Jump to content

John Olukayode Fayemi

Iwde to Wikipedia
Kayode Fayemi
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeJohn Olukayode Fayemi Taƴto
SoomaJohn Olukayode Fayemi Taƴto
InndeJohn Taƴto
Ɗuubi daygo9 Colte 1965 Taƴto
ƊofordeIbadaan Taƴto
Dee/goriiwoBisi Adeleye-Fayemi Taƴto
ƊemngalYarbankoore Taƴto
WoldeInngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
EmployerUniversity of Ibadan, National Defense University Taƴto
Position heldGovernor of Ekiti State, Governor of Ekiti State, Minister of Mines and Steel Development Taƴto
Janngi toJanngirɗe Laagos, King's College London, Obafemi Awolowo University, Christ's School Ado Ekiti Taƴto
Member of political partyAction Congress of Nigeria Taƴto
LenyolYimɓe Yarbanko'en Taƴto
Eye colorbrown Taƴto
Hair colorblack hair Taƴto
Personal pronounL485 Taƴto

John Olukayode Fayemi CON ((HeɗtoR); jibinaa ko 9 lewru feebariyee 1965) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laatiima guwerneer diiwaan Ekiti gila 2018 haa 2022.[1][2] O woniino e laamu ko adii ɗuum hakkunde 2010 e 2014 hade makko waasde suɓaade Ayodele Fayose.[3] O woniino kadi jaagorgal ƴellitaare miniraaji e nder laamu hooreejo leydi Muhammadu Buhari tuggi 11 lewru Noowammbar 2015 haa 30 lewru Mbooy 2018, nde o woppi laamu ngam suɓaade laamu ɗiɗaɓuru e nder laamu Ekiti.[4] Ko kanko woni hooreejo gadano Fedde Diiwanuuji Afrik (FORAF) gila 9 suwee 2022.[5]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

John Olukayode Folorunso Fayemi jibinaa ko to wuro Ibadan ñalnde 9 lewru feebariyee hitaande 1965, o jibinaa ko to wuro wiyeteengo Isan-Ekiti e nder laamu Oye e nder diiwaan Ekiti.

Fayemi waɗi jaŋde mum leslesre to duɗal leslesal ICC, Agodi, Ibadan, Oyo State hakkunde 1970 e 1975 o janngi to duɗal Christ’s Ado Ekiti tuggi 1975 haa 1980. Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji e daartol, politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ife (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Obafemi Awolowo).[7] Tuggi 1989 haa 1992, o heɓi doktoraa makko e jaŋde konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College London, o woni ko e ganndal jokkondiral hakkunde siwil e konu.[8]

Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko gadani e hitaande 1984, o yahri yeeso e duɗal jaaɓi haaɗtirde (Corps National des Jeunes) ngal hitaande wootere, tuggi 1985 haa 1986, e nder ɗuum o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nigeria-Police to Sokoto. Caggal hitaande golle makko, o wonii wiɗto to Development & Management Consultants to Ikeja hakkunde 1987 e 1989. Nde o ummii to leydi Angalteer ngam jokkude jaŋde makko doktoraa hakkunde 1991 e 1993, o woni wiɗto to duɗal wiɗto Afrik e Biro humpito to Londres. E hitaande 1992, o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Londres, e nder jaŋde makko doktoraa. Caggal ɗuum hakkunde 1993 e 1995, o woniino jaagorgal ƴellitaare peeje to Deptford City Challenge to Londres, caggal ɗuum o woniino gardiiɗo fedde toppitiinde doole jaayɗe ngam Afrik (The Radio Foundation) to Londres hakkunde 1995 e 1997. O woniino kadi jaayndiyanke to The Gardiiɗo e Tempo wuro; e gardiiɗo jaaynde Nigeria-Now, jaaynde lewru politik nde alaa ɗo haaɗi.[8] E hitaande 1997, Fayemi artii leydi Nijeer, o sosi Centre pour la démocratie et le développement Centre pour la démocratie & le développement, woni nokku wiɗto e heblo ngam janngude e ƴellitde ƴellitaare demokaraasi, mahngo jam e kisal aadee e nder Afrik, ɗo o gollotoo ko gardiiɗo gila 1997 haa 2006.[6]

Kayode Fayemi jannginii e Afrik, Orop, Amerik e Asi. O wonii kadi wasiyaaji ko faati e nuunɗal gonngal hakkunde leyɗeele, e jokkondiral e nder diiwaanuuji, e doosɗe leydi, e peewnugol sekteer kisal e geɗe jokkondiral siwil e konu to laamuuji ceertuɗi, e juɓɓule hakkunde laamuuji e juɓɓule ƴellitaare.[9] Ko kanko woni mawɗo jaagorgal karallaagal to Komisiyoŋ toppitiiɗo ko fayti e hakkeeji aadee (Oputa Panel) to leydi Najeriya, ko kañum woni wiɗtooji ko faati e bonanndeeji ɓennuɗi, kadi o golliima e goomuuji toppitiiɗi golle hooreejo leydi ndii, NEPAD e paandaale ƴellitaare duuɓi ujunnaaje.[9] O woniino karallo karallaagal to Fedde Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik (CEDEAO) ko faati e kaɓirɗe tokoose e kaɓirɗe ɓutte e Goomu Faggudu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Afrik ko fayti e geɗe laamu.[9] E sahaaji goɗɗi o woniino jiiloowo OCDE ko faati e peewnugol sekteer kisal, o ardii Goomu annduɓe eɓɓaande jojjanɗe aadee Commonwealth ngam ƴellitde kuule e laabi peewnugol doosɗe leydi e nder Afrik Commonwealth.[10]

Ñalnde 9 suwee 2022, Fayemi yalti ko hooreejo gadano cuɓaaɗo e nder Fedde Diiwanuuji Afrik (FORAF), fedde nde yuɓɓinta ko wurooji e laamuuji nokkuuji Afrik, UCLG Afrik e ballondiral e Fedde Diiwanuuji Maruk (ARM). ), Diiso Diiwaan Fuɗnaange (CRO) e Direkteer Jeneral Koolaaɗo kuuɓal (DGCT) mo Ministeer nder leydi Maruk.[5] Ndee ɗoo yeewtere hawritii ko adii fof Hooreeɓe diiwanuuji, diiwanuuji e dowlaaji feddeeji ko ina ɓura 20 leyɗeele Afrik jogiiɗe tolno ɗiɗaɓo laamu leydi ndi, ina jeyaa heen Niiseer, Afrik worgo, Burkina Faso, Kamerun, Kodduwaar, Keñiya , Madagaskaar, Mali, Niiseer ekn.

E hitaande 2006, Fayemi waɗii naatgol mum e politik partiiji ko adii wooteeji 2007 ɗi o ƴaañii ngam suɓaade guwerneer diiwaan Ekiti e les njiimaandi Action Congress mo alaa ɗo haaɗi. Caggal duuɓi tati e feccere hare rewrude e njuɓɓudi sariya, ñalnde 15 oktoobar 2010 ñaawirde appeal jooɗiinde e nder diiwaan Kwara hollitii Fayemi ko guwerneer cuɓaaɗo e nder diiwaan Ekiti, e maande timmal laamu Olusegun Oni e oon sahaa guwerneer diiwaan oo[11]. ] Daily Trust, jaaynde ngenndiire, nanngi laawol wooteeji ɗii e nder jaaynde mum, yaltunde ñalnde aset 22 oktoobar 2010 e tiitoonde, Uddugol Saga guwerneer Ekiti 2007.[12]

Gomnaajo lesdi Ekiti

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru abriil 2014, Fayemi jaɓaano kanndidaaji guwerneer All Progressives Congress nder cuɓi guwerneer diiwal ngal ɗon mari haaje waɗugo 21 lewru juko hitaande 2014. Fulde Fayemi ardii kongres yuɓɓinaama hade guwerneer mo walaa ƴamoowo lesdi ndi'i jaɓɓotoo ngam laataago lesdi maɓɓe nder wooteeji guwerneer. Kayode Fayemi foolaama e wooteeji ɗi ñalnde 21 lewru juko hitaande 2014 e guwerneer ɓennuɗo oo, hono Ayodele Fayose.[13]

Fayemi ɗon ƴama laamu ɗiɗaɓuru ngam o laatoo guwerneer lesdi Ekiti les limngal All Progressive Congress nder cuɓol guwerneer 14 lewru juko 2018 ɓaawo o woppi kuugal jaagorɗo ɓamtaare miniraaji.[14] O anndinaama dow laabi dow ko laarani suɓol guwerneer lesdi Ekiti 2018 diga Komitiiru lesdi jeytaare 2018. O heɓi 19,345 woote dow Kolapo Olusola Eleka mo lannda Demokaraasi leƴƴi mo woni ɗiɗaɓo.[15][16]

E lewru Oktoobar 2018, Fayemi huniima wonde guwerneer diiwaan Ekiti ko laabi ɗiɗi.[17] Fayemi suɓaama hooreejo kawtal Gomnati Naajeeriya. Ndee ɗoo tinndinoore ko hooreejo leydi ndii, hono Abdulaziz Yari, waɗi ɗum ñalnde alarba kikiiɗe. O wi'i Fayemi suɓaama bee kawtal gomnati ngam ardungal kawtal man haa hitaande 2021.[18][19]

Ɗaɓɓaande haɓaade fenaande

Komisiyoŋ jeyaaɗo e golle bonɗe (ICPC) e hitaande 2016 ƴeewtindorii ko fayti e golle Fayemi e nder laamu nguu e nder leydi Ekiti gila 2010 haa 2014, ngam wiyde ina huutoroo ko ɓuri miliyaaruuji N25 bonɗi e laamu makko.[20] Jaabawol wiɗto ngoo hollitii wonde Fayemi alaa ko waɗi. E lewru sulyee 2020, o tuumaama "waasde jogaade kaalis" jowitiingal e njuɓɓudi njamndi mboɗeeri Ajaokuta e nder laamu makko e jaagorde miniraaji tiiɗɗi tuggi 2015 haa 2018.[21] Caggal ɗuum, tuume ɗee fof ndartinaama, o tawaama o alaa ko o waɗi.

Tussle lomto

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru Yarkomaa 2022, Fayemi tuumaama e njulaagu e fenaande wooteeji taariiɓe wooteeji 2022 Ekiti APC. Rajooji ɗi Fayemi yoɓi goomu APC e ardiiɓe INEC e nder balɗe ko adii primaire ndee, ɗum addani kanndidaaji ɗii fof yaltude so wonaa Abiodun Oyebanji mo Fayemi walli.[22][23][24] Hono ɗeen golle ɓurɗe teeŋtude ina cikka ina njokkondiri e yiɗde Fayemi jogaade sehil mum ngam lomtaade ɗum ngam rokkude ɗum semmbe e kanndidaaji mum potɗi wonde hooreejo leydi e hitaande 2022.[25] Ndee ɗoo haala, ko guwerneer Abubakar Badaru mo diiwaan Jigawa, ardii fedde yuɓɓinnde woote gardagol leydi ndii, o wiyi wonde ko yalti e golle ɗee ko ko hollirta yiɗdeeji wallitooɓe lannda ka e nder diiwaan hee.[26] Oyebanji yalti e nasaraaku e woote gardagol leydi, o heɓi fotde 97% e woote ɗe o heɓi ko ɓuri 100 000 woote.[27][28] Komisiyoŋ wooteeji ngenndiiji jeytaare humpitiima kadi ñaawirdu nduu wonde woote gardagol guwerneer ñalnde 27 lewru Yarkomaa (APC), ɗe o ƴeewtotoo, ko ndimaagu, nuunɗal, koolaaɗo.[29] E nder kuulal mum, Ñaawirde Toownde Fedde nde tawi ko tuumeede ƴaañde wooteeji ɗii, ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, nde werlii ñaawoore nde gooto e ƴamooɓe lefol laamu (APC) ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2022, hono Kayode Ojo, ƴaañii nasaraaku Guwerneer cuɓaaɗo, Biodun Oyebanji.[30]

Jokku seppo SARS

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru Oktoobar 2020 e nder seppo #EndSARS e nder leydi ndii fof o hawri e seppooɓe ɓee e nder nokkuuji seppooji ɗii ngam hollirde ballal makko e ɗaɓɓaande maɓɓe kono o wagginii ɓe no ɓe poti jogaade peeje yaltude e no ɓe poti sosde windo kaaldigal e laamu fedde nde e dow ɗaɓɓaande maɓɓe hade seppo ngoo ƴetteede. O siftinii humpito makko e wonde gooto e jeese teeŋtuɗe e luulndiiɓe militeer en e seppooɓe ɓe mballitii njuɓɓudi demokaraasi hannde ndii. O wiyi fedde makko ina anndi nde ɓe njogori dartaade ngam yeewtidde e laamu nguu, ɗum noon ko ɗum addani ɓe waawde. O wi'i ɗum nder yewtere nde'e nde kawtal janngirde Harvard Kenny nder lesdi Naajeeriya waɗi, nde tiitoonde maako woni: Hawtuki limngal yimɓe lesdi Afrika ngam jam, kisal e nasaraaku bee nanta ceede nder sukaaɓe. O jaɓi wonde sukaaɓe ɓee, tawtoranooɓe seppo #EndSARS e oon sahaa, ina njogii hakke ɗaɓɓude laamu moƴƴu e dartinde bonanndeeji polis, o wiyi laamu nguu ina jogii ɗum e maɓɓe.[31]

Fedde e terɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kayode Fayemi ko fedde toppitiinde jaŋde jam e fitinaaji, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan

Porofesoor gardiiɗo jaŋde kisal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afriknaajo to bannge peeje, to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndeenka leydi, to Fort McNair, to Washington, D.C., to Amerik.

O woniino kadi porfeseer njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northwestern, to Evanston, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e hitaande 2004.

Dr Fayemi ina golloroo e Yiilirdeeji keewɗi ina jeyaa heen Yiilirde Ngenndiire Open Society Justice Institute, Baobab ngam hakkeeji aadee rewɓe, Reso sekteer kisal Afrik, e nder yiilirde toppitiinde ko fayti e ƴellitgol sektoraa kisal e nder yiilirde pinal njuɓɓudi... Sekretariat CEDEAO.[32]

Tergalr, Goomu wasiyaaji politik Afrik laamu Angalteer.

Fayemi winndii ko faati e laamu e demokaraasi, jokkondiral siwil e konu e geɗe sekteer kisal e nder Afrik. Ina jeyaa e defte makko cakkitiiɗe ɗee : Luggiɗde pinal doosɗe leydi : Darnde juɓɓule diiwaanuuji e nder ƴellitaare doosɗe e nder Afrik (CDD, 2003), Laamu sekteer kisal e nder Afrik : Deftere (moƴƴinde ɗum e Nicole Ball, CDD, 2004) e Out of the Ɗaɗi: Eggugol e hare ngam ndimaagu e demokaraasi e nder leydi Nijeer (CDD, 2005).[33]

E lewru Oktoobar 2022, teddungal ngenndiwal leydi Naajeeriya, ngal hooreejo leydi Muhammadu Buhari hokki mo.[34]

Doggol guwerneeruuji diiwaan Ekiti

  1. "Fayemi ina ɗaɓɓi e hoɗɓe e nokkuuji ɗii nde mbaɗtata woote guwerneeruuji jam". Habaruuji Naajeeriya Guardian - Habaruuji Naajeeriya e Duniyaaru. 2 lewru Yarkomaa 2022. Ƴeewtaa ko 22 lewru Feebariyee 2022.
  2. "Jaŋde karallaagal ko coktirgal ngam ɓamtaare faggudu - Fayemi". Jaaynde Ngenndi. 23 lewru juko 2019. Ƴeewtaa ko 1 mars 2022.
  3. "John Kayode Fayemi Ph.D ina foti dogde!". Kabaaru Vanguard. 11 feebariyee 2022. Ƴeewtaa ko 19 mars 2022.
  4. "Fayemi woppi jaagorgal ngam waɗtude hakkille mum e foolde cukko Fayose". Jaaynooɓe Sahara. 30 lewru mee 2018. Ƴeewtaa ko ñalnde 9 suwee 2019.
  5. "Breaking: Fayemi suɓaama hooreejo fedde diiwanuuji Afrik". WANGUARDE. 9 suwee 2022. Ƴeewtaa ko 30 suwee 2022.
  6. "Huɗo ngo wonaa sahaa fof ɓaleejo". Hitaande njulaagu. Ƴeewtaa ko ñalnde 17 suwee 2020.
  7. "Kayode e Bisi Fayemi Duubi 30 e Haa jooni Ɓiɓɓe Yiɗde". NYALNDE HANNDE. 7 suwee 2019. Ƴeewtaa ko 3 suwee 2023.
  8. "Toɗɗaaɗo jaagorɗo, CV Kayode Fayemi John". Kabaaru Vanguard. 11 oktoobar 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 mee 2020.
  9. "Toɗɗaaɗo jaagorɗo, CV Kayode Fayemi John". Kabaaru Vanguard. 11 oktoobar 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 mee 2020.
  10. "Fayemi e duuɓi 55: Miijo e caɗeele duuɓi mum". NYALNDE HANNDE. 9 feebariyee 2020. Ƴeewtaa ko 1 mars 2020.
  11. "Jubilation E nder Ekiti: Fayemi E nder, Oni Yaasi, Ñaawirde Appeal E Ñaawoore Mawnde". P.M. Kubaruji. 15 Oktoobar 2010. Ƴeewtaa ko 15 lewru Yarkomaa 2021.
  12. "FIFA, Blatter e nder jeewte sirlu ko fayti e ko fayi arde". Koolaaɗo kuuɓal.com.ng. 23 Duujal 2014. Ƴeewtaa ko 23 Feebariyee 2017.
  13. "Aregbesola, Kayode Fayemi keɓi tikket ɗiɗaɓo ngam wooteeji garooji | Fuɗɗoode mon #1 ngam kabaaru lesdi Naajeeriya". 16 Abriil 2014. Moƴƴinaama e asli mum ñalnde 16 Abriil 2014. Heɓtinaama ñalnde 22 Duujal 2017.
  14. Ɗaɓɓirde: Ekiti APC Guber Aspirant ɗon ƴama kuugal Buhari bana ministaajo Naajeeriya, ɗon hoosa nder lewru July 2018
  15. INEC anndini Kayode Fayemi bana jaaliiɗo nder cuɓol Ekiti, kabaaru Naajeeriya, hoosaama 15 lewru July 2018
  16. "Fayemi heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Naajeeriya". Waktuuji Naajeeriya. 15 sulyee 2018. Ƴeewtaa ko 15 sulyee 2018.
  17. "Kayode Fayemi huniima wonde guwerneer diiwaan Ekiti". Pulse.ng. 16 oktoobar 2018. Ƴeewtaa ko ñalnde 22 oktoobar 2018.
  18. "Ekiti Gov., Fayemi suɓaama hooreejo, kawtal Gomnati Naajeeriya". Jaaynde Oak TV. Tele Oak. 23 lewru mee 2019. Ƴeewtaa ko 17 lewru juko 2019.
  19. "2021: Fayemi ina fuɗɗoo eɓɓaande wuro kisal". Kabaaru Naijalitz. Naijalitz. 1 lewru Yarkomaa 2021. Ƴeewtaa ko 17 lewru Suwee 2019.
  20. "Bukola Saraki Vs Kayode Fayemi: Jokkondiral E Njulaagu". Daande Naajeeriya. Keɓtinaama ñalnde 15 sulyee 2020.
  21. "Fedde ɗon ɗaɓɓita wiɗitaago guwerneer Ekiti, Fayemi, dow ko laarani fenaande dow kuugal sosiyetee njamndi Ajaokuta". Jaaynooɓe Sahara. 13 sulyee 2020. Ƴeewtaa ko 15 sulyee 2020.
  22. "EXCLUSIVE: No Gumnaajo Ekiti, Fayemi, yoɓiri N1.2billion haa komitiiru suɓol APC ngam 'unndi' kanndidaa ngam heɓugo tikket lannda". Jaaynooɓe Sahara. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2022.
  23. "EXCLUSIVE: Gomnaajo Fayemi Jaɓɓii Jaagorgal INEC Ngam Waɗde Ñaamde Ko adii Ekiti APC Primary E nder Eɓɓoore Dowlaaji Deƴƴuɗi Ngam Waɗde Jaagorgal Suɓngooji". Jaaynooɓe Sahara. Heɓtinaama ñalnde 30 lewru Yarkomaa 2022.
  24. "Ekiti: yiɗɓe wonde guwerneer APC njaltii e woote gardagol leydi". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2022.
  25. Irede, Akin. "Niiseer 2023: Mbele Kayode Fayemi ina ƴetta balɗe e laamu?". Ciimtol Afrik. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2022.
  26. "Badaru hollitii wonde primaire Ekiti APC ko ndimaagu, nuunɗal". GARDINO. 29 lewru Yarkomaa 2022. Ƴeewtaa ko 30 Suwee 2022.
  27. "Ekiti 2022: E nder seppooji, tuumeeji fenaande, Biodun Oyebanji hollitii kanndidaa guwerneer APC". Jaaynde leƴƴi. Jaaynde Naajeeriya. Keɓtinaama ñalnde 28 lewru Yarkomaa 2022.
  28. Owolaabi, debbo. "Biodun Oyebanji heɓii nasaraaku nder wooteeji arandeeji ngam laamu APC". Kaɓirgal ngal. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2022.
  29. "INEC to ñaawirde: Ekiti APC guwerneer primaire wonnoo ko hoolaare". LEÑOL. 27 sulyee 2022. Ƴeewtaa ko 30 suwee 2022.
  30. "Oyebanji heɓi nafoore nde ñaawirdu nduu woppi ñaawoore luulndiinde nafoore". NYALNDE JUULDE. 4 Ut 2022. Ƴeewtaa ko 30 Suwee 2022.
  31. "Mi wonnoo ko '#Seppooji #EndSARS' gannduɗo nde kaaldata —Fayemi". Jaayɗe Punch. Keɓtinaama ñalnde 12 feebariyee 2021.
  32. Oyebode, yinka. "Dr John Kayode Fayemi (Guwerneer garoowo e nder diiwaan Ekiti)". Daande Naajeeriya. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2019.
  33. Oyebode, yinka. "Dr John Kayode Fayemi (Guwerneer garoowo e nder diiwaan Ekiti)". Daande Naajeeriya. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Yarkomaa 2019.
  34. "DOGGOL timmungol: 2022 Heɓooɓe njeenaari teddungal ngenndi Jaaynde ngenndi". 9 Oktoobar 2022. Ƴeewtaa ko 31 Oktoobar 2022.