Ibrahim Badamasi Babangida

Iwde to Wikipedia
Ibrahim Badamasi Babangida
ɓii aadama
Jinsudamngel Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuColony and Protectorate of Nigeria, hautugo Naajeeriya, First Nigerian Republic, Second Nigerian Republic, Naajeeriya Taƴto
InditirdeIbrahim Babangida Taƴto
InndeIbrahim Taƴto
Family nameBabangida Taƴto
Ɗuubi daygo17 Juko 1941 Taƴto
ƊofordeMinna Taƴto
Dee/goriiwoMaryam Babangida Taƴto
WoldeInngilisjo, Gbagyi, Hawsare, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajimilitary personnel, ngaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldchairperson of the Organisation of African Unity, Arɗiɗo Naajeeriya, Chief of Army Staff Taƴto
Educated atNigerian Defence Academy, Indian Military Academy, United States Army Armor School, Armed Forces Command and Staff College, Jaji, National Institute of Policy and Strategic Studies Taƴto
Work period (start)1962 Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Military rankgeneral Taƴto
ConflictNigerian Civil War Taƴto
Award receivedCollar of the Spanish Order of the Civil Merit, Order of the Niger Taƴto

Ibrahim Badamasi Babangida GCFR ɗun danƴiimoo 17 gu Juko duuɓi 1941) un janarjo ɗembo un gimɗo subtugo (siyasaje) mo gaɗɗo ritaya e tadugal sojien Naajeeriya, molattake ardiɗo lamu ɗun soji ɗun Naajeeriya gada 1984 ha yari jippaki mako e 1993. O waaɗi jogago mawɗo hafsajo sojien gada 1984 yaahri 1985 mowaaɗi ko faago yeso e waadgo tetukii lamu e goɗɗun wailutuki laamu ɗunn ɗun wanni Muhammadu Buhari e jodorde mu.

Danyeki Mako E Mangu Mako[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dun danyi Ibrahim Babangida e yalde 17 dun leuru Augusta 1941 e Minna daido mo kanko woni Muhammed Babangida den e danyu domo debbo Aisha Babangida [1]mo jangi jande islamiyya komo fudda jande fiiramare gada 1950 yahri 1956 [2]. Gada 1957 yahri 1962 Babangida mo halartaake kwaaleji gommnatire de Bida hauti e sobirabe jande mako Abdulsalami Abubakar, Mamman Vatsa, Mohammed Magoro, Sani Bello Garba Duba Gaado Nasko e Mohammed Sani Sani [3]

Babangida nastii kugal solja Naajeeriyae yalde 10 dun leuru Disemmba 1962 demmo yahra kwaaleji forakii sojien be Naajeeriya gonduun Kaduna. Babangida jabi komondor maudun edau laftanar kanal diidabo (2)edau mawɗo maube be hande e kadeye eder mobgal sojien NaajeeriyaDun lammbawol N/438 gada jangirde sojien de India e yalde 26 dun lewru Satumba 1963 [4]. Babangida yarama jangirde sojien de Indiya gada Afirilu yaahri Satumba 1963 mo laatake komondajo mo go,o 1 Reconnaissance squadron gada 1964 yaahri 1966 . Gada Janairu 1966 yaahri Afirilu 1966 Babangida mo yaahi jangirde younger officers course gal Royal Armored Center gonduun Buritaniyya dembo mo heebi fareki dau fiduki bindigaru e motawa sulkewa Saladin [5] Dunn fiyi laftanar Babangida on hauti e hautugo yurnotobe ko suddi e lesdi dun 1 e Kaduna denmo tabbitinii gaduje gadade e walluutugo lamu ego dun waadii e dungu 1966 gangudun waadii sanadu fadduki Sir Ahmadu Bello hauti e wabbe hafsaen e dubbe gada woila Naajeeriya mo yaahi wailutugo lamu dunn leuru Yulii eles Ardugal Murtala Muhammad sissutudo lamu gu e janar Aguiyin Ironsi mo wattiri inare mako e yakubu Gowa.

Hiimobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]