Service animal

Iwde to Wikipedia

Service animal

Cuuɗo gooduɗo kuugal ngal, ɗum jannginaama ngam o riiwi bootere ngam o haɓɓita dammugal elektriki ngam joomu maako mo ɗon huutoreeɗo jooɗorgal ɓoggi.

dabba'en kuwgal woni dabbaa'en kuuwol ɗi ɓe njanngini ngam huuwugo kuugalji ɗi walli yimɓe ɓe mbaadi. Duule kuugal waawaa kadi noddaade dabbaaji kuugal walla dabbaaji wallitooɓe, dependi e leydi e kuugal dabbaaji. Dogs ko dabbaaji kuugal ɓurɗi wallitde, ɓe walli yimɓe diga ko ɓuri heewde 1927.[1]

Ɗe'e feere-feere ɗon woodi baylitol ngam dabbaaji kuwgal. Sariyaji e siyaasaji feere feere waawi holla dabbaaji kuugal ɓurɗe ɓesdaade, amma ɓe ɗon hawtaay bee dabbaaji jaɓugo ɓernde, dabbaaji ɓernde, malla dabbaaji njamɗam.[2]

Lawol dow dabbaaji kuugal feere feere feere e leydi. Misaal, nder Japon, dokkal ɗon holla foondiral nder ekkitinol e jaɓɓorgo dabbaaji kuugal. Nder United States, dabbaaji kuugal ɗon haaji nder nokkuuje nder ummaatoore, koo to dabbaaji ɗon haaji.

Kootol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dabba kuugal woni dabbaaji ɗi ɓe njanngini ngam wallude neɗɗo mo limce. Dentuɗo on fotaani anndinoore ngam waɗugo kuugal ngal hawti e ɓeydaare mo, ɗun ɓeyda ko anndinoore nden ko ɓeydaani anndinooje ɗe nyawdi on heɓata[3] e anndinoore ɗe nyawdu on heɓata.[4][5] [6]

Yimɓe caahuɓe ɓe ɗon walli dabbaaji ɓe ɗon wallita dabbaaji ɗi ɗon walli:[7]

  • Duubaaji ndokka yimɓe laawol, ɓe ndokka yimɓe wumɓe laawol.
  • Duuɓuɓe nanngooɓe, ɗi ɗon holla nanngooje nanngooji; e
  • Dentuɓe kuugal, ɓe kuugal ngam yimɓe ɓe ɓe mari limce feere feere to wumɓe malla wumɓe.

Nder leydi Amerika, kalfinaaji kuugal hawti e ko tati nder ɗiiɗoo ɗemɗe (koyɗo jaajotooɗo, koyɗo nanngooɗo, kowo kuugal). Ley American with Disabilities Act holli ko "ko doge ɗe ɓe njanngina ngam waɗugo kuugal walla waɗugo kuje ngam yimɓe ɓe mbaawɓe limce".[8] Ɓeydi, Act of Air Carrier Access Act taƴii ko ɗum woni dabbaaji kuugal haa dabbaaji ɓeydi ɓeydi kuugal e dabbaaji feere. Ndee ko'e jaayndeeji ina haani jaajde dokumentaaji feere e ɓurɗi ɓeydaade ngam ESA'en be ko'e dabbaaji feere.[9] [8]

Kuugal dabbaaji kuugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yimɓe ɓe waawi heɓugo dabbaaji kuugal ɓe mbaawata ɓaleeje ɓanndu e/ko ɓernde.

Dabba jaggi woni dabbaaji ɗi ɓe ɗon limta ngam wallude neɗɗo mo ɓe ɗon yi'a ngam yahugo nder ummaatoore. Ɗe dabbaaji ɗi'e mbaawata anndugo waylude dammugal, anndugo laabi laawol, hoolaago joomumɓe maɓɓe nder laawol ummaatoore, e jaangooɓe nder yimɓe. Dabba moolitaandu waawaa waɗugo kuugal ngal nootiral ngam neɗɗo mo woodi limce ɓandu, bana bana wallude e hawtaade e ɓaawo, walla warugo ko'e maɓɓaaɗe walla ko'e yiɗi. Woɓɓe maɓɓe ɗon ɓeya ngam ɓe ɓooyli ɓoggi mawɗi.[5] Duubaaji nanngooɓe ɗon njanngina ngam wallude Yimɓe nanngooɓe booɓe. Ɗe dabbaaji ɗi'e waawaa anndinoore ngam jaabugo to dammugal, to fonngo, to haɓɓugo jeyɓe maɓɓe to goɗɗo ɗon wolwugo bee maɓɓe.[5] Duubaaji ɓernde ɗonno waawi anndingo ngam ɓe mbaɗata nyauɓe ɓernde ngam ɓe mbaɗa bana no ɓe ɗaɓɓita dow neɗɗo mo ɓe mbaɗataa ɓernde ɓernde ɓaawo ɓernde, ɓernde ɓurɗe ɓernde, koo ɓernde ɓurnde. Ɓe waawaa anndugo ngam halki kuuɗe kalluɗe (misaal, ɓanndu ɓanndu).[5] Bana non, dabbaaji autism ɓaawo ɗon ɓe ɗon haɓɓita ngam anndugo e jaabugo haajugo yimɓe be nyau autism; woɓɓe yimɓe be ASD ɗon wi'a ɓe ɓurii belɗum hawtaago bee dabbaaji ɓaawo hakkilɓe yimɓe ngam daliila daliila hawtaaki e gite, hawtaaki, e hawtaaki.   [nanndi ko haani] Dentuɓe kuugal kuugal kuungal ina waawi wallude e kuugal kuɗol kuugal kuutorgal kuugal kuɓɓol to nokkuure nde kuugal kuutirtee, jaɓugo lekki walla kuugal feere haani, walla hokkude yimɓe feere ha haalude kuugal kuural; woɓɓe waawaa haa ɓe njanngina ngam nodda kuugal kuulum to naftoraade telefonnde e ɓesngu ɓesngu. Dentuɓe kuugal waawaa kadi anndinoore ngam anndino yimɓe dow wonde allergen.[5]

Fuuɗuki e dabbaaji e dabbaaje ngam wallugo ɓernde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dentuɓe kuugal ɗon hokkata boo haɓɓuki haɓɓuki e haɓɓuki ɓernde ngam marɓe ɓe mbaawata yaasi ngam daliila ɓaawo; ammaa haɓɓuki hawki e haɓɓugo ɓernde wonaa kuugal anndal ngal haɓɓuki dabbaaji bana dabbaaji kuugal.

Nder US, ɗum je je je je haani ha wurtinki dabbaaji to nokkuuje ɗe je je je ɗon haani dabbaaji ngam ngam ɗum hokkata haandi malla wallugo ɓernde. Ɓeydi, wi'ugo wonde dabbaaji gooduɗi e ɓernde walla dabbaaji woni dabbaaji kuugal ɗum ko hakke.[10]

Limtinki[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dabbaji kuugal fotaaki yahugo to nokkuuje fuu, ɓurɗum to woodi daliilaji njamndi. Goɗɗe kuuɗe waawaa wonde ko haɗata ko'e ɓiyiiko (misaal, ko'e nder ɓooyi, ko'en mbaawaa hebbugo ɓooyi njogiiɗi ngam ɓiyiiko), e nder haala feere, ɓiyiiko'en waawaa sabaabu caɗeele njogiiɗe (misaal: e nder waddugo ko'e njogiiɗum nder suudu nder suudu suudu, malla to ɓeydaare ɓeydaari ɓeydaade ɓeydaaru ɓeydaaku ɓeydaaraare ngam kuuje).[11]

Koo to dabbaaji kuugal fuu njaɓaama, dabbaaji kuuɗugo feere feere footi yaajugo ngam kuuɗe maako boo. Misaalu, e nder US, doge'en kuugal goɗɗe ɗon nder leyɗe ngam ɓe ɗonno hawtoraaki bee ko'e maɓɓe (misaal, ngam ɓe ɗonnaaki bee yimɓe boo ɓe ɗonnoo bee ko'en feere), ngam doge'e ɗonnoo ɗonnooɗum (misaal , wakkati mo ɗonnooɗi ɗonnooɓe ɗonnooɗa ngam yahugo), ngam ɓe ɗonnaa nyau nyau, bana bana non, ngam ɓe ɗowtoraaki, bana non boo ɓe ɗonni nder nokkuuje ɗe mbaawataa.

nokkuuje goɗɗe, dabbaaji kuugal nder nder nder nder limce woodi hakkilooji go'o ngam natta nokkuure bana dabbaaji kuuɓal ɗi ɗon kuugal e nder nder nder nokkuuje go'o, ɓe mbaawataa.[12]

Jaɓɓorgo Kewuuji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yimɓe kuugal waawaa heɓugo diga goomu ɗon ɗon ɗon ɗon ekkitina ɓe, malla waawaa waɗugo ɗum (misaalu, diga ɓikkoy cuka) nden ɓe ɗon ekkitino ɗum ɓaawo ɗon. Assistance Dogs International ɗon haɓɓita networkji duniyaaru ɗi dogji kuugal naa' ngam ngam ngam ngam heɓugo riba.[13]

Dentuɓe kuugal ɓe ɗon mari mari ceede, be ceede ɗon ɓadake haa dow ujineje dolaare. Nder feere feere, koo nde ɓe hokki ceede, dabbaaji kuugal naa' ɓe jaɓata, ammaa ɓe ɗon jaɓɓa.

Fedde nde ɓe njogii[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fedde darnde doge darnde ina waawi waɗugo duuɓi ɗiɗi. F nde'e ko fuɗɗii; 120 sahaaji nder nder lebbi joweego (sahaaji joweego nder nder sappo) ko huunde ko ɓuri heewde nder nder nder nder.

Fedde ngam doggo gooduɗo kuugal ɓuri ɓesngu ɓesngu ngam doggo kuugal, ngam doggo kuuɓal ɗon walli neɗɗo go'o, nden doggo kuungal ɗon walli bee yimɓe feere feere.

nde waawata waɗugo janngirde nde waawataa heɓugo fooyre, neɗɗo walla jaaynde ceewte, walla joomum. Ngam anndugo sariya, leyɗe goɗɗe ɗon yiɗi jaajotooɓe mari lisensi. , dabbaaji kuugal nder Japon ɗon anndina tan leyɗe to ɓe ɗon tabbitina diga kuugal laamiiɗo.

Wotaaki e leydi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

lesdi ɗuuɗal, dogeji hoolooji, dogeje goɗɗe ɗe ɗon walli bana bana bana non, e nder feere feere, dabbaaji goɗɗe boo ɗon ɗowtanaaki e sariya, ngam maajum ɓe ɗon yahda bee yimɓe ɓe ɗon halki nder nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ummaatoore ɗon marɓe, koo to umrooje nokkuuje boo ɗon haɗana yimɓe ɓe njaɓa dabbaaji ɗi ɓe njaɓaay. Tawreeta e farillaaji feere feere feere e nder laamu.

Japon[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ha Japon, Act on Assistance Dogs for Physically Disabled Persons haani wonde ha hitaande 2002. Ko hawti e golle ɗee ko ɓeydaade "koyɗe wallitol yimɓe ɓe mbaɗata limce" e ɓeydaaki huutoreeji ummaatooje yimɓe ɓe mbaɗaata limce.

Dogji walligo ɗon haandi bana dogji hoolaaɓe, dogji nanki, malla dogji kuugal. yimɓe 50 walla ɓuri heewde, ɓe njaɓaani dogeji wallitooɓe. Ko dogeji wallitooɓe tan ɓe yiɗi yahugo.[14] Ɓe haani hollaade lekki e limgal maɓɓe, e dowla dow ko doge'en e dowla e dowla haani hollata dow dowla.[15] Luki suudu e kuugal yimɓe ɓe ɓuri 50 ɓe ɗon yiɗi, ammaa ɓe ɗon yiɗi ɓe njaɓa dogeji walliugo.

Yim ɓe dabbaaji maɓɓe ɗon ɗon ɗon ɗon walli hoore maɓɓe, malla ɓe ɗon walli dow goomu ɗon ɗon ɗon jaɓɓa dowla Japan, ɗon laato ɓe dabbaaje bana yimɓe ɓe ɗon ɗon ɗon nder lesdi Japan.

Dowlaaji Amerik[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nder lesdi Amerika, Attawra Amerikɓe Ɓaɓe Ɓaawɓe e hitaande 1990 ɗon haɗana feere feere, dawla, malla goɗɗum feere ngam hokkugo yimɓe laawol haa ɓe mbaawaa doggol. Ammaa, goɗɗe diine ɗe'e naa' ɓe haani hokkugo yimɓe laawol ngol. federeere nden ɗon holla dabbaaji kuugal ngam daliila ADA ngam hawta bee dabbaaji fuu, hawtaaki dogeji saare e kofeeje nder kuugal.

Sariya feere boo ɗon waɗana. Ley leyɗe Amerik dow heɓugo jaayndiyankooɓe dow laawol, ina haani dabbaaji kuugal ɓe njogii e yimɓe ɓe mbaɗata hakkillaaji dow jaayndiyaagal. Law Fulfuld Housing Act yiɗi darinooɓe darnde ngam haani dabbaaji kuugal e dabbaaji ɓernde e dabbaaje wallugo, walaa darnde darnde, nder darnde.[16][17][18] [19]

Ko haɓɓii nder dookaaji Americans with Disabilities Act ɗon wi'a: "Foyde 15 Maars 2011, doge tan ɗon anndina bana dabbaaji kuugal nder nder nder dookaaje II e III nder ADA. Dabba kuugal woni dogol je ɗon haani waɗugo kuugal malla waɗugo kuuje ngam neɗɗo mo limtuɗo. Fuu, kuuje mawɗe II e mawɗe III waawi hokki dabbaaji kuugal ngam yahdude yimɓe ɓe ngoodi hakkillaaji nder nokkuuje fuu to yimɓe ɓe njaɓa. Ha haaki be darnde dow kuuje kuugal, darnde ADA darnde darnde daranaama habaru, darnde feere dow kuuje cukale ɗe ɓe ɗon janngina ngam huuwugo kuuɗe malla huuwugo kuugal ngam yimɓe ɓe mari limce. (Haabeeje nder lamɓe nder lamɓe ɗon jeye haa 18 cm haa 18 cm nder lamɓe e nder lamɓe boo ɗon jeye nder lamɓe.) Fuuji ɗi ɗon holla daliilaaji jaɓugo nayi ngam wallude gooduɓe ngam anndugo to ɓe waawi jaɓugo so ko'e nder nder suudu maɓɓe. Feddeeji jaɓɓaade ko:

  • ko'e mon nder nder nder suudu;
  • ko'e ɓalli ɓalli ɓaleeji ɗi'i ɗon haɓɓugo hooreejo;
  • laamorde nden waawi waɗugo ko woni ko woni ko'e ɓalli ɓalli ɓii-ɓalli, e mawnuki e ɓalli ɓooyɗi; nden
  • dow dow dow dow ko'e mon ngam ɓe mbaɗata ko'e maɓɓe, ɓe mbaɗataa ko'e mum'en."

ADA wi'i hayka huutoraade ina waawi yaawde nder suudu to doggo ɗon njaɓa hakkille mawɗo walla doggo ɗon jaɓa wuro. Dabba'en kuugal ɗon haani haɓɓugo nder jonde ngam huutugo le'ol, ko'e laara, malla ko'e haɓɓugo, to naa ɗum halki baawɗe dabbaajo ngam huuwugo kuuɗe maako. Housebroken ina firti dabbaaji kuugal ngam ɓe njanngina ɓe ɓe ɓe njanndina ɓe ɓe njannga ɓe ɓe ɓe ɓe njaɓa ɓe ɓe njonngina ɓe nder nokkuuje je ɓe njanngi (e.g., nder suudu walla ɓe njanngu ɓe njanngo ɓe nder ɗereeji).

Ammaa, jaayɗe waawaa haɗugo dabbaaji kuugal to woodi dabbaaji "ji'a" ko "ji'aaji" ɗi kuugal, kuugal, walla kuugal ɗi yimɓe mbaɗata. 'um waawi hawtude e ƴettude nokkuuje goɗɗe nder doosɗe nguu to woodi doggo waawata hallude jokkondiral leɗɗe ɗen, koo to woodi laawol yahugo leɗɗe ɗen to leɗɗe ɗen ɗon, koo to jokkondiral jokkondiral ɓeydaaki jokkondiral ɗam ɗon haɓɓoo, jokkondiral maako waawata yaajugo kuuɗe ɗe filmiijo hokkata. suudu jaŋde, dabbaaji kuugal ina haani nder suudu jaŋgol nyauɓe, ammaa ɓe njokki nder suudu kuugal e nokkuuje feere ɗe ɓe mbaɗata.

Kuugal ngal ina haani waɗugo ko dow leyɗe ɗe yimɓe mbaɗata dow dabbaaji kuugal: (1)"Ko'e doggo ɗum haani kuugal ngam daliila naaŋge?" e (2) "Ko'o kuugal walla kuugal ɗum kuugal ngal kuugal ngal haani waɗde?" Kuugal ngal walaa ko yimɓe mbaɗataa ngam ɓe ɗaɓɓita defte, ɓe mbaɗata ko'e kuugal ngal ɓe kuugal ngal ngaɗi, ɓe mbaɗaaki kuugal ngal.

Ɗe kaalaje goɗɗe ɗe hawti e doge'en kuugal ɗe ADA holli:

  • Goomu daraniiɗo waawaa naa jaɓa jaɓugo ngam daliila bana alerji malla hulɓuki ko'e, naa jaɓugo jaɓugo yimɓe ɓe ɗon mari alerji malla nyauɓe ɓernde ngam daliila dogol jaɓugo; ha tawon, yimɓe fuu ɓe mbaadi baawu doole ɓe njokki (misaalu, ngam neɗɗo ɗon jogii alerji huutoraade suudu feere to neɗɗo ɗon jogi dogol jaɓɓugo).
  • Kuwoowo naa' ngam dabbaaji kuugal, o waawaa jaɓugo ceede ɓeydiingo
  • Hoteele doole hokke mawɓe kuugal fota hokkude suudu fuu, naa suudu tan ko "ɗamɓe ngam dabbaaji"
  • Kuwooje goɗɗe ɗe mbaɗata ko ɓe mbaɗata
  • Dog waawaa wonde e leƴƴi kala, maa leƴƴi goɗɗi, bana German Shepherds, Labrador Retrievers, e Golden Retrievers ɓuri heewde heewde.

Ley Ameriknaaɓe e Ɓamtaare[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

ADA (Americans with Disabilities Act of 1990) nder United States holli dabbaaji kuugal bana "dibooji ɗi ɗon janngina ngam waɗugo kuugal malla waɗugo kuuwɗe ngam neɗɗo mo naa'aaki". Dabbaaji kuuwol ɓernde naa' ɓe laatoo dabbaaji kuuɓol nder ADA.

Gila hitaande nde o fuɗɗii huutoraade, ko ɗum woni 1990, ADA ɗon halki feere feere feere feere dow yimɓe ɓe ngoodi limce. Ko haa yeeso ɗum, darnde darnde daranaangal darnde hakkiloji yimɓe 1964 kadi ɗon hakkilani yimɓe ɓe mbaadi, ADA ɗon hakkilana tan dow hakkilani dow hakke. Ley hakkilantaaku Amerik ina heewi ngam o ɗon halki feere feere dow yimɓe ɓe nganndi suudu, ammaa boo o ɗon hawta nder fannuuji hawti e golle, naati, jannguki, ekn.

Won goɗɗi laamɓe ɗon ɗaɓɓita ngam ɓe ndaara ADA nder lesdi Amerika. Misaalu, U.S. Equal Employment Opportunity Commission (EEOC) ɗon hakkilana walaa hakkilantaaku dow marɓe ɓe ɓe ngoodi limce nder lesdi. Nde Daartol Transport, e potentigal mum fuu, ɗon hakkilana ngam daartol yimɓe e kuugal ngal hawti e yimɓe ɓe mbaadi baawu.


Duule goɗɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Nder leyɗe ɓurɗe fuu nder Amerika Fudu e Mexico, doggol doggol jagge ɗon jeyaa tan e yiɗde joomum ko'e mawɗo. Nder nokkuuje ɓurɗe ɓeydaago yimɓe yahugo, dogeji booɗeeji booɗeteeɗi ɗon njaɓɓa bana bana bana bana no ɓe mbaadi. Nder lesdi Brazil, ko'e maɓɓe, nder hitaande 2006, laamu federal yiɗi hokki dogeji marɓe laawol nder nokkuuje ummaatooje fuu. Metro Federal District haɓɓii program ngam haɓɓugo doge jagge ngam haɓɓuki.
  • Nder Europe, haala ɗon feere feere feere. Leyɗe goɗɗe ɗon mari sariyaaji ɗi ɗon laamii lesdi fuu, nden wakkati feere ɗum acci darnde to nokkuuje.
  • Nder Australia, Attawra Hakkiilo Ɓamtaare 1992 ɗon hakkiilo fuu ɓe ɗon jaɓɓa doge. Lillaaji ɓooyɗi ɗi ɗon ɗon haaje ngam ɓe mbaawataa ɓe mbaawake dabbaaji maɓɓe nder haala fuu. Kala leydi e leydi ina woodi sariyaaji mum, ɗi ɓurna fuu ɗon hawta bee doge jagge. Queensland waɗi ko'e maɓɓe ko'e guiding hearing and assistance dog act 2009 ko'e hawti e doge'en go'o.
  • Nder Kanada, kareji jaggi bee dabbaaji feere feere ɗon marugo nder nokkuuje fuu nde yimɓe fuu marugo, haa e woodi jogiiɗo maɓɓe. ngam jaɓugo dabbaaji feere waawi warugo haa $3000 nder Alberta, Kanada. sariyaaji feere ngam kuuje kuugal nder Alberta, British Columbia, Nova Scotia, e Ontario.
  • Nder lesdi Korea Fuute, ɗum jeyaaɗum ngam hokkugo dogeji marɓe laawol haa nokkuuje fuu ɗe yimɓe fuu ɗon mari. Yim ɓe ɓe ɗon jeyaa ɗon ceede ko ɓuri 2 miliyaar wonde.

Dentuɓe ngam walligo go'o[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dabbaji goɗɗi ngam kuugal waawi anndinoore ngam waɗugo kuugal ngam wallude ɓe nyawɓe maɓɓe ɓe mbaadi nyawɓe.

Kucci kuugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  Kuwe kuugal woni ko ɓuri haandi nder dabbaaji kuugal. Dogs waawi jaɓugo limgal limgal ɓalli e ɓernde. Dogol walligo mooliti ina walli e jaɓɓugo; ɗum waawaa dogol mawngal ngal waawi hokkude walligo ɓalli maa ngam walligo woodaa, malla dogol ngol haani waɗugo kuugal goɗɗum, bana no wurtina dammugal. Mbira laatoowo walli limce nder laaɓal. Mbira mo nanaaɗo ɗon anndina yimɓe wumɓe ko'e maɓɓe to ɓe nana ko'e mawɗe, bana no alarm ɗon ɓooya.Kuwe feere ɗon ɗon ɗon anndina nyau nyau ndu ɗon anndina mo ɗon ɗon haɓɓooji. Dogs je ɗon nana ɓocce ɗon waawi anndugo ngam ɓe andira ɓocce ɓocce nder ɓocce maɓɓe. Dogol nyau nyau nyau ndu ɗon anndina to sukka nder ƴiiƴam neɗɗo ɗon ɓeyda bana haɗiiɗum. Doggo walligo ɓernde footi anndina ngam yaaki goɗɗo mo ɗon ɓeyda, walliɗo mo o walli haala ɓeydaaki, malla holli haala feere-feere (misaalu, ngam halki kuuɗe mum, bana no o haɓɓata ɓandu nde o ɗon ɓeydi ɓeydaani). Ceeje walliɓe autism ɗon walli yimɓe ɗon walli autism.

Lodo nder ɓalli[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Lodo nder nder nder nder lesdi Cincinnati ɗon huuwa bana dabbaajo marɗo nder nder nder gariiri.

Hande nder ɓooyma footi anndinaade bana hoodere ngam neɗɗo boofu, ngam ɓooyde ɓooymaaji, malla bana wallude yimɓe boofuɓe nyau Parkinson.,[20]

Lodo ɓalli ɓalli ɓooyɗi ɗon ceede diga 26" haa 38". Won goɗɗe goɗɗe goɗɗi ɗiɗo. Ameriknaaɓe Miniature Horse Association ɓe ɗon sakki maare haa 34", nden kam American Miniature Horce Registry ɗon woodi jaaynde ngam mbaruuji 34" haa 38".

Won feere feere ngam ɓorɓe nder ɓorɓe ngam ɓe mbaadi dabbaaji. Yimɓe diina maɓɓe ɗon ɗaɓɓa nyaamooji ɗon laaɓaaɗi malla ɓe ɗon mari nyaamooji nyaamooji haa nyaamooji, bana boo ɓe ɗon mari ɓernde. Lodooji nder nder nder nder ɓooyi ɗon woodi duuɓi 30-35 (ji ɓuri duuɓi 30-35 nder ɓooya e nder ɓooye nder nder nder suudu) e ɗon ɗaɓɓita lebbi 6 haa hitaande feere ngam anndingo, ɗum waɗata tan ngam anndingoowo. [5] Sahaa janngugol ngol ɓuri heewde e nder koode, ngam koode ɗon ɓeyda hulugo bee koode mawɗe.[21]

Yimpet huutorooɓe koode boo ɗon anndina ɓe bana dabbaaji kuugal, ammaa dogol footi wonki ngam dabbaaji.]Lodooji nder miniature ɗon mawnina ngam laabi maɓɓe ɓurɗi yi'ugo (350 digirii), hakkiilooji booɗɗe, tagdi ɗon, kuuɗe ɗon ɗon ɗon ɗon ɓesda, e jaɓugo ceede booɗɗum. Ɓe ɗon mari ceede ngam wakkati maɓɓe ɓure, nder duuɓi 20, ɗon ɓure bana diga dabbaaji feere, ngam maajum wakkati ɓure ɗon ɓurnugo ɗon ɓurnuki wakkati wakkati kuugal. [22] ɓurɗi ɓeydaade ngam jaggugo yimɓe ɓe walaa boo ɓe ɗon yi'a boo.[5]

Monkey walliɗo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Lambaaɗo TSA'en Amerik ɗon ɗon ɗon ɗon ɗaɓɓa kuugal ngam yahugo.

Monkey walliɗo woni feere dabbaaji walliɗi, je ɗon haɓɓita bana dabbaaji wallugo yimɓe je ɗon walli bana dabbaaje walliɗi bana dabbaajo walliingo. Capuchin monkeys waawaa anndinoore ngam waɗugo kuugal kuugal bana hoɗugo kuuje, huwtugo ɓesngu e sakkitiiji, e wayloonde ɗereeji deftere.[23]

Woni-ɓoolɓe ɓe ɗon anndina nder ekkooli ngam goɗɗe ummaatooje, ɓe ɗon ɗaɓɓita duuɓi joweeɗiɗi ngam anndingo, ɓe ɗon waawi waɗugo duuɓi 25 haa 30 (ji ɗiɗi haa tati ɓurugo doggo jagga).

Caggal ɓe ɓe hawti nder wuro neɗɗo nder ɓikkoy, ɓe njogii janngirde ɗuɗɗum ngam ɓe ɓe ɓe ɓeɗa bee goɗɗo mo ɓe yiɗi walli. Nder wuro, monkees ɗon walli nder nguurndam maɓɓe nder nyalnde fuu, bana waɗugo kuuɗe nder nder nder nyaamdu microwave, limta yeeso yimɓe maɓɓe, e maɓɓugo boɗɗe njaram.

Nder 2010, laamu lesdi Amerika waylitii baylitol maako dow dabbaaji nder lesdi lesdi lesdi Amerika (ADA). Limanji ɗi'i yimɓe ɓe ɗonno anndinaay bana dabbaaji kuugal nder ADA. Amerik Veterinary Medical Association ɗon jaɓɓa naftoraaki duumiiji 'i yimɓe bana dabbaaji ngam daliila hawtuki dabbaaji, daliila daliila daliilu nyau nyau man, e daliila daliiliiji ngam daliilu nyau man ngam dabbaaji.[24]

Ndaare kadi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Dabba mo ɗon walli ɓernde - dabbaaji ɗi ɗon walli tagɗo maako
  • Kuwal dabbaaji - kuwal ngal huutoroo hawtaade e dabbaaji ngam ɓeydaade no nyauɗo huwtori ha nder jam, ɓernde, koo anndal
  • Dabba huwoowo - dabbaaji ɗi ɓe njanngina ngam huutoraade kuugal

Jaŋde ɓeydi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Moorehead, Daniel. Dentuɓe nder ummaatoore yimɓe: Dentuɓe ɓe mbaɗata duniyaaru men. Lanham, UP of America, 2015.

Wurooji wurooji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Himobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. Harrison Eustis, Dorothy (November 5, 1927). "The Seeing Eye". Saturday Evening Post: 43.
  2. Weber, David; Talbot, Tom (2020-10-27). Mayhall's Hospital Epidemiology and Infection Prevention (in Engeleere). Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-1-9751-2459-5. Emotional support animals, comfort animals, and therapy animals do not qualify as service animals...
  3. Access Now, Inc. v. Town of Jasper, Tennessee, 268 F. Supp. 2d 973 (E.D. Tenn. 2003).
  4. Schaffner, Joan (2009). Litigating Animal Law Disputes: A Complete Guide for Lawyers (in Engeleere). American Bar Association. pp. 270–271. ISBN 978-1-60442-001-2.
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 Access Now, Inc. v. Town of Jasper, Tennessee, 268 F. Supp. 2d 973 (E.D. Tenn. 2003).
  6. Papalia, Anne O.; Ewoldt, Kathy B.; Bateman, David F. (2022-07-27). Service Animals in Schools: Legal, Educational, Administrative, and Strategic Handling Aspects (in Engeleere). Rowman & Littlefield. pp. 13–19. ISBN 978-1-5381-5822-7.
  7. "The World of Assistance Dogs". International Association of Assistance Dog Partners. Archived from the original on September 10, 2007. Retrieved October 17, 2007.
  8. 8.0 8.1 https://www.transportation.gov/sites/dot.gov/files/docs/P3.SA_.HUD%20Matrix.6-28-6.pdf Template:Bare URL PDF
  9. "ADA Requirements: Service Animals". US Department of Justice. February 28, 2020.
  10. Wisch, Rebecca. "Table of State Service Animal Laws". Animal Legal and Historical Center. Michigan State University College of Law. Retrieved 19 June 2021.
  11. Weber, David; Talbot, Tom (2020-10-27). "Service Animals in Healthcare Facilities". Mayhall's Hospital Epidemiology and Infection Prevention (in Engeleere). Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-1-9751-2459-5.
  12. Schaffner, Joan (2009). Litigating Animal Law Disputes: A Complete Guide for Lawyers (in Engeleere). American Bar Association. p. 272. ISBN 978-1-60442-001-2.
  13. Ferguson, Nicola (2023-09-07). Your Service Dog and You: A Practical Guide (in Engeleere). McFarland. pp. 75–81. ISBN 978-1-4766-4912-2.
  14. https://www.mhlw.go.jp/english/policy/care-welfare/welfare-disabilities/dl/150407-01.pdf
  15. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6598092
  16. "ADA Requirements: Service Animals". US Department of Justice. February 28, 2020.
  17. "Service Animals". US Department of Transportation. Retrieved 2022-05-14.
  18. Foster, Amanda (2020-08-08). "Inclusion of Emotional Support Animals as Service Animals Under the ADA: Creating the Right to Use Dogs to Assist People Living with Mental Health Issues". Western New England Law Review (in Engeleere). Rochester, NY. 43. doi:10.2139/ssrn.3669792. S2CID 234660726 Check |s2cid= value (help). SSRN 3669792.
  19. "Fair Housing Information Sheet # 6: Right to Emotional Support Animals in 'No Pet' Housing" (PDF). Bazelon Center for Mental Health Law. Retrieved 24 October 2013.
  20. "Guide Horse". GuideHorse.org. Archived from the original on October 17, 2007.
  21. https://web.archive.org/web/20071017020720/http://www.guidehorse.org/
  22. https://web.archive.org/web/20180803014225/http://www.hiddenhollowminiatures.com/Service_Animals.html
  23. "Why Monkeys". MonkeyHelpers.org. Archived from the original on January 24, 2018. Retrieved January 23, 2018.
  24. "AVMA Animal Welfare Division Director's Testimony on the Captive Primate Safety Act". American Veterinary Medical Association. Archived from the original on October 7, 2013. Retrieved October 2, 2013.