Jump to content

Ahmadu Bello

Iwde to Wikipedia
Ahmadu Bello
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeAhmadu Bello Taƴto
InndeAhmadu Taƴto
Innde ɓesnguBello Taƴto
Ɗuubi daygo12 Korse 1910 Taƴto
ƊofordeRabah Taƴto
Date of death15 Siilo 1966 Taƴto
Place of deathKaduna Taƴto
Manner of deathhomicide Taƴto
RelativeSayku Usmaan Ɓii Fooduye Taƴto
ƊemngalHawsare Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Arabic, Nigerian Pidgin Taƴto
Writing languageHawsare, Inngilisjo Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Field of workngaɗoowo siyaasaje, teacher Taƴto
EmployerNaajeeriya Taƴto
Position heldprime minister Taƴto
Janngi toBarewa College Taƴto
Member of political partyNorthern People's Congress Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Award receivedKnight Commander of the Order of the British Empire Taƴto

Sir Ahmadu Bello GCON KBE (hawsa en; jibinaa ko Ahmadu Rabah; 12 suwee 1910 – 15 lewru Yarkomaa 1966), ganndiraaɗo Sardauna mo Sokoto, ko gooto e ardiiɓe politikaaji worgo tan e hitaande 1966 1954 haa o waraa e hitaande 1966, e nder ɗuum o jiimi geɗe ngenndiije ko ina ɓura duuɓi sappo.[1]

[failed verification]

O woniino kadi hooreejo Kongres Yimɓe Fuɗnaange, lannda laamu nguu e oon sahaa, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko eliteeji Hausa–Fulani. O meeɗiino suɓaade e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo, caggal ɗuum o wonti jaagorde laamu. O jeyaa ko e laamu Kalifaandi Sokoto, o waɗii etaade wonde Sultan Sokoto hade makko naatde e politik caggal ɗuum.[2]

Duuɓi gadani

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bello jibinaa ko to Rabah c. 1910 to galle mallam ibraahiima atiku bello. Baaba makko ina joginoo tiitoonde Sarkin Rabah. Ko o iwdi Usmaan dan Fodio (sosɗo kalifaandi Sokoto), mawniiko sultaan Alh.Muhammadu Bello, taanum sultaan Atiku na Raba.

Nehdi lislaam o heɓi ko e galle makko, ɗo o janngi qur’aana, fiqh lislaam e aadaaji Muhammadu. Caggal ɗuum o naati duɗal diiwaan Sokoto e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Katsina (hannde duɗal jaaɓi-haaɗtirde Barewa). E nder balɗe makko jaŋde, omo wiyee Ahmadu Rabah. Won heen kadi ina mbiya mo Gamji mawnude O timmini jaŋde makko e hitaande 1931, caggal ɗuum o woni jannginoowo Engele to duɗal hakkundeewal Sokoto.

E hitaande 1934, Sultan Hassan dan Mu’azu waɗti Bello hooreejo diiwaan Rabah, lomtii miñiiko. E hitaande 1938, o artiraa e jappeere hooreejo diiwaan Gusau (e nder diiwaan Zamfara hannde oo) o wonti tergal e diiso Sultan. E hitaande 1938, tawi omo yahra e duuɓi 28 tan, o waɗii eɓɓooje ngam wonde Sultan Sokoto kono o dañaani heen, o dañi Sir Siddiq Abubakar III laamɗo duuɓi 50 haa o sankii e hitaande 1988.

Sultan keso oo waɗi ɗoon e ɗoon Sir Ahmadu Bello Sardauna (Laamɗo) Sokoto, tiitoonde laamɗo, o ƴetti mo to Diiso laamu ɓiɗɓe leydi Sokoto. Ɗee tiitooɗe mbaɗti mo otomatik mawɗo wasiyaaji politik Sultan. Caggal mum, o waɗtaa e gardagol diiwaan Sokoto ngam ƴeewtaade diiwanuuji 47 e hitaande 1944, o arti e galle Sultan ngam golloraade hooreejo njuɓɓudi laamu leydi ndii.

Golle politik gadane

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E kitaale 1940, o naati e Jam'iyar Mutanen Arewa mo caggal ɗuum wonti Kongres yimɓe worgo (NPC) e hitaande 1951. E hitaande 1948, o yahi Angalteer e bursi laamu ngam janngude njuɓɓudi laamu nokkuuji, yaajndi faamde makko e ganndal laamu.[Kitation ina haani]

Suka politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o arti e leydi Angalteer, o toɗɗaama ngam lomtaade diiwaan Sokoto e nder galle diiwaan oo. Ko o tergal e mooɓondiral ngal, o wonnoo ko daande teeŋtunde ngam nafooje worgo, o jaɓɓii mbaadi diisnondiral e nanondiral e wakili’en mawɓe emirates worgo iden, Bornu e Sokoto. O suɓaama e woɗɓe e nder goomu nguu, o artiri Doosgal leydi Richards, o tawtoraama kadi batu kuuɓtodinngu to Ibadan. Golle makko e nder batu nguu e nder goomuuji binnditagol doosɗe leydi ndii, ngaddi mo weltaare to fuɗnaange, o naamnaama yo o ƴettu golle ardaade e nder Jamiyya Mutanen Arewa.E nder wooteeji gadani baɗaaɗi to Fuɗnaange Nigeria e hitaande 1952, Sir Ahmadu Bello heɓi jooɗorde e nder suudu sarɗiiji to bannge worgo, o wonti tergal e fedde toppitiinde golle. Bello wonnoo ko jaagorgal golle, e ƴellitaare laamu nokkuuji e ƴellitaare renndo, e ƴellitaare e peewnugol e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya. E hitaande 1954, Bello woni hooreejo gadano e nder leydi Najeriya.

Jeytaare leydi Najeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wooteeji jeytaare 1959, Bello ardii NPC ngam heɓde keewal jooɗorɗe parlemaa. NPC mo Bello waɗi kawtal bee NCNC mo Dr. Nnamdi Azikiwe (Kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Cameroun) ngam sosde laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, ko ɗum addani ndi heɓugo ndimu lesdi Biritaniya. E nder sosde laamu fedde ndimu ndimu leydi Naajeeriya e hitaande 1960, Bello hono hooreejo NPC, suɓii wonde hooreejo leydi Naajeeriya, o rokki cukko hooreejo leydi Naajeeriya, Abubakar Tafawa Balewa, darnde hooreejo leydi Naajeeriya.

Ardiiɗo lesdi woyla lesdi Naajeeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mi anndaa wonde miɗo heewi wonde neɗɗo luulndiiɗo. Miɗo tuuma ŋakkeende ngenndiyaŋkaagal e ŋakkeende humpito politik sabu miɗo sikki jeytaare ina foti daranaade haa leydi ndi heɓa doole ngam wallitde e waɗde nafoore jeytaare. Miɗo tuumaa ko mi konservatism sabu miɗo gooŋɗini jogaade kala ko moƴƴi e aadaaji men ɓooyɗi e salaade ƴettude denndaangal fannuuji siwil en woɗɓe ina tuumaa e geɗe keewɗe, kono miijooji woɗɓe meeɗaa waɗde mi woppude laawol ngol miɗo sikki ko ngol nafata leñol am e. Miɗo tuugnii e golle am e miijooji am nder ɓernde, e ɓernde am e diineeji am

Sir Ahmadu bello

Bello fuɗɗii jaɓɓaade laamu Indirect e nder leydi Najeriya koloñaal hade mum jaɓɓaade seeɗa-seeɗa peeje. E nder yonta laamu makko, binnduɗo nguurndam makko, John Paden siftinii mo wonde ko o neɗɗo jahroowo e duuɓi 18, sabu ko o golloowo waylo-waylo, kadi ko o baawɗo waylo-waylo, kadi ko o baawɗo waylude sifaaji aadaaji.Bello sifaaji ardorde mum ko jillondiral hakkunde diineeji, aadaaji e nafooje jamaanu e fartaŋŋe makko e nder koloñaal e caggal jeytaare leydi Najeriya ina waɗa ɗeen golle ceertuɗe e nder leydi ndii.

Fuɗnaange-rewo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sabu ŋakkeende jaŋde toownde e nder diiwaan hee, Sir Ahmadu Bello ƴettii golle laamu diiwanuuji ɗii. Njuɓɓudi to Fuɗnaange ko e laamuuji ɗi ngonaa laamuyankooji, jaŋde hirnaange ndee ƴeewtaaka no feewi e nder diwanuuji keewɗi. Caggal nde sarwiis laamu oo rewnaa e diiwaanuuji, ardiiɓe politik e nder diiwaan hee njiyti wonde keewal Fuɗnaange-rewo e nder sarwiis oo ina famɗi so yerondiraama e banndiraaɓe mum en to Fuɗnaange. Sabu miijooji politik, ardiiɓe diiwaan oo ndartinii ƴettugol yimɓe Fuɗnaange e nder sarwiis diiwaan Fuɗnaange, ɓe keɓii laabi ngam ƴellitde darnde Fuɗnaange e nder golle tokoose e mawɗe.[citation needed] Ngolɗoo laawol addani Fuɗnaange ɓeydaade fartaŋŋeeji jaŋde, haa teeŋti noon e nder diiwaan Middle Belt. Wonande politik oo, daartoowo biyeteeɗo Kirk-Greene hollitii wonde "ko yimɓe Middle Belt ɓee ndokki ko ɓuri heewde e duɗe hakkundeeje e yaltinde karallaagal; tawi noon ɓurondiral maɓɓe haawniingal e nder denndaangal darnde konu nguu, ko huunde haawniinde wonande winndooɓe yahooɓe tan to leydi Naajeeriya".

Ardiiɓe ɓee njokkii e sarwisaaji hoɗɓe, sibu Fuɗnaange-rewo ina joginoo hoɗɓe e yah-ngartaa kono ina kuli njiimaandi fuɗnaange e sarwisaaji siwil diiwaan oo. Peeje mbaɗaama ngam heblude worɓe ; e hitaande 1949, fedde bursiiji rokkii fotde 100 000 000 000 mbuuɗu ngam naatde e duɗe jaaɓi haaɗtirde.E hitaande 1957, kursuuji njuɓɓudi ina njanngee to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi to Zaria. Gaa gaa etaade hebbinde golle e nder sarwiis laamu e Fuɗnaange-rewo, ardiiɓe politik e nder zone ndee kadi mbaɗti ɗum ko ɓuri teeŋtude ngam heɓde wakilaagu Fuɗnaange e nder golle mawɗe e nder sarwiis Fedde nde.

E nder jeewte sariyaaji baɗaaɗe e hitaande 1952, laamɗo aada gooto ummoriiɗo Fuɗnaange hollitii ballal mum e politik oo. O nanndini Naajeeriya bee kompaañ marɗo cuuɗi tati:

Yimɓe wonɓe e galleeji Mr. West e Mr. East njahii haa woɗɗi e laawol,

nde ɓe puɗɗii yahdu maɓɓe ko adii subaka, kono min galle Mallam North

tan puɗɗiima caggal hakkunde ñalawma, puɗɗiima faamde oon laawol jananngol.

Ko ɗum waɗi ina haani no feewi e men dogaade e njaaweeki kulɓiniiki no feewi ngam.

ƴattaade ɓeen yimɓe, mbaawen yettaade ɗo min kawri ɗoo e dow gootal.

Juɓɓule feere-feere sosaa les Bello, hawti bee hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NNDC), Banki lesdi Naajeeriya e lesdi Naajeeriya Investments Ltd (NNIL). NNDC ko sosiyetee jogiiɗo jawdi ummoriindi e njuɓɓudi yeeyirde diiwaan oo, NNIL ko gollondiral hakkunde sosiyetee ƴellitaare Commonwealth e NNDC sosaa ngam wallitde ƴellitaare gollorɗe e nder Fuɗnaange Naajeeriya.[citation needed]

Bello fuɗɗi anniyaaji ngam hesɗitingo janngirde Qur'aana aadaaji haa woyla lesdi Naajeeriya. O sosi komisiyoŋ ngam ɗuum, o rokki duɗe ɗee njeenaari laawɗundi.Komisiyoŋ oo wasiyiima yo fannuuji sekulaar en mbaɗtu e nder duɗe ɗee, e sosde duɗe ceertuɗe wonande almudɓe.

Feccere e paandaale makko jaŋde ko mahde duɗal e nder kala diiwaan e nder Fuɗnaange leydi Najeriya.

Duuɓi cakkitiiɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Duuɓi Bello cakkitiiɗi ɗii, ina maantini e duuɓi makko gadani ɗii. Ko ɓuri teeŋtude e makko ko waɗde feere mbele diiwaan oo ina wondi e politik e faggudu e diiwanuuji hirnaange e Fuɗnaange. Ɗum addani kuulal lomtaade Fuɗnaange-rewo e Oropnaaɓe fof e nder sarwisaaji siwil diiwaan Fuɗnaange e Fuɗnaange, politik keɓɗo ñiŋooje ummoraade e ardiiɓe luulndo ko wayi no Ibrahim Imam.[citation ina haani]

Jeertinaango e teskagol jokkondire

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko adii kuudetaa 1966 mo Najeriya 1966, Bello heɓi jeertinaango e gardagol diiwaan Hirnaange Samuel Akintola, e Birigadier Samuel Ademulegun.

Ñande 15 lewru bowte hitaande 1966, Bello waraa bee jaariwol Major Chukwuma Nzeogwu ko o ofisee konu Naajeeriya nder kuudetaaji kalluɗi kalluɗi lesdi Naajeeriya. Haa jooni o woni ko e wonde gardiiɗo worgo leydi Najeriya e oon sahaa. Ko ngol woni go’o ko kuudetaa e nder daartol leydi Nigeria, tinndinooje gargol militeer en e nder dawrugol politik leydi ndii. Wallitii kadi e nder kuudetaa oo ko sehil makko ɓooyɗo biyeteeɗo Alhaji Sir Abubakar Tafawa Balewa e sara eliteeji politik keewɗi to bannge worgo e bannge hirnaange.[yiyde ina haani]

Bello ina joginoo rewɓe tato e sahaa nde o maayi. Hafsatu, debbo makko mawɗo, maayi e sara makko. Omo joginoo ɓiɓɓe rewɓe tato wuurɓe e debbo goɗɗo, Amina (Goggon Kano). Ɓiyiiko debbo mawɗo oo ko Inno, Aisaa e Lubatu.

Lefol e siftorde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko ɓuri mawnude e ko Bello rokki ko ƴellitde e hawrude e yimɓe ceertuɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Hoɗorde makko keeriinde to Kaduna, jooni ina wiyee Arewa House (Gidan Arewa), wayliima wonti musee e nokku ɗo wiɗtooji e binndanɗe daartol njuɓɓiniraa e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello.

Ahmadu Bello nuɗɗini dow kala Naajeeriya, e ɓii aadama’en fuu, ɓe tagaama no fotiri, ɓe hokki ɓe hakkeeji ɗi Allah hokki ɓe hakkeeji nder maajum ko nguurdam, ndimu, potal, barkeeji e jokkirgol welwelo. E nder nguurndam makko politik e ko adii ɗuum, omo joginoo nehdi toowndi e moƴƴere hakkille.

Inɗe nokkuuje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokkuuji e monumndaaji keewɗi e nder leydi ndi inniraama e teddungal Sardauna. Ina jeyaa e ɗeen :

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria inniraa ko innde makko.

Natal makko ina faarnoroo kaalis 200 naira.

Republique Naajeeriya arandeere

Janngude ko ɓeydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ahmadu bello; Nguurndam am, Jaaynde Jaami’aare Cambridge, hitaande 1962.

  1. Franz, Alyssa (22 May 2009). "Alhaji (Sir) Ahmadu Bello (1910-1966) •" (in Engeleere). Retrieved 6 July 2024.
  2. "Prof Tomori joins US Academy of Medicine - Daily Trust". dailytrust.com/ (in Engeleere). 17 October 2017. Retrieved 19 February 2025.