Amina Bashir

Iwde to Wikipedia

Farfesajo Amina Bashir be ɗañee mou e nɗer gelle Pataskumo gonɗe ɗer Diiwal Yobe, Naajeeriya e ñalɗe yande jeewenyi 9 nde liiyru Morse ɗun hiitade dowgu alif 1960, mo wurtoike gada Daya e hukuma pamarun ɗun Fika. Mo lattake farfesajo e ɗungu 2009 lati e destinore diiwal Yobe kanko woni debbo artuɗo yaki jonɗe farfesajo debbo lattiɗo bano Ngorko e fanuu tefgo ilmu e janginki ɗun.

Danyowo maako[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kinnaɗo Alhaji Garba Daya, mo hakimijo Daya ɗen madakijo Fika, hanko wonii dayawomako mo anɗuɗo edau kononi koirinoje ɗen emo ɗer ɓe hautirɗe waɗugo korinaje eta woila Naajeeriya. Gada mo waɗi ritiya wutau himminago hai mo maɓɓiti sarirde hautugo hoirirɗe ɗe ɗun woɗani inɗe Daya pharmacy.

Janɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Farfesa Amina Bashir mo fuɗɗi firamare e central primary school jonɗun Nguru. Ɗenbo sakotake nattugo firamare St. Patrick primary school goɗɗun pamarun ɗun yimɓe missionary school. Firamare ɓurɗun mangu e gelle maiduguri e wakkatire ɗe ɗun wanni ɗayawomako sakii go inare kuugal yauri gelle maiduguri ɗe dai ɗun fuuiiti sakitanaki aɓɓuldi mata inare kuugal ɗenmo himminki jangirɗe artuɗo firamaremake e Damboa ɗer gelle potiskum goɗa ɗen meheɓe algo janɗe e koleji ɗun Rouɓe gonɗun maiduguri inare emo heɓi himmingo andago go sakandare e ɗungu 1977.

Lattaki mako debbo ɗenbo gurtoyiɗo gadi sare anɗuɗe daraja janɗe ɓe hokkuɓe famgo himma semɓe ɓe alayimo mo joɗi e jonɗe ɗe wala ɓeddago ko jonɗe renugo goɗɗun ba, e ila ɓe farimo jangirɗe hebgo famgo kimiyajire e lattuɗe jangirɗe jonde Mubi e diiwal Adamawa komo heɓa yago jangirɗe Ahmadu Bello gonɗun Zariyaa.

Mo heɓi nasaru himmango jangirɗe ABU ɗunne e ɗungu 1981 emo heɓi famgo edau anɗuki go digiri edau ɗemgal weɗugo wato ingilishire, koe fiijomo daraki mo goɗaki goɗɗun mo ɓili janɗe mako e tefgo digiri ɗiɗaɓur. Biyaɗur master’s emo jangi janɗe jangin e jangirɗe maiduguri kadima mo waɗi digiri digirgir biyaɗun PhD edau ɗemgal ingilishire (English Sociolinguistic) e jangirɗe mo waɗi watau Ahmadu Bello University zaria.

Kuugal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Farfesajo Amina Bashir motuɗɗi kuugal mako tun e ɗungu 1982 komo mo yahamo huwana lesdi wata corper mo waɗii kuugal e jangirɗe maiduguri mo huwii semɓe eɗau mo anɗugo dau digiri ɗiɗaɗun e seɗɗa e hakkilo ha mo latti arɗiɗo jangirɗe janginare ɗemgal inglishi ɗun jangirɗe Maiduguri e ɗungu 2010 ha mo latti jonɗe farfesojo gam mo huwi semɓe e ɗendae wakkatire. Enon fu ɗah kuugal e jangirɗe maiduguri ɗen mo farii jangirɗe hautuɗe gonɗe Dutse, eɗan mo latti balattiwe mauɗo jangirɗe ɗen (Deputy Vice Chancellor) e ɗungu 2016 ɗunbo mo latti mauɗo fana fango go noɗunjodarto (Dean Faculty of Arts and Social Sciences Federal University Dutse) ekowaddi hanɗe hanko woni dau joɗergal gal.

Ballital[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Farfesajo Amina Bashir e anɗama semɓe ha mo jaar jahowo sumpo jangirɗe fere-fere e inaje fere-fere gaɗa ɗer jangirɗe ɗe mo sumpi wauti e wallu e jonɗe mako ɗe farfesajo ɗe kauti e jangirɗe B.U.K gonɗun Kano e ɗungu 2014, jangirɗe Usman Danfodio gonɗe Sokoto e hakkuɗe (2014 yaari 2016) jangirɗe fadiɓe wonde wudu e hakkuɗe 2016 yaari 2017 e ɗenbo jangirɗe diiwal Yobe gaɗa 2017 ha yaari hanɗe.

Komoandira[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mo lattake bawuɗoo dau kononi janginki eɗon mo anɗira mo nebdi ema semɓe mo bawuɗo gal mo ɓuru duɓi 35 en waɗagal ɗen ebo emojiita e himari egun jangirɗe fere-fere mo winɗi ɗeroji ko yari tati 3, artikuji e jiɓɓinaɗe koɓuri 40 ɗun mo hollinta wadgo e jangirɗe fere-fere molatake editajo e mujallaji fere-fere e ɗistinarɗe margo mako.

Mauninago (Awards)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Farfesajo mo jaɓi lambaji manineki ko ɗuɗɗun kautuɗun ɗuɗuki e marde mako nangu gada jangoɓe, kautu ardiɗe eko latti kautuɗe joɗaniɓe koe muuen, e jiki nan ɓelu mako siddi dau emo latti hodere eɗer rouɓe namu e diiwal Yobe tan ma ha e geɓɓal woila faro fuuna gaba go’o fuu.

Hiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]