Jump to content

Sayyida Nafisa

Iwde to Wikipedia
Sayyida Nafisa
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
InndeNafisa Taƴto
Ɗuubi daygo9 Korse 762 Taƴto
ƊofordeMecca, Hejaz Taƴto
Date of death1 Siilo 824 Taƴto
Place of deathCairo, Abbasid Caliphate Taƴto
FatherHasan ibn Zayd ibn Hasan Taƴto
WoldeArabic Taƴto
DiinaJuulɓe Taƴto
Influenced byJaafar Al-Sadiq Taƴto

Sayyida Nafisa (maayde 208 H / 830 CE), innde timmunde As-Sayyida Nafīsah bint Amir al-Muʾminin Al-Ḥasan al-Anwar bin Zayd al-Ablajiyya ibn Al-Hasan ʿAlī ibn AḤli al-Al-Ṭahā (Aarabe: ٱلسَّيِّدَة نَفِيْسَة بِنْت أَمِيْر ٱلْمُؤْمِنِيْن ٱلْحَسَن ابْن زَيْد ٱلْأبِبْنَج َيْح ٱلْعَلَوِيَّة ٱلْحَسَنِيَّة), ko debbo iwdi annabi lislaam Muhammadu, kadi ko ganndo e jannginoowo lislaam. Nde o janngini Imaam sunni Muhammadu ibnu Idriis ash-Shafi'i,[1] ko kanko woni debbo ɓurɗo anndeede e ganndo hadiis e nder leydi Misra.[2]

O jibinaa ko to Makka hedde hitaande 762 caggal iisa, to Al-Hasan Al-Anwar ɓiy Zayd Al-Ablaj, ɓiy Al-Hasan taaniiko Muhammadu. O waɗi nguurndam makko caggal mum ko to Kayhayɗi, ɗo juulirde ina jogii innde makko.[1]

Dewgal e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O resi ko Is-ḥāq al-Muʾtamin (إِسْحَاق ٱلْمُؤْتَمِن), ɓii Jaafar al-Sadiq, kanko e hoore makko ko o iwdi Muhammadu. O egginii e makko gila Hejaas fayde Ejipt. O dañi ɓiɓɓe ɗiɗo, ɓiɗɗo gorko ina wiyee ‘Qāsim’ e ɓiɗɗo debbo ina wiyee ‘Umm Kulthūm’.[3]

Almuɓɓe makko ummorii ko nokkuuji toowɗi, ina jeyaa e maɓɓe Al-Shafi’i, gorko gonɗo caggal duɗal Shafi’i fiqh sunni. O walli mo ngam jangirde maako bee ceede.[4] Ibnu Kathir e nder deftere Al-Bidayah wa al-nihayyah ina haala e makko ndee ɗoo haala:

Ko o debbo alɗuɗo, o waɗii moƴƴere mawnde e yimɓe ɓee, haa teeŋti e ɓeen wonduɓe e rafi bonɗo, e ñawɓe woɗɓe ɓee fof. Oon ko dewondirɗo, asket, keewɗo moƴƴere. Nde Imaam Shafi’i yetti Misra, o waɗi mo moƴƴere, sahaa e sahaa fof Shafi’i ina ardii mo e juulde e nder Ramadaan.

— Ibnu Katir[2]

Batte mum e Imaam Shaafiiy

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Imaam al-Shafi’i ina wiyee ko almuudo Imaam mawɗo goɗɗo mo Fiqh Sunni, hono Malik ibn Anas,[5] ko almuudo Imaam Jafar, hono Imaam Abuu Hanifah.[6] Ina wiyee wonde al-Shafi’i, caggal nde o ari Kayhayɗi, noddi Nafisa ngam heɗaade hadiisuuji e makko,[7] tee ina gasa tawa o alaa batte ganndal e neɗɗaagal Nafisa, nde tawnoo ko kanko wonnoo koɗo keewɗo e nder galle makko, nanoowo lectures makko e nder juulirde makko, e no daartiyankooɓe ɓee mbiyata nii, naamndii mo noddaango (Duʿāʾ) e ɗaɓɓude barke (Barakāt) e makko.[1]

Nde Al-Shafi’i nani ñawu, caggal mum o nani maayde ina ɓadii, o winndi ɗoon e ɗoon wasiyya o siftini wonde Nafisa ina foti janngude juulde janayse (Ṣalāt al-Janāzah). Caggal maayde Imaam, ɓanndu makko nawaa galle makko, o juuli e dow mum. Ina wiyee wonde ɗum waawataa wonde "so wonaano teddungal makko, teddungal makko, teddungal makko, e teddungal makko e nder yimɓe ɓee."[8]

Ascetic laawol nguurndam e kaawisaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ina wiyee wonde Nafisa ina wuuri nguurndam asket. Zainab, ɓiɗɗo mawniiko debbo, seedtiima wonde taaniiko ina ñaama balɗe tati laawol gootol, ina joginoo heen feggere nde alaa ko woni e mum, kala nde o yiɗi ñaamde ko famɗi fof, o waɗta junngo makko e nder heen, o tawa ko huunde nde Alla neldi. Nde o diwti e laawol nguurndam ngol Sayyida Nafisa ardii, Zainab naamndii neene mum: "Aɗa foti toppitaade hoore maa." E dow ɗuum, o jaabii "Hol no mbaawirmi toppitaade hoore am hade am yettaade Joomiraawo am? Ko adii am ina woodi caɗeele keewɗe ɗe hay gooto waawaa taccude so wonaa ƴaañooɓe (al-fāʾizūn, ٱلْفَائِزُوْن)."[1]

Ko ɓuri 150 kaawisaaji ina cifaa e Nafisa e nder nguurndam mum fof e caggal maayde mum. Caggal nde o hoɗi to Kayhayɗi, waɗi kaawis mo o safri ɓiɗɗo debbo gonɗo e galle koɗdiiɗo mo wonaa juulɗo. Waɗi ñalawma gooto, ɓiɗɗo debbo oo heddii e galle Nafisa, yumma mum yahi soodde to luumo. Nde Nafisa waɗi wuddude ko adii juulde, won toɓɓe ndiyam memi suka debbo oo, o woni e diwde. Nde Nafisa woni e juulde, 6icfcfo debbo oo ummii, dogi fa’de e yumma garoowo oo, o diwti, o weltii no feewi e oon sahaa gooto. Caggal ndeen kaawis, galle oo fof e hoɗdiiɓe woɗɓe ɓee njaɓi lislaam.[9]

Caggal nde o maayi, aksidaa gooto waɗiino. Won wuyɓe naati juulirde makko, ƴetti lampaaji kaalis sappo e jeegom. Ɓe njiɗi ko dogde ɗoon e ɗoon kono ɓe keɓaani dame ɗee. Ɓe nanngaa no ɓe ngoniri e nder ŋoral nii. Subaka janngo mum, ɓe tawi ɓe mbaɗaama e kasoo.[9]

Dewal makko ina anndaa haa yimɓe ina ngara e woɗɗude e ɓadtaade ngam ɗaɓɓude barke makko; hagiographers ina ciftora pellital makko yaltude Ejipt sabu jamaanu nguu arnoo ngam ɗaɓɓude barke Ahl al-Bayt ("Yimɓe Galle (Muhammadu)"), o acci waktuuji seeɗa ngam juulde. Kono tan, ñaagunde guwerneer leydi Misra, hono As-Sirri ibn al-Hakam, e yimɓe ɓee nde o yaltata Misra, addani mo jokkude. Nate keewɗe ina kollitee e kaawisaaji ɗi o waɗi e ɗaɓɓooɓe ballal makko to bannge laawol walla e duwaawu, ko wayi no safrude cukalel wumre, naatde e nde maayo Niil ummotaako hitaande wootere no sikkirtee nii, haɗde laana ndiwoowa ɓuuɓde, wallude debbo miskiino mo... o waɗi nguurndam makko ko e wirnude woote ngam wallitde ɓesngu makko, o woppira kasoo e nder duwaawu makko, e yiyde yimɓe e nder caɗeele maɓɓe.[3]

Sayyida Nafisa, Sayyida Ruqayyah e Sayyidah Zaynab bint Ali ina njiytee e aadaaji ko kamɓe ngoni ardiiɓe madina (مَدِيْنَة, wuro) Kayhayɗi.[10] Yanti heen, ɗumɗoo ina jeyaa e mashhads joy baɗaaɗi ngam banndiraaɓe rewɓe annabi e sahaa kalifaandi Faatimi. Laabi nayi keddiiɗi ɗii ko Saydu Ruqayya, Saydu Zaynab, Ummu Kulthum, e ‘Atika.[11]

  1. Imaam Metawalli ash-Sha`rawi, "Nafisa at-Tahira: Laamɗo ceniido Misra'en (ƴettuɗo e deftere Gila e annoore Ahl-Bayt: Ko njiy-mi e ruuhu)", Jaaynde juulɓe, As-Sunnah Foundation Amerik
  2. Ibnu Katir, Al-Bidaya, les Anno 208.
  3. Zayn kasam; Bridget Blomfield (2015). "Siftorde Faatima e Zaynab: Jinnaaɗo e nder njiylawu". E nder Farhaad Daftori (ed.). Aduna Shi'a. I.B Jaaynde Tawris.
  4. Aliyah, Zainab (2 feebariyee 2015). "Rewɓe mawɓe e nder daartol lislaam: ndonu yejjittaangu". Sukaaɓe juulɓe Digest. Ƴeewtaa ko ñalnde 18 feebariyee 2015.
  5. Dutton, Yasin, Asli sariya lislaam: Qur’aana, Muwaṭṭa’ e Madiina ‘Amal, p. 16
  6. "Imaam Jaafar hono Sadiq". Daartol Lislaam. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 21-07-2015. Ko 27-11-2012 ƴettaa.
  7. Al-Yafii, Miraatu Jinaan, ii.43
  8. Inb Al-Imaad, Shadharat Al-Dhahab, ii. 21
  9. Fa
  10. Duɗal jaŋde Ismaa’il. "Rewɓe cemmbinɓe Kayhayɗi". Duɗal jaŋde Ismaa’il.
  11. Wiliyaam, Karolin (1985). "Kultu 'Alid'en e nder monumndaaji Faatimid en to Kayhayɗi. Feccere ɗiɗmere: Mausolea". Mukarnaas. 3: 39.