Dutse

Iwde to Wikipedia
Gelle Dutse
Hukuma pamarun nder Naajeeriya, city
LesdiNaajeeriya Taƴto
LamordeDiiwal Jigawa Taƴto
Nder laamooreDiiwal Jigawa Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto11°42′0″N 9°20′0″E Taƴto
Office held by head of governmentChairman of Dutse local government Taƴto
Laamu battaa ensupervisory councillors of Dutse local government Taƴto
Laamu depitee enDutse legislative council Taƴto
Map

Dutse woni laamorgo Diiwal Jigawa to woyla lesdi Naajeeriya. O ɗon jooɗodi Fedde Ɓamtaare, Dute tiggi nder lewru Noofambar 2011. Haŋkadi e fedde Jaangoore duute woodi kadi Kuftaaji Gannde ngam Daande (Sub-Station) be Polytechnic dowlaaku haa dooleduɗe ɗo Jigaawa State Poly Technic ina jogii kool mum College of Business and Management Studies ha Dutse.[1][2]

Joogaraafiwol e Leydi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E yimɓe 153,000 (2009),[2] Dutse woni wuro ɓurɗo mawnude nder leydi Jigawa, Hadejia (111,000), Gumel (43 000) e Birnin Kudu (27,000). Dutse woni laamorgo lesdi Jigawa nder leydi Naajeeriya. Laamorde nden tiggi hitaande 1991 wakkati laamu konu Ibrahim Badamasi Babangida . Dutse (Dutsi, nder note fuɗɗiiɗe) heɓi innde mum diga topografije kaaƴe ɗe jeyaa e nokkuure nden. Footi yi'a laaɓɗum feere-feere haa yimɓe ɗuɗti dow wuro ndin fuu.[1] Fuuji ɓurɗi mawnude bee koode maale ɗen ɗon mari nafooreeji ɗi ɗum waɗi: dutsé ("Hawsare" ngam darnde). Nokkuure nden ɗon haani e topografiji ɓurɗi yaawde bee kooreeje. inndi Jigaawa (jo jigeyi) ɗum waɗi to Topology non.[1] Dutse woni yimɓe ɓe ɓuri heewɓe haa lesdi woyla hirnaange, ngam maajum fuɗɗii hawtaade Hawsa be Fulɓe.[2]Ngam heɓugo leydi lamɓe, yimɓe Dutse ɓuri ɓe'e remooje; kuuɗe feere ɗe je ɗon haandi nder fannu maa e woodi.

Dental Diiwal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fuuɗugo ngam tiggingo leydi Jigawa waɗi hooreejo Malam Inuwa-Dutse, komisaarɗo jaŋde e jawdi tagle nder lesdi Kano (ji hawti bee jamanuje Kanwo be jigewaa) wakkati gomnati Alhagi Audu Bako. O fuɗɗi haa sakkatiiɗi 1970s amma ɗum haɓɓii bana daliila pucu militaaru.[1] Nde weltaare ngam tagida dowla fuɗɗiti ha nder duuɓi 1980s, yimɓe Jigawa ɓe ɗon mbaawaa ɓeydaade wolde maɓɓe. Wakkati je'e jaalorgal waɗi haa saabe arande 1990 August 1991, hakkiilo wakkati laamu konu hooreejo Ibrahim Badamasi Babangida . Ko ngam weltaare forugo leydi wonnoo, ɓurgal goomuje je ɗon mari laamu nder warngo habaru fuɗnaaku dow tagdi lesdi ɓe halki e ɗi keso. Woɓɓe nder nokkuuje ɗe ƴiwoyi hawti e Albasu, Ajingi , Wudil, Sumaila, Kachako be Takai. Ɗe seɗɗa tan wonɓe ɓe ɗon ɓeyda ngam waɗugo leydi nde'en ngoni goonga haa Dunyaaji Kesam (Jigawa lesdi Allah bana tagdi dowla).alisde Jigawa Naajeeriya[3]

Nassiji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. "About Us". Retrieved 2010-03-17.
  2. https://saharareporters.com/2023/02/24/how-apc-senator-uses-women-groups-subtle-vote-buying-gombe
  3. "Jinka!". 19 July 2016. Retrieved 2016-09-16.