Ibrahim Badamasi Babangida
Jinsu | damngel ![]() |
---|---|
Ɓii-leydiyankaaku | Colony and Protectorate of Nigeria, hautugo Naajeeriya, First Nigerian Republic, Second Nigerian Republic, Naajeeriya ![]() |
Inditirde | Ibrahim Babangida ![]() |
Innde | Ibrahim ![]() |
Family name | Babangida ![]() |
Ɗuubi daygo | 17 Juko 1941 ![]() |
Ɗoforde | Minna ![]() |
Dee/goriiwo | Maryam Babangida ![]() |
Wolde | Inngilisjo, Gbagyi, Hawsare, Nigerian Pidgin ![]() |
Sana'aji | military personnel, ngaɗoowo siyaasaje ![]() |
Position held | chairperson of the Organisation of African Unity, Arɗiɗo Naajeeriya, Chief of Army Staff ![]() |
Educated at | Nigerian Defence Academy, Indian Military Academy, United States Army Armor School, Armed Forces Command and Staff College, Jaji, National Institute of Policy and Strategic Studies ![]() |
Work period (start) | 1962 ![]() |
Member of political party | Peoples Democratic Party ![]() |
Diina | Diina Silaama ![]() |
Military rank | general ![]() |
Conflict | Nigerian Civil War ![]() |
Award received | Collar of the Spanish Order of the Civil Merit, Order of the Niger ![]() |
Ibrahim Badamasi Babangida GCFR ɗun danƴiimoo 17 gu Juko duuɓi 1941) un janarjo ɗembo un gimɗo subtugo (siyasaje) mo gaɗɗo ritaya e tadugal sojien Naajeeriya, molattake ardiɗo lamu ɗun soji ɗun Naajeeriya gada 1984 ha yari jippaki mako e 1993. O waaɗi jogago mauɗo hafsajo sojien gada 1984 yaahri 1985 mowaaɗi ko faago yeso e waadgo tetukii lamu e goɗɗun wailutuki lamu ɗunn ɗun wanni Muhammadu Buhari e jodorde mu.
Danyeki Mako E Mangu Mako[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Dun danyi Ibrahim Babangida e yalde 17 dun leuru Augusta 1941 e Minna daido mo kanko woni Muhammed Babangida den e danyu domo debbo Aisha Babangida [1]mo jangi jande islamiyya komo fudda jande fiiramare gada 1950 yahri 1956 [2]. Gada 1957 yahri 1962 Babangida mo halartaake kwaaleji gommnatire de Bida hauti e sobirabe jande mako Abdulsalami Abubakar, Mamman Vatsa, Mohammed Magoro, Sani Bello Garba Duba Gaado Nasko e Mohammed Sani Sani [3]
Babangida nastii kugal solja [Naajeeriya]e yalde 10 dun leuru Disemmba 1962 demmo yahra kwaaleji forakii sojien be [Naajeeriya] gonduun Kaduna. Babangida jabi komondor maudun edau laftanar kanal diidabo (2)edau maudo maube be hande e kadeye eder mobgal sojien [Naajeeriya]Dun lammbawol N/438 gada jangirde sojien de India e yalde 26 dun leuru Satumba 1963 [4]. Babangida yarama jangirde sojien de Indiya gada Afirilu yaahri Satumba 1963 mo laatake komondajo mo go,o (1) Reconnaissance squadron gada 1964 yaahri 1966 . Gada Janairu 1966 yaahri Afirilu 1966 Babangida mo yaahi jangirde younger officers course gal Royal Armored Center gonduun Buritaniyya dembo mo heebi fareki dau fiduki bindigaru e motawa sulkewa Saladin [5] Dunn fiyi laftanar Babangida on hauti e hautugo yurnotobe ko suddi e lesdi dun 1 e Kaduna denmo tabbitinii gaduje gadade e walluutugo lamu ego dun waadii e dungu 1966 gangudun waadii sanadu fadduki Sir Ahmadu Bello hauti e wabbe hafsaen e dubbe gada woila Naajeeriya mo yaahi wailutugo lamu dunn leuru Yulii eles Ardugal Murtala Muhammed sissutudo lamu gu e janar Aguiyin Ironsi mo wattiri inare mako e yakubu Gowan.