Sankofa (filim)

Iwde to Wikipedia
Sankofa (filim)
film
TitleSankofa Taƴto
Main subjectslavery in the United States Taƴto
Genredrama film Taƴto
Country of originDowlaaji Dentuɗi, Biritaani-Mawndi, Almaanya Taƴto
Original language of film or TV showInngilisjo Taƴto
Publication date1993 Taƴto
DirectorHaile Gerima Taƴto
ScreenwriterHaile Gerima Taƴto
Cast memberAfemo Omilami Taƴto
Narrative locationGana Taƴto
Colorcolor Taƴto
Review score92%, 8.2/10 Taƴto
CNC film rating (France)no age restriction Taƴto

Sankofa (Amharic: ሳንኮፋ) ko film fijoobe fiijirde drama ngal hiitande ndungu alif 1993 diga Ethiopia, nder Haile Gerima waɗi dow jaaynde e nder Atalantika. Woni haala Oyafunmike Ogunlano, Kofi Ghanaba, Mutabaruka, Alexandra Duah, e Afemo Omilami. Wolde Sankofa ɗon ƴiwo maana maako diga Ɗemngal Akan Ghanaan, je maanaa "woodi, ɗaɓɓita, e heɓugo faamu, semmbe e tammunde", bana Dr. Anna Julia Cooper.[1] Wolde Sankofa holli ko nafata neɗɗo naa' yaaki ɓaawo maako ngam yaaki yeeso yeeso. Nder film, Sankofa hollitii e colli e yi'ugo e dummaare Godine Drummer. [2] Fim Gerima holli ko nafata yimɓe ɓaawo Afrik ɓe njokki ɓaawo Afrik. Gerima huutori laawol laamiiɗo Mona ngam holla no nanndi afriknaaɓe dow identity hawti e anndugo ɓalli neɗɗo e "tuurnugo to fuɗɗoode mum" (Gerima).[2]

Kootol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fim fuɗɗii e mawɗo Godine Drummer, Sankofa (ko Kofi Ghanaba jogii), o ɗon mooɓta Fontom daga drums ɗon wi'a "Ringinging ruuhu mayɓe, ummake". Ɗuum woni laawol habaru maako bee kaakaaji lesdi Afirka, ɓurna Ghana. Wondugo maako e ɓooyi haa o wurtina ruuhu maama'en maako, ɓe maayi wakkati Maafa. Woni haala boo ɗon tokki hollaago Mona (Oyafunmike Ogunlano), model Afrik-Amerikiyanke jamanuɗo nder fotooji dow maayo Ghana.[3]

Jaŋde ɗon waɗa haa Cape Coast Castle, to o ɗon ɓilla dow lesdi ngam suumɗo fotde ɗon sembiɗina mo o ɗon waɗugo jonde bee kamera. Mona anndaa taariika kuuje ɗowolɓe Afrik hirnaange bana kuugal maccuɓe Cape Coast Castle ngam o ɗon hawta bee ko'e maako nder lesdi Afrika haa wakkati ɗuɗɗum. Nde Mona ɗon nder maayo, o ɗon haɓa mawɗo mawɗo mawɓe sankofa mo ɗon ɗon fahin tammuɗe nder fuɗɗam film.[4]

ɗon haalaa Mona ngam haaduki ɓaawo maako, o ɗon haalaa dow Cape Coast Castle, nokkuure ɗo ɓe ɗowtani maccuɓe, ɗum nokkuure masin, ngam o ɗon haadi ɓerɗe afriknaaɓe maccuɓe ɓe ɓe njogii nder limce diga Cape Coast haa Americas. ɗaɓɓiti haɗugo turista'en ɓe naato nder suudu ɗo ɗo ɗowolɓe ɗon anndina. To Mona naati nder suudu ɗo ɓe ɗowolɓe ɗon, ɓe ɗon hoola mo haa wakkati haa ɓe ɗon hawta bee yimɓe afriknaaɓe ɗuuɗɓe. Mona ɗon ɗaɓɓa yahugo nder suudu ɗo ɓe mbaɗata maccuɓe, nden ɓe ɗon hawta bee huuwooɓe maccuɓe nder Orop, ɓe o ɗaɓɓa ngam ɓe mbi'a o marɗo. Jaayndiyaaɓe maccuɓe ɓe ɗon hokkata mo hakkilantaaku dow Mona ngam ɓe ɓorki mo haa yiite, ɓe ɗon ɓorki limce maako, ɓe ɗon marki mo bee leɗɗe ɗe ɗon ɗon nyaamo.

Mona ɗon njaara yonki marɗo suudu biyeteeɗo Shola " ngam o jooɗora yonki ardiiɓe mum. " O hooti haa laamɓe Lafayette nder worgo lesdi Amerika, to o ɗon torra huwooɓe maako boo o ɗon torraa. Nder lamnde, Shola hawti e Nunu (Alexandra Duah), goɗɗo mo jibinaa e nder lesdi Afrika mo ɗon yejjita "ndalleeji mawɗi" e mo ɗon anndina bana "koorɗo mawɗo e ɓernde moofta"; Noble Ali (Afemo Omilami), hooreejo mooftaaki hakkunde joomiraaɓe maako e gollooɓe go'o e mo yiɗi Nunu masin e mo yidde mo waɗa koo ɗume; e Shango (Mutabaruka), golloowo garɗo lesdi Indiya hirnaange mo ɓe kuuwi to Lafeyettes'en caggal nde ɓe anndini o ɗon waɗa caɗeele, nden o ɓadake warugo moofta Shola.[5]

Shango noddetee ko Allah Yoruba mawɗo leelooji e leelooji, o hollii gooŋgaaku to maccuɓe maako haa o huwtaaki yonki maako. Won caɗeele keewɗe nde o heɓii hoore mum nder caɗeele ngam o ɗaɓɓita haɓugo ngam maccuɗo feere. O ɗon waɗa kuuɗe kalluɗe bana ɗaɓɓugo Shola ngam o waɗa laamiiɗo booɗugo, koo boo ngam ngam ngonki maako o ɗon maɓɓina. To ɓe ƴamiimo ngam ɗume o dillitaay nder suudu, o wi'i ngam o waawaa yaawugo bandiraaɓe maako. Nunu e Shango ɗon haɓana e haɓugo bee laamu maccuɓe ngam ɓe ngaɗa ko ɓe mbaawi ngam ɓe keɓu hakke. Shola ɗon yi'a Nunu e Shango ɗon hawta e ummaatoore ɓernde ɗon waɗa kawtal jemma e ɗon woodi limol marɓe diga lamɓe Lafayette e lamɓe feere. Fuɗɗam, Shola wi'i o waawataa heɓugo hoore maako ngam o hawtaaki e ummaatoore ɓernde ngam ko o jaɓaaki nder diina kiristaana. Yimɓe maccuɓe ummaatoore fuu ɓe njogii waɗugo suɓaaji ɗi ɗi mburtata lesdi cukkoore nder leɗɗe.

Nunu ɗon hawta bee ɓiɗɗo maako, Joe, mo ɓii-ayama maako ɓii-aaden ɓii-abe'en ɗon ɓaŋgita Nunu nder komiwal maccuɗo. Joe (Nick Medley) waɗi maccuɗo mawɗo, nden boo o ɗon haani haɓana maccuɓe feere ngam o waɗa joomum belɗum. ɗon sakkita hoore maako nder lesdi Afirka, o ɗon ɗaɓɓa hoore maako ɓernde maako ɗon haani. O ɗon ɓooyma ɓernde ngam baaba Raphel (Reginald Carter) mo ɗon ekkitina Joe'en wonde afriknaaɓe nder lamnde, hawti e inna maako, ɗon mawnina kalluɗo kalluɗo, nden Joe waawataa anndugo bee maɓɓe. Joe ɗon maayi maama maako, Nunu, ngam o ɗon nuɗɗina o mari mari mari. O anndini ɓaawo maajum o waɗii ko ɓeydaani mo, o anndi boo o walaa daliila o yaafata hoore maako. Caggal maayde Nunu, woɓɓe ɗon ma'ana o waawi warugo wuro maako dow fuɗi colli, ko firti ko yiɗi maako ɓernde ngam warugo to Afirka.

film, Shola ɓaawo ɓaawo ɓeydaaki daga o laati maccuɗo mo ɗon tokka to o heɓan ɓernde kalluɗo ɓaawo o hokki Shango colli Sankofa. Ndey wonii baaba Shango nden, Shango waɗi anniya hokkude ɗum to Shola caggal nde ɓe mbari mo ngam o yiɗiri yahugo. Ho no Nunu e Shango ɗon yiɗi haɓugo e sistem, Shola ɗon hawtaɓe bee maɓɓe nder haɓugo bee joomiraaɓe maako nder haɓre, to o ɗon haɓɓa bee ɓaŋgugo maako boo o ɗon maaya mo. Caggal nde o haani, Shola o warti to jooni nde o woni Mona, o anndi ɓernde maako dow leɗɗe Afrik. ɗon haɓɓoo e debbo mo wi'i "Ɓiɗɗo am, welwelo" o ɗon yaha yeeso fotoowo mo marɗo koloniyaalis e hirnaange. Mona ɗon ɗon ɓeyda jooni e ɗon ɓeydi bee nanki nder ko Sankofa ɗon wi'a e ɓooyi maako ɗi Afrik. O hawti e yimɓe ɓaleeɓe ɓe anndini ko Sankofa firti e ɓe ɗon maaro nder ɓalli maɓɓe. Nunu wurti nder suudu maccuɓe nder wakkati Mona nder ɓernde e ɗon ɗon ɗon ɗon ɓilla bee ɓernde belɗum. wakkatiire, Sankofa the Divine Drummer ɗon mooɓta tammunde maako, ɗon wi'a: "Ruuhu maayɓe ɗon ɗon ɗon ɗon hoolo, ummoto, naŋge ruuhu ɓooyma nder Afirka".

Wurooji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaɓɓorgo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sankofa heɓi jaɓi mawɗo nder juulde film Afrik nder Itali e best cinematography nder juulnde film FESPACO Pan-African nder Burkina Faso.

Film ngal kadi ina haalde e nder 500 filmiiji ɗi ɓurɗi faayiida ngam ɓesdaade ɓernde mawnde nder sinema e jannginooɓe jannginooji janngannde film e Harvard University, nder nder nder "filmiiji ɓurɗi haɗi e taariika cinema duuniyaaru, 1980-2000".

"Folima ɗon haɓa ngam yiɗugo yimɓe, ɓe ɗon haɓa bana mi haɓa ngam ɗiɗo sa'i". (William Beik, July 1994)

"Folima Haile Gerima'en boo ɗon haani yimɓe ɓe ɗon hoola nder nguurndam e hakkiilo maako ngam ɓe ɗon kolla e ɓe ɗon wayla.

"Gerima, jibinaaɗo nder Ethiopia, anndiraa ngam "Bush Mama" - foto maako nder hitaande 1976 dow debbo mo ɓe ɓe ɓe ɓe mbaɗata nder Watts - hokki haala feere-feere e dow ko ɓuri heewde e nder nder haala maako ngam haɓɓa e kulle maccuɗo e maanaaji maako, bana hay gooto nder filmmakers feere".

"Sankofa (1993) ko haala taariika dow Maafa, holokaas ɓaleeɓe Afrik. Film ngal ina holli maccuɓe e miijo wonde ɓaleeɓe heewɓe ɓeen njaɓaama, taariika maɓɓe. O holli haala ɓaleeɓe e ɓaleeɓe ɓaleeɓe; o holli e no ɓe njogii e no ɓe njiɗiri e ɓaleejo maɓɓe; o hollii e no ɓe mbelti e ɓaleeji maɓɓe; o anndini e no ɓe nganndi e yimɓe Afriknaaɓe e nder duuniyaaru fuu".

"Haa laaɓu, Gerima yiɗi Sankofa ɓesda dabareeji darnde Black nder laabi hawti e fotooji feere-feere, goonga, e hokki baawɗe, e, hawtoreeɓe Black ngam yi'ugo hoore maɓɓe nder laabi kesi ɗe ɓe taƴi e fotooji mawɗi".

Kootol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Film ngal wonnoo ko noddaade to Golden Bear to Berlin International Film Festival 43.

Fedde fuɗɗorɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nder 2021, ARRAY waɗi fim ngal nder 4K bee nder filmiiji je ɗon haɓa e nder Netflix nder lewru Septemba 24, 2021. Ɗum waɗi ko o fuɗɗii yahugo nder L.A. haa DuVernay's Array Creative Campus.  [<span reliable </span>]

Ndaare kadi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Afriknaaɓe yeeso
  • Liisɗe filmiije dow maccuɗo
  • Afrofuturism nder film

Jaŋde ɓeydi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Pamela Woolford, PDF "Filming Slavery: A Conversation with Haile Gerima" Transition, No 64. (1994), p. 90-104. 

Wurooji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Himobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. "Special Issue Editor Introduction Sankofa The Deed of Memory". Phylon. 51 (1). 2014. ISSN 0031-8906.
  2. "Sankofa". Archived from the original on 23 June 2002.
  3. https://web.archive.org/web/20020623230049/http://wmich.edu/dialogues/texts/sankofa.htm
  4. Kandé, Sylvie; Karaganis, Joe (1998). "Look Homeward, Angel: Maroons and Mulattos in Haile Gerima's 'Sankofa'". Research in African Literatures. 29 (2): 128–146. JSTOR 3820726.
  5. https://articles.latimes.com/1995-05-12/entertainment/ca-65304_1_sankofa-indictment-powerful