Abubakar Imam
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 1911 |
| Ɗoforde | Kagara |
| Date of death | 1981 |
| Ɗemngal | Hawsare |
| Wolde | Inngilisjo, Hawsare, Arabic, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | journalist, writer, newspaper editor, ngaɗoowo siyaasaje |
| Janngi to | UCL Institute of Education |
| Member of political party | Northern People's Congress |
| Diina | Diina Lislaama |
| Magnum opus | Gaskiya Ta Fi Kwabo, Tafiya mabuʿdin ilmi, Ruwan bagaja, Magana Jari Ce, Tarihin Annabi da na halifofi |
Abubakar Imampronunciationⓘ ' (1911 - 1981) ko winndiyanke, jaayndiyanke, dawruyanke, jeyaaɗo to Kagara, leydi Nijeer to leydi Nijeer. Ko ɓuri heewde e nguurndam makko, o hoɗi ko Zaria, ɗo o woni hooreejo jaaynde Hausa Gaskiya Ta Fi Kwabo, jaaynde arandeere ɗemngal Hausa to Fuɗnaange Naajeeriya.[1]
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. O rokki pijirlooji Ruwan Bagaja ngam waɗde kawgel binndol e hitaande 1933.[2][3]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1939, ɓe ngondi e Rupert Moultrie East e woɗɓe seeɗa, ɓe puɗɗii fedde wiyeteende Gaskiya, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonti fedde nde wonaa laamuyankoore, nde sosi lowre ngam annduɓe heewɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Feññinde winndooɓe mawɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya e nder golle politik, addani Limaam naatde e politik. E hitaande 1952, e sosde Kongres Yimɓe Worgo (NPC), wondude e Umaru Agaie e Nuhu Bamalli, ɓe cosi njuɓɓudi njuɓɓudi mawndi lannda kaa.
Bayyinaango
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alh Abubakar Imaam kadi ko binnduɗo deftere Magana Jari Ce e ballal won e defte ɗe Fuɗnaange rokki, binnduɗo Ruwan Bagaja e Tafiya mabudin ilmi, deftere nde O winndi e dow geɗe makko caggal njillu makko to Londres. Ko kanko kadi winndi deftere wiyeteende Tarihin Annabi Kammalalle, daartol nguurndam Muhammadu
Bayyinaango
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Magana Jari Ce 1,2,3
Ruwan Bagaja
Sosiyetee bayyinoowo defte to bannge worgo leydi Najeriya
Gaskiya ta fi kwabo
Muhammadu Bello Kagara
Hausa Bakwai(7)
Oren Zobe
tambaya goma amsa goma laawol lislaam
Ikon Allah Part I- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Ikon Allah Part II- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Karamin sani kukumi Part I
Hausaaji jeegom ina mbaɗa karamin sani kukumi feccere ɗiɗaɓere
Bibliyogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Furniis, Graham (1996). Yimre, Prose e Pinal Leñol e ɗemngal Hausa. Edinburgh: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh. ISBN 978-14744-6829-9. OCLC ko 1147287556.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Bashir Ahmad (2011-07-13). "DANDALIN BASHIR AHMAD: Takaitaccen Tarihin Dr. Abubakar Imam". Dandalinbashir.blogspot.com. Retrieved 2013-11-08.
- ↑ "Viewing: Ruwan Bagaja". abubakarimam.com. Archived from the original on 3 October 2015. Retrieved 2019-07-11.
- ↑ Abba Musa. "Gundarin Tarihin Rayuwar Alhaji Abubakar Imam Kagara". abbamusa.wordpress.com. Archived from the original on 24 July 2012. Retrieved 24 June 2010.