haalooɓe Yoruba arandeeji ina cikka ina nanndi e koɗkiiji tawaaɗi e nokkuuji Niger ɓurɗi yaajde ɗii gila hedde teeminannde 4ɓiire ko adii jibineede Iisaa, ko ɓuri heewde ko to Ifẹ. Ɗemɗe Yoruba Fuɗnaange-Hirnaange ina kollita kesam-hesaagu ɗemɗe ɓurɗe ɗemɗe Fuɗnaange-rewo e Caka. Nde tawnoo nokkuuji ɗiɗmi ɗii kadi ina keewi jogaade koɗkiiji ɓooyɗi, ɗum ina hollita ñalngu caggal ɗuum ngam eggude e nder Fuɗnaange-rewo Yorubaland.[7] E fawaade e tolno Kay Williamson, ko ɗoo woni tolno jokkondire hakkunde Itsekiri e ɗemɗe Yoruboid goɗɗe, huutoraade doggol kelme mooftaaɗe e kelme ɓurɗe heewde. Nanndiral 100% firtata ko jokkondire hakkunde ɗemɗe ɗiɗi, nanndugol 0 firtata ko nokkuuji ɗiɗi haaldude ɗi ngalaa jokkondire.[citation needed]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko nanndi e ɗemngal Itsekiri Igala 60,0% Ijumu (okun) 70,3% Yoruba gonɗo e mbaydi 71,5% Ijesha 72,0% Ekiti 74,2% Ijebu 75,3% Oba (Akoko) 78,4% Ondo 78,4% Ilaje 80,4% Ikale 82,3% Njeñtudi wiɗto doggol kelme hollitii wonde Itsekiri ina jogii nanndo ɓurngo mawnude e ɗemɗe Yoruba fuɗnaange-rewo, haa teeŋti noon e Ilaje e Ikale, e 80,4% e 82,3% nanndugol. E fawaade e sarɗiiji ƴeewndo ɗemɗe e batu winndereejo ƴeewndo ɗemɗe (1992), ko nde ƴeewndo doggol kelme holliri nanondiral lekkol les 70%, ko sifaaji ɗiɗi konnguɗi njiylotooɗi ɗemɗe ceertuɗe. Ko 70% e ko ɓuri ɗum ina hollita wonde sifaaji konnguɗi ɗii fof ko ɗemngal gootal. Kono tan, jarribooji faamde ɗemngal ina poti waɗeede ngam anndude no haalooɓe ɗemngal gootal mbaawirta faamde sifaa haala goɗɗo oo. Nii woni so tawii ƴeewndo ngoo hollitii wonde Igala, e dow 60% ko ɗemngal ceertungal no feewi, denndaangal sifaaji haalaaji Yoruboid goɗɗi ɗii ko ɗemɗe ɗemngal gootal tan.[citation needed]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Feereeji Koolondiral ɗemngal Yoruba ina waɗi ɗemɗe keewɗe. Ɗemɗe Yoruba feere-feere nder Yorubaland, Naajeeriya waawan renndinki nder nokkuuje ɗemɗe jowi mawɗe: Fuunaange-rewo, Fuunaange-rewo, Cakaare, Fuuna-rewo, e Fuunaange-rewo.[8] Keeri laaɓtuɗi mbaawaa ƴetteede, nokkuuji periferik diiwanuuji ɗemɗe ina keewi jogaade won e nanndugol e ɗemɗe jokkondirɗe.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. "Yoruba". Merriam-Webster. Retrieved 2 April 2024.
  2. Laurie Bauer, 2007, The Linguistics Student's Handbook, Edinburgh
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named e27
  4. Valdés, Vanessa K. (2015-03-04). "Yoruba Traditions and African American Religious Nationalism by Tracey E. Hucks (review)". Callaloo (in Engeleere). 38 (1): 234–237. doi:10.1353/cal.2015.0025. ISSN 1080-6512. S2CID 143058809.
  5. Warner, Maureen (1971). "Trinidad Yoruba — Notes on Survivals". Caribbean Quarterly. 17 (2): 40–49. doi:10.1080/00086495.1971.11829073. ISSN 0008-6495. JSTOR 40653205.
  6. "History of Oyotunji". Oyotunji (in Engeleere). Retrieved 2020-10-13.
  7. DELAB International Newsmagazine, November 2005 Template:ISSN link
  8. "Yoruba Wikipedia hits 25 million views in 2023". The Nation. 17 February 2024. Retrieved 18 February 2024.